Hrvatska: Stanje u ratu protiv dezinformacijske pošasti
Countries Gray Latest
0 49
Autor: Fairpress

Autor: Munir Podumljak

U srijedu, 27. novembra 2019. Veleposlanstvo Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, Agencija za elektroničke medije, Zaklada Friedrich Ebert i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) održali su međunarodnu konferenciju pod nazivom “Suzbijanje dezinformacija u eri digitalnih medija” u Novinarskom domu u Zagrebu. 

Video: Fairpress/NewsBeez/Matea – ZG/27. novembar 2019./12:31

Dinamična i razotkrivajuća rasprava između stručnjaka iz Hrvatske, Francuske, Njemačke, Finske, Slovačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije, ukazala je na izravne poveznice  između digitalnih informacijskih poremećaja i devijantnih demokratskih procesa zabilježenih 2016. tijekom glasanja o BREXIT-u i rezultata nedavnih američkih predsjedničkih izbora.

Tijekom konferencije, prisutni stručnjaci su rasporavom pokušali pokazati koji od trenutnih pristupa u suzbijanju dezinformacijske distorzije pokazuje bolji učinak – stroža regulacija, provjera činjenica pod vodstvom novinara (tzv. fact-checking), ili inicijative medijske pismenosti čiji je cilj poboljšanje razumijevanja čitatelja o prijetnjama digitalnog doba. Pri tome, postignut je relativni konsenzus da je digitalni informacijski poremećaj sastavni dio najnovijeg globalnog informacijskog rata koji pogađa svakog građanina svijeta. S druge strane, argumenti izneseni tijekom konferencije o tome koji je pristup ili model efikasniji bili su kontradiktorni, ovisno o područjima stručnosti, profesionalnog angažmana ili razine međuljudskog povjerenja u zemljama iz kojih prisutni eksperti dolaze.

Foto: Fairpress/NewsBeez/Matea – ZG/27. novembar 2019./12:33

Foto: Fairpress/NewsBeez/Matea – ZG/27. studeni 2019./12:33

Mikko Salo: Mediji su u prvim redovima borbe za demokraciju

Mikko Salo, osnivač neovisne neprofitne organizacije za provjeru činjenica Faktabaari, istaknuo je da navedena različitost u stavovima aktera konferencije o mogućim rješenjima možda i nije loša jer nam donosi pluralizam, prijeko potreban u kvalitetnim demokratskim raspravama.

Internet je pokvaren, liberalne demokracije su pod ritiskom… i potreban nam je holistički mutidimenzionalni odgovor na problem, istaknuo je Salo u svojoj uvodnoj riječi. Što se tiče rješenja, Mikko Salo je naglasio –

Medijski sektor je u prvim redovima borbe za demokraciju… i prioritet svake  buduće medijske inovacije mora biti osiguranje dosega, pluralnosti i neovisnosti pouzdanih i provjerenih informacija.

Foto: Fairpress/NewsBeez/Matea – ZG/27. novembar 2019./12:34
Mikko Salo

Mikko Salo Foto: Fairpress/NewsBeez/Matea – ZG/27. studeni 2019./12:34

Finski stručnjak, osim jasno i glasno izraženog stava na kon-

ferenciji, jedan je od poznatih i priznatih aktivista u području provjere činjenica iznesenih u javnom prostoru (tzv Fact-checkera). Bivši je član radne skupine visokog ranga za suzbijanje lažnih vijesti i dezinformacija, osnovane od strane Europske Unije, te radi kao stariji savjetnik Sveučilišta LUT. Sudjelovao je u izradi Faktabaari EDU-a – alata za provjeru činjenica i razvoja biračke i internetske pismenosti u Finskoj.

26. januara 2019. Mikko Salo i Faktabaari dobili su prestižnu Chydeniusovu medalju kojom je nagrađen njihov izvanredan nastup na međunarodnoj razini u promociji načela otvorenosti (više). U novije vrijeme, 17. oktobra 2019. – Faktabaari, nominiran je za još jednu međunarodnu nagradu za njihovu ažurnost i aktivnost u provjeri činjenica u tvrdnjama mlade klimatske aktivistice Grete Thunberg. U intervjuu za Science News for Students, Salo je objasnio da je istraživanje Faktabaari – ja „utvrdilo da tri od četiri ključne teze koje Greta iznosi u javnom govoru, imaju znanstveni konsenzus, dok je njezina četvrta teza bila u tzv žutoj zoni. Naime, u toj četvrtoj tezi Thunberg je navela kako je u Europskoj Uniji potrebno smanjiti emisije ugljičnog dioksida za najmanje 80 posto do 2030. godine, dok su dva znanstvenika koja su analizirala taj dio njezinog govora izjavili kako je navedena brojka stvar interpretacije„ (više).

Iako nema spora oko važnosti provjere činjenica, konferencija je jasno ukazala da se na području učinkovitosti ovog pristupa u suzbijanju digitalnih dezinformacija mnogi izazovi moraju prevladati.

Ekskluzivno za Fairpress.eu, Mikko Salo je komentirao izazove koji predstoje fact-checkerima:

Najveći izazovi industrije provjere činjenica su kako postati i ostati financijski neovisan i dobiti financijska sredstva od različitih dionika kako vas javnost ne bi označila kao nekoga tko radi za ovog ili onog. Neovisnost i transparentnost temeljni su principi provjere činjenica i ako u tom području dostignemo ideal, bit ćemo u prilici pomoći medijima i unaprijediti medijsku pismenost građana.

Video: Fairpress/NewsBeez/Matea – ZG/27. novembar 2019./12:43

Potreba za snažnim resursima i ekonomski učinkovitim modelima

Konferencija „Suzbijanje dezinformacija u eri digitalnih medija“ nije proizvela ultimativno rješenje problema. Međutim, dala nam je uvid u dvije stvari – dezinformacijske taktike koje se koriste za manipulaciju demokracijom kao takvom, te pregledi trenutnog stanja u ratu protiv dezinformacija. Čini se da je problem poznat i dobro istražen, ali rješenja ostaju slaba i neučinkovita u globalnim razmjerima. Politička ambivalentnost prema tom pitanju i ograničeni raspoloživi resursi rezultirali su nepravednim odnosom snaga na terenu između onih koji imaju interes u širenju dezinformacija, i onih koji pokušavaju građane zaštititi od negativnog utjecaja dezinformacija. Stoga, najvažnija poruka konferencije je da ako želimo sačuvati koncept demokracije za buduće generacije, onda su nam hitno potrebni inovativni i sveobuhvatni pristupi u borbi protiv dezinformacija, uključujući razvoj ekonomski učinkovitih modela borbe, kojih u ovom trenutku nema.

Comments

comments

WordPress Lightbox Plugin