Lana Ciboci i Božica Brkan o najgledanijim TV emisijama u Hrvatskoj: Na televiziji se osobito vidi kako nema informacija nultog stupnja, objektivnih ili kvalitetne razmjene mišljenja
Countries Croatia Gray Latest
0 1317
Autor: ivanahorvatek
Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, svakog mjeseca predstavlja analize gledanosti televizije u Hrvatskoj. Svi podaci o gledanosti TV programa dobiveni su elektronskim mjerenjem gledanosti TV programa na panelu televizijskih gledatelja, koji je nacionalno reprezentativan. U prosincu prošle godine, prema istraživanju AGB Nielsena, proveli smo jednako vrijeme gledajući televizijske programe kao u istom razdoblju 2015. Prema podacima koji su reprezentativni za kompletnu populaciju stariju od četiri godine koja živi u kućanstvu s ispravnim televizorom (4.090,004 stanovnika), prosječan broj minuta gledanja televizijskog programa po pojedincu u prosincu je iznosio 302 minute. Programi Nove TV (Nova TV i Doma TV) bili su najgledaniji u prosincu prošle godine s 29,88 posto gledanosti (share), a u istom razdoblju sva četiri programa Hrvatske radiotelevizije (HRT) imala su ukupnu gledanost od 26,43 posto. Nova TV je potvrdila status najgledanije televizije u Hrvatskoj, HRT kao javna radiotelevizija je druga, a RTL treća s ukupnom gledanošću njihova tri programa od 22,4 posto.

Najgledanija emisija u prosincu u ciljnoj skupini populacije starije od četiri godine bila je show emisija Nove TV „Tvoje lice zvuči poznato“ s 19,44 posto, a slijedi Dnevnik Nove TV od 31. prosinca s 19,27 posto AMR-a (average minute rating) kojim se označava prosječan broj ili postotak pojedinaca određene ciljne skupine koji su gledali određeni kanal ili emisiju, zatim slijedi Sudbina- turska dramska serija na Novoj TV te na 4. mjestu nalazi se reality show Nove TV Farma.

Lana Ciboci, potpredsjednica “Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu” iznijela je svoje stajalište o najgledanijim emisijama, zašto misli da su baš ove emisije najgledanije, kakav utjecaj te emisije imaju na živote djece i odraslih te na koji način bi se mogla podići razina medijske pismenosti u Hrvatskoj?

Najgledanije emisije u prosincu gotovo su jednake onima u studenom i listopadu prošle godine. Zabavni show Tvoje lice zvuči poznato već tri godine plijeni pozornost publike i ne skida se s trona najgledanijih emisija. Glazbeni talent showovi su odavno već provjereni recept u Hrvatskoj. A ovaj je show donio i nešto novo, potpune transformacije stvarnih hrvatskih zvijezda. Različiti oblici natjecanja sadržaji su koje hrvatska publika voli i koji uspijevaju zadržati njihovu pozornost ispred televizijskih ekrana. Problem kod bilo koje vrste reality showa, poput Farme, je poticanje neprimjerenih oblika ponašanja, od psovki, korištenja različitih opijata do neprimjerenih oblika nasilnih i seksualnih ponašanja. Zbog takvih se sadržaja reality showovi trebaju prikazivati u onim terminima kada se očekuje da mala djeca neće biti ispred televizijskih ekrana. Djeca, ali i odrasli, uče o primjerenim obrascima ponašanja u društvu upravo iz masovnih medija, te je stoga izrazito važno da je medijski odgoj prisutan u životima djece od njihovog prvog susreta s medijskim sadržajima.

Nadalje, Ciboci objašnjava da zbog velike količine vremena koje djeca provode uz medije od najranije dobi, medijsko opismenjivanje trebalo bi biti jedan od prioriteta u obrazovanju djece i mladih.

U Hrvatskoj djeca o medijima uče u osnovnoj školi u sklopu nastave hrvatskoga jezika, no istraživanja pokazuju da to nije dovoljno i da bi medijima trebalo posvetiti puno više prostora unutar obrazovnog sustava. No, osim kurikularne reforme u osnovnoj i srednjoj školi, promjene su potrebne i u visokom obrazovanju, osobito na studijima na kojima se obrazuju budući učitelji razredne nastave i nastavnici hrvatskoga jezika, kao nositeljima medijske kulture u Hrvatskoj. Kao što istraživanja pokazuju, potrebno im je puno više predmeta koji će biti posvećeni medijima kako bi o njima mogli predavati u školama. Potrebno je i više kvalitetnih nastavnih materijala, ali i bolje tehnološki i medijski opremiti škole. Pomoć je potrebna i roditeljima koji često i sami priznaju da djeca koriste medije bolje od njih samih. U

Hrvatskoj postoje brojne udruge civilnog društva koje svoje dragocijeno vrijeme ulažu u edukaciju i medijsko opismenjavanje korisnika svih dobnih skupina. U opismenjavanje medijskih korisnika moraju se uključiti ne samo obrazovne institucije, već i sami mediji, ali i društvo u cijelosti.

Novinarka i književnica Božica Brkan koja je ujedno i članica stručnog savjeta udruge VANG koja kroz programski strukturirane edukativne sadržaje zainteresirane pojedince nastoji potaknuti na razvoj nove generacije neovisnog i kreativnog novinarstva, osvrnula se za Fairpress na najgledanije emisije u prosincu 2016. godine

Gledamo što gledamo, a što gledamo mnogo govori o nama. Tvoje lice… : Šarmantne zabave, umivene i ne agresivne i preglupe, podjednako zanimljive i opuštajuće za sve (uzrast, spol, obrazovanje itd.) na TV-u uopće nema. Javna TV misli da je iznad toga, pa se valjda odrekla vrlo gledanih martijevskih laganica, sve do plesanja i pjevanja sa zvijezdama (možda je uzmanjkalo zvijezda, jer se na svim kanalima vrte jedne te iste). Što da uopće gledate nedjeljom navečer kad nema dnevnih političkih tupilica? Dnevnik Nove TV…: Nova TV najmanje gnjavi, priča magazinski, human story i sl. Ljudi vole priču. Vole podijeliti stvarne muke s nekim. Informativno novinarstvo totalno se raspalo. Sudbina – Prestala gledati nakon dijela prve epizode. Uobičajena turska sapunica (predvidljivi likovi, radnja, lijepi glumci itd.) u uobičajeno vrijeme poslije dnevnika. Ljudi nemaju u to vrijeme ništa bolje za odabir. Profesionalno odrađeno, vrlo visoka produkcija, predvidivo i korektno, ali ništa više od toga, ništa zahtjevno. Farma: Snima se u mom kraju, rade na tome ljudi koje poznajem, ali ne mogu to više gledati. Pokušala sam, ali ne mogu. Očito primjereno najnižim porivima i masi. I navijanju tko će dobiti veliku lovu. Umivena bedastoća.

Brkan se osvrnula i na utjecaj najgledanijih emisija na živote djece i odraslih.

Začudim se što i HRT ima usred dana, kad je moguće da su djeca sama doma, inače dobre filmove na kojima stoji informacija da se ne preporučuje mlađima od 12 g. Pretpostavljam da i Tvoje lice, i Farmu, i Sudbinu, pa i Dnevnik – ako ne i nešto gore – djeca gledaju ili s roditeljima ili sama s TV, u svojoj sobi. Čak i TV-emisije za djecu odnosno nešto što hini školski program, i kad su zanimljive i za odrasle, glumataju kao da se radi zabavni show. Mora li baš sve biti zabavno? U svim medijima nedostaje, a na TV se osobito vidi kako nema informacija nultog stupnja, objektivnih ili kvalitetne razmjene mišljenja, kad se već svaku večer na svim kanalima o nečemu trabunja. Formati se očito moraju puniti! Sve je postalo marketing, o čemu govori upravo najveća gledanost valjda i najskupljih emisija s reklamama sve duljim. Usred filma, prije dnevnika itd.

Najveća gledanost Nove TV proistječe iz poštovanja gledatelja, objašnjava Brkan. Npr. kako da odličan Downton Abbey bude gledan kad ga, iako na HTV 1, odsele iznenada u ponoćni termin?

Ne mogu se načuditi što također turska sapunica Ranjena ljubav na RTL-u krene i ničim izazvana, osim valjda mjerenjem gledanosti, ide odjednom samo poslijepodne i što je seljakaju u razmaku od dva sata bez ikakve najave gledateljima ili s pogrešnim najavama. Može biti kvalitetnija koliko hoće, kad joj ne daju daha. To je inače ozbiljan i stalan problem RTL-a. Zapravo, prisjećam se da su tako ubijali novine i magazine koje vlasnici nisu htjeli. Uspjeli su!

Kada govorimo o medijskoj pismenosti, Brkan smatra da je nekoliko naraštaja izgubljeno (kao i u pismenosti u užem smislu!), što se po njoj vidi iz glumatanja i istih ograničenih nekoliko fraza kada i u najobičnijim anketama gledatelji trebaju sami nešto izreći za kameru, mikrofon. Od malih nogu djeci valja približavati medije kao sredstvo i medije kao sadržaj. Dati im mogućnost da uspoređuju sami, najkvalitetnije i najbedastije, počevši sa selfijem. Mislim da će, ukaže li im se nenametljivo, bez zabrana, ali kontrolirano, ovisno o uzrastu, prepoznati ono što je važno. Najveći je problem što nedostaje kriterija i medijski opismenjenih eduktora, pogotovo za elektroničke medije, jer većina, htjela – ne htjela, potječe iz vremena tiska. Ali tko bi se bavio medijskom pismenošću, kad se ne opismenjujemo ni za život s vlastitim tijelom, a onda, da bismo bili valjda manje nesretni, i misli pustimo na TV-pašu.

Comments

comments

WordPress Image Lightbox