Home Countries Alaburić: Smatram da se Kaznenim zakonom ne trebaju štititi čast i ugled...

Alaburić: Smatram da se Kaznenim zakonom ne trebaju štititi čast i ugled pojedinaca, te da su sredstva pravne zaštite osigurana građanskim pravom potpuno dostatna.

0 289
Kleveta je još uvijek kazneno djelo u 23 države članice Europske unije,  među kojima je i Hrvatska. Unutar Kaznenog zakona RH postoji odredba o kaznenim djelima protiv časti i ugleda u koju potpada kleveta, teško sramoćenje i uvreda. Članak 148 hrvatskog Kaznenog zakona kažnjava iznošenje ili širenje činjenica o nekoj osobi koje mogu naštetiti njenoj časti ili ugledu novčanom kaznom. Ipak, Kazneni zakon ublažen je 2015. tako da za kazneno djelo klevete može biti osuđen samo onaj tko svjesno o drugome iznosi neistinu koja objektivno može škoditi časti i ugledu. Za sve druge situacije propisano je da nema kaznenog djela ako se informacija iznosi o obavljanju novinarskog posla i u javnom interesu.

Posljednjih godina svjedoci smo brojnih slučajeva gdje su novinari/ke pišući o političarima ili drugim moćnicima zaradili tužbe zbog povrede časti i ugleda, a dekriminalizacija klevete već je godinama predmetom rasprava. Međunarodna tijela nadležna za ljudska prava, među kojima i Europski sud za ljudska prava učestalo kritiziraju kriminalizaciju klevete. Na kriminalizaciju klevete u Hrvatskoj upozorava se i u izvješću o medijskim slobodama u Hrvatskoj iz 2016. godine Međunarodnog novinarskog instituta (IPI), u kojem se između ostalog poziva Sabor da potpuno ukine članke 148 i 147 o vrijeđanju te članak 149 o kleveti.

Odvjetnica Vesna Alaburić kazala je za Fairpress kako se, usprkos tome što se danas za Kazneni zakon ne može reći da olakšava progon i kažnjavanje novinara, zalaže za dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda:

Smatram da se Kaznenim zakonom ne trebaju štititi čast i ugled pojedinaca, te da su sredstva pravne zaštite osigurana građanskim pravom potpuno dostatna. Zato se zalažem za tzv. dekriminalizaciju ove grupe kaznenih djela protiv časti i ugleda.

Kako bismo doznali u kojoj mjeri je posljednja izmjena Kaznenog zakona zaista utjecala na poboljšanje zaštite novinara, pokušali smo doći do podataka o tome koliko je novinara i novinarki bilo „podvrgnuto“ ovom odredbom Kaznenog zakona, odnosno koliko je njih u 2015. godini bilo procesuirano za kazneno djelo povrede časti i ugleda.  No, doznali smo kako niti jedna relevantna institucija (Ministarstvo pravosuđa, Hrvatski zavod za statistiku i Općinski kazneni sud u Zagrebu) ne vodi evidenciju o počinjenim kaznenim djelima te vrste prema djelatnostima osoba koje su ta djela počinila. Štoviše, podaci spomenutih institucija o općem broju počinjenih kaznenih djela protiv časti i ugleda ne podudaraju se.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku za 2015. godinu zabilježeno je ukupno 15 prijava protiv časti i ugleda, a isto toliko ih je odbačeno. Od toga dvije su se odnosile na uvredu, dvije na teško sramoćenje, a 11 na klevetu. Također, Zavod za statistiku bilježi i broj optuženih osoba prema kaznenim djelima, pa je tako u 2015. za kaznena djela protiv časti i ugleda optuženo 311 osoba: 107 za uvredu, 18 za teško sramoćenje, a njih čak 186 za klevetu. U istoj godini, za navedena kaznena djela osuđene su 83 osobe, a njih 100 dobilo je oslobađajuću presudu.  Za uvredu je 2015. godine osuđena 31 osoba, za teško sramoćenje osuđene su

dvije osobe, a za klevetu njih 50.

S druge strane, prema dostavljenim nam podacima Ministarstva pravosuđa taj je broj značajno veći. U 2015. godini zaprimljeno je ukupno 511 predmeta u kategoriji kaznenih djela protiv časti i ugleda, njih 397 je riješeno, od čega 262 pravomoćno. Ovi podaci odnose se na sve predmete koji su na sudu povodom navedenih kaznenih djela. Iz Ministarstva su napomenuli kako nisu u mogućnosti filtrirati iz toga novinare niti bilo koju drugu profesiju oštećenih strana.

Na naš upit poslan Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu o broju podnesenih tužbi protiv novinara za kaznena djela sramoćenja i kleveta u 2015. te  broju sudskih presuda za ta djela u 2015., odgovoreno je da je “pred Općinskim kaznenim sudom u 2015. godini osnovano 149 predmeta po privatnim tužbama zbog kaznenog djela teškog sramoćenja iz članka 148. Kaznenog zakona (“Narodne novine” broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15) i kaznenog djela klevete iz članka 149. KZ-a, te da je tijekom 2015. doneseno 18 oslobađajućih i 10 osuđujućih presuda povodom istih, s time da niti u jednoj od tih 10 osuđujućih presuda okrivljeni nije po zanimanju novinar, dok je u 18 oslobađajućih presuda 8 okrivljenika po zanimanju novinar.“

Na pitanje koliko se postupaka u 2015. vodilo protiv novinara za spomenuta kaznena djela, nismo dobili odgovor jer, kako nam je rečeno, sustav eSpis nije moguće pretraživati po djelatnosti stranke u ovom slučaju okrivljenika.

S obzirom na to da podaci o ukupnom broju presuda prema kaznenim djelima na razini države nisu razvrstani prema djelatnostima te da se podaci različitih institucija koje se bave evidencijom kaznenih djela ne podudaraju, nije lako uvidjeti koliko je najnovija izmjena Kaznenog zakona uistinu pomogla novinarima te u kojoj se mjeri broj presuda smanjio u odnosu na prethodne godine.

statistika

Kaznena djela protiv časti i ugleda (glava xv. KZ-a, NN 125/11) – predmeti 2013.-2015., Ministarstvo pravosuđa

Ono što je vidljivo iz podataka (tablica gore) dostavljenih iz Ministarstva pravosuđa jest to da se u odnosu na 2014. godinu broj primljenih predmeta po pitanju kaznenih djela protiv časti i ugleda u 2015. godini smanjio, a također je povećan broj riješenih slučajeva. No pitanje je možemo li se osloniti na te podatke i donositi neke zaključke o promjenama na bolje ili gore, s obzirom na variranje podataka od institucije do institucije.

Napomena: Podaci korišteni u ovom članku prikupljeni su u svrhu istraživanja, odnosno mjerenja Indeksa klijentelizma u medijima u sklopu regionalnog projekta Odgovor građana na klijentelizam u medijima (MEDIA CIRCLE), financiranog iz Instrumenta pretpristupne pomoći Europske unije (IPA) Civil Society Facility (CSF) i sufinanciranog od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Voditelj projekta je udruga Partnerstvo za društveni razvoj iz Zagreba.

 

Comments

comments

SIMILAR ARTICLES

NO COMMENTS

Leave a Reply