Ukinut kolegij Istraživačkog novinarstva: FPZG nema profesora koji bi mogao predavati, a ni financija da angažira vanjskog suradnika
Autor: Fairpress
“Odrastati” kao buduća novinarka u novom medijskom okruženju postaje sve teže iz dana u dan. Izazovi s kojima se mladi novinari susreću proizlaze iz promijenjenih novinarskih vrijednosti, nejasnih vlasničkih struktura u medijima i političkih napora u kontroli medija.

(Ne)mogućnošću zaposlenja nakon završetka studija, studenti novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, obeshrabreni su već na brucoškoj godini. Ne začuđuje, stoga, da se velika većina na trećoj godini studija odlučuje za smjer odnosa s javnošću. No, ne treba se zavaravati, 2/3 studenata upisuje novinarstvo jer ih ciljano zanimaju odnosi s javnošću, ili, kao što je rekla jedna od mojih kolegica, jer želi postati slavna. Iako mi nije jasno zašto bi se itko gnjavio s 40-ak ispita na Fakultetu, kad postoje puno brži i jednostavniji načini da se postane slavan. Ostatak studenata, onih koji su odlučili studirati novinarstvo potaknuti ambicijom da promijene svijet, susreće se s mnogim poteškoćama. Velik broj potpuno nepotrebnih kolegija koje slušaju i polažu tijekom semestra i nedostatak radnih mjesta, samo su neke od njih.

Istraživačko novinarstvo je kolegij koji je studentima bio na raspolaganju na drugoj godini, odnosno u četvrtom semestru dodiplomskog studija na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Bio je to izborni kolegij, ali onaj kod kojeg bi se kvota najbrže popunila. U silabusu tog, sada već bivšeg kolegija, navodi se kako je njegov cilj upoznati studente s osnovama istraživačkog novinarstva s teorijskog i praktičnog aspekta, uključujući i specifičnosti istraživačkog novinarstva u različitim medijima (tisak, radio, TV, internet)…

Iako praktično znanje koje studenti dobivaju na Fakultetu političkih znanosti nije vrijedno spomena, ovaj kolegij nudio im je tračak nade i vjere u pravo novinarstvo. Kolegij je navodno ukinut akademske godine 2013/2014, iako pregledom javno dostupnih podataka, ne postoji ni jedna službena obavijest i/ili najava ukidanja tog kolegija od strane uprave Fakulteta. Studenti druge godine navode da im kolegij nije bio dostupan kao izbor pri odabiru kolegija za tu godinu. Studenti iz generacije 2012/2013, potvrdili su da su oni bili posljednja generacija koja je slušala ovaj kolegij i da im je ukidanje istog najavio i sam voditelj kolegija, profesor Glavaš, navodeći kao razlog okolnost da mu je

ponuđen posao u Beogradu, koji je on prihvatio, a Fakultet nije u mogućnosti pronaći odgovarajuću zamjenu. Dodao je, da financijska sredstva kojima Fakultet raspolaže nisu dostatna za “održavanje” kolegija, stoga je isti izbačen iz službenog Plana i programa.

Na pitanje zašto je kolegij ukinut, dekanica Fakulteta političkih znanosti, Lidija Kos-Stanišić, odgovara da kolegij nije ukinut zauvijek, nego je “zamrznut”, za što postoje objektivni razlozi. Kolegij je postojao u programu, ali nakon pritužbi studenata na rad profesora Glavaša, Fakultet je odlučio s njim završiti suradnju, te stoga kolegij nije mogao biti uključen u program. Kolegij neće biti vraćen u program ni iduće akademske godine (2014/15) jer na Fakultetu nema profesora koji bi mogao predavati, a ni financija da angažira vanjskog suradnika, kaže dekanica Kos-Stanišić, izrazivši nadu da će se kolegij ponovno pokrenuti nakon kadrovskih pojačanja.

Nije li tužno da Fakultet nema prikladnu zamjenu i da je to glavni razlog ukidanja kolegija? Ili je još gore čuti da Uprava Fakulteta ne raspolaže s dovoljno financijskih sredstava da očuva kolegij? Implicira li to činjenicu ne poštovanja područja istraživačkog novinarstva od strane struke? I, najvažnije pitanje: kakve će posljedice trpiti studenti?

Ukidanje ili zamrzavanje, kao što je rekla dekanica Kos-Stanišić, kolegija istraživačkog novinarstva, mogao bi imati ozbiljne posljedice za novinarstvo. Već sada svjedočimo transformaciji medijskiih vrijednosti prema kojima je uhićenje Justina Biebera važnije od NSA vijesti ili vjenčanje Kim Kardashian od Ukrajine na rubu građanskog rata.

U današnje vrijeme, vijesti moraju biti brze, kratke, primamljive i zabavne, jednom riječju – senzacionalističke. Ne dopuštajući studentima uvid u ono što bi pravo novinarstvo trebalo biti, buduće generacije će biti odgajane u pogrešnom smjeru, vođene pogrešnim vrijednostima. Ako će novinari izvještavati o onome što dužnosnici ili institucije tvrde, tko će biti tu da postavlja pitanja ZAŠTO i KAKO?

Novinarstvo, nekadašnja četvrta vlast, doživljava ozbiljnu degradaciju profesije i dovodi do novinara koji su u stanju napisati članak samo zato što na njihovoj diplomi tako piše.

 

Comments

comments

WordPress Image Lightbox