MEDIA DAILY: Vlasnici novina od Tiska potražuju 32,6 milijuna kuna; Međunarodna misija za slobodu medija otkrila najveće probleme HRT-a
Countries Croatia Latest MoM
0 311
Autor: Fairpress
Trgovački sud u Zagrebu objavio je tablicu utvrđenih tražbina vjerovnika kompanija u sklopu Agrokora, među kojima je i Tisak d.d., najveća hrvatska tvrtka za distribuciju i prodaju novina od koje, prema objavljenim podacima, novinski izdavači potražuju više od 32,6 milijuna kuna. Stanje na Hrvatskoj radioteleviziji, porast govora mržnje i nedovršena medijska politika neki su od najvećih problema koje je prilikom drugog posjeta Zagrebu 15. i 16. siječnja uočila Međunarodna misija vodećih organizacija za zaštitu slobode medija, priopćilo je u četvrtak navečer Hrvatsko novinarsko društvo. Prošle godine je zabilježen manji broj fizičkih napada na novinare u Srbiji, ali jačaju drugi oblici pritisaka na medijske radnike, navodi se u godišnjem istraživanju Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) “Indikatori za nivo slobode medija i bezbednosti novinara u Srbiji”, koje je predstavljeno u petak u Beogradu.

Vlasnici novina od Tiska potražuju 32,6 milijuna kuna, pogledajte tko traži najviše

Članak Tomislava Oraheka/ Hine prenesen s portala tportal.hr

Trgovački sud u Zagrebu objavio je tablicu utvrđenih tražbina vjerovnika kompanija u sklopu Agrokora, među kojima je i Tisak d.d., najveća hrvatska tvrtka za distribuciju i prodaju novina od koje, prema objavljenim podacima, novinski izdavači potražuju više od 32,6 milijuna kuna

Prema tablici utvrđenih tražbina, Tisak d.d. najviše duguje Hanza Mediji, izdavaču Jutarnjeg lista, Globusa i ostalih tiskovina – 11,6 milijuna kuna, a slijedi tražbina 24 sata d.o.o. u iznosu od 9,5 milijuna kuna za koju kao sudužnik, odnosno regresni dužnik, jamči Agrokor d.d.

Slobodna Dalmacija potražuje 4,18 milijuna kuna, a Glas Istre u stečaju više od dva milijuna kuna. Tražbina riječkog Novog lista utvrđena je u iznosu od 1,82 milijuna kuna, Sportske Novosti potražuju 1,77 milijuna, a Glas Slavonije nešto više od 230.000 kuna.

Od Tiska d.d. potraživanja imaju i manji novinski izdavači, među kojima su Dubrovački vjesnik, Dubrovački list, Podravski list, Oglasnik i Zagrebački list u ukupnom iznosu manjem od dva milijuna kuna.

Zanimljivo je da, prema objavljenoj listi tražbina, Večernji list d.o.o od Tiska potražuje samo 187.292 kune.

Također su navedene tražbine nakladnika ugašenih izdanja, među kojima je i potraživanje Arene d.d. od oko 230.000 kuna, ali i tiskare Vjesnik d.d. od nešto više od 100.000 kuna.

Potraživanja novinskih izdavača od Tiska iznose čak tri puta više od iskazane dobiti vodećih novinskih izdavača u Hrvatskoj, Styrije i Hanza Medije, u 2016. godini.

Osim izdavača od Tiska potražuju i televizije s nacionalnom koncesijom – HRT i Nova TV u ukupnom iznosu od oko stotinu tisuća kuna, ali i RTL koji ima tri priznate tražbine u iznosu od oko 6,7 milijuna kuna.

Međunarodna misija za slobodu medija otkrila najveće probleme HRT-a

Članak Hine prenesen s portala index.hr

STANJE na Hrvatskoj radioteleviziji, porast govora mržnje i nedovršena medijska politika neki su od najvećih problema koje je prilikom drugog posjeta Zagrebu 15. i 16. siječnja uočila Međunarodna misija vodećih organizacija za zaštitu slobode medija, priopćilo je u četvrtak navečer Hrvatsko novinarsko društvo.

Nakon nalaza misije u lipnju 2016., čiji su rezultati dijelom bili nezadovoljavajući, predstavnici Medijske organizacije jugoistočne Europe (SEEMO), Europske federacije novinara (EFJ), Reportera bez granica (RSF), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europske radiodifuzijske unije (EBU) i Udruge europskih novinara (AEJ) uočili su nešto bolju situaciju početkom 2018., navodi delegacija u službenom priopćenju nakon posjeta Hrvatskoj, objavilo je Hrvatsko novinarsko društvo.

Delegacija ističe da konzervativno-liberalna vladajuća koalicija (HDZ–HNS) “u najmanju ruku ima medijske slobode kao pitanje od posebne važnosti za državu članicu EU-a”. No “tu još ima mnogo posla”, kazao je Oliver Vujović iz SEEMO-a.

Pauline Adès-Mével iz RSF-a naglasila je da nije dobar znak da delegacija dolazi u posjet jednoj zemlji članici dva puta u dvije godine. “Prema indeksu sloboda medija u svijetu, koji radi RSF, Hrvatska pada otkad se pridružila Europi 2013. i sada je na 74. mjestu, pri čemu je pala za deset mjesta.”

Povećan utjecaj govora mržnje na društvo

Misija navodi da su se na sastancima s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, sindikatima, novinarskim udrugama i profesionalnim organizacijama, novinarima, medijskim stručnjacima i veleposlanicima iskristalizirale kritične točke.

Različiti izvori tvrde da se pristrano izvještavanje i unutrašnja struktura upravljanja na HRT-u, javnom medijskom servisu, nije znatno promijenila od 2016., kaže delegacija, navodeći da su uočili nekoliko problema i nerazriješenih pitanja, ali zbog bolesti Uprave i druge novinarske udruge nisu mogli provjeriti te primjedbe. Iako primjećuje i ohrabrujuće znakove, delegacija upozorava da je HRT

izložen ne samo političkim pritiscima nego i pritiscima raznih interesnih grupa koje se žele uplitati u uredničke i upravne odluke. Boris Bergant iz EBU-a naglasio je da to pokazuje temeljno nerazumijevanje uloge javnog medijskog servisa u društvu.

Delegacija upozorava i da se povećao utjecaj govora mržnje na društvo. Iako u saboru nema ekstremnih stanaka, delegacija navodi kako se čini da je javni prostor zatrovan dnevnim verbalnim napadima, pa i na novinare.

“Prilično smo se čudili da je Agencija za elektroničke medije utvrdila da ni jedan od 30 prijavljenih slučajeva 2017. godine ne spada u govor mržnje. U 2016. je kao takav prepoznat samo jedan slučaj. Hrvatska se zaista mora pozabaviti problemom govora mržnje”, rekla je Sophie Albers Ben Chamo iz ECPMF-a.

Delegacija je pozvala predsjednicu Grabar-Kitarović da iskoristi svoj položaj i da svakako progovori protiv poticanja na napade.

Delegacija je navela da cijeni rad policije koja je nedavno uhitila više osoba zbog napada na novinare, no drži da su fizički napadi i prijetnje, posebno online, i dalje velik problem.

Nema medijske strategije

U priopćenju se navodi da još nema medijske strategije te da je ministrica kulture najavila da će njeno ministarstvo prionuti izmjenama medijskog zakonodavstva kao i Zakona o elektroničkim medijima.

Delegacija smatra da bi strategija trebala uključiti i potpore neprofitnim medijima, kojima su one ukinute za vrijeme prethodnog ministra.

Osim toga, potrebno je razmotriti i pitanje vlasništva medija koje u mnogo slučajeva nije transparentno. “Poznata osoba, koja nije iz svijeta medija, vlasnik je niza medija. Strane grupacije nepoznatih vlasnika kontroliraju nekoliko regionalnih i lokalnih medija”, rekao je Otmar Lahodynsky iz AEJ-a.

Marijana Camović iz EFJ-a navela je da se uvjeti rada novinara nisu poboljšali, sindikalisti su diskriminirani, a kolektivni ugovori postoje samo u nekoliko medija.

NUNS: Manje fizičkih napada na novinare, u porastu drugi pritisci

Članak prenesen s portala slobodnaevropa.org

Prošle godine je zabeležen manji broj fizičkih napada na novinare u Srbiji, ali jačaju drugi oblici pritisaka na medijske radnike, navodi se u godišnjem istraživanju Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) “Indikatori za nivo slobode medija i bezbednosti novinara u Srbiji”, koje je predstavljeno u petak u Beogradu.

U istraživanju, koje obuhvata period od 1. septembra 2016. do 31. avgusta 2017. godine, navodi se da je zabeleženo ukupno 40 napada na novinare, od čega je u 28 slučajeva bilo reč o verbalnim pretnjama, a u osam o fizičkim napadima. Ostali slučajevi podvode se pod napad na imovinu, nadzor i diskriminaciju.

„Ono što se pokazuje kao trend je da se iz godine u godinu smanjuje broj fizičkih napada, a da se povećava broj pretnji upućenih posredstvom društvenih mreža i interneta“, navela je pravnica NUNS-a Maja Vuksanović na skupu „Sloboda medija i bezbednost novinara u 2017. godini”.

Ona je kao jedan od primera fizičkih napada izdvojila maltretiranje šest medijskih radnika na polaganju zakletve predsednika Srbije Aleksandra Vučića 31. maja prošle godine ispred Narodne skupštine, kada je napadnuto šest novinara.

Šef Misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Andrea Orizio rekao je na konferenciji u organizaciji NUNS-a da se u Srbiji primećuju polarizovani pogledi na stigmatizaciju novinara, što se, kako je dodao, ponekad koristi kao opravdanje za fizičke i verbalne napade na novinare:

„U takvom okruženju državne institucije imaju obavezu da stvore preduslove za građane i novinare da u potpunosti mogu da primenjuju ljudska prava i aktivno učestvuju u javnoj debati. To je u interesu zemlje, njenih građana i medija“, rekao je Orizio.

Osim fizičkih i verbalnih napada, jedan od načina pritiska na medije su i oglašivači, rekla je pravnica NUNS-a Maja Vuksanović.

„To oglašavanje u medijima se sada pojavljuje kao jedan od najvećih pritisaka na nezavisne medije i alat za držanje pod kontrolom ostalih medija. Istraživanje je takođe pokazalo da državne i privatne firme finansiraju samo ’podobne medije’“, navodi Vuksanović.

Potpredsednik Nezavisnog udruženja novnara Srbije Dragan Janjić ocenio je da je situacija u Srbiji složenija ako se ima u vidu da je trend pritiaka na medije prisutan i u svetu.

„Nama je na neki način možda lakše devedesetih, jer kod nas jesu bile vrlo sužene medijske slobode, ali u svetu su trendovi bili drugačiji. Nismo bili u ovoj vrsti medijske tranzicije i nismo imali mnogo primera da se svetski državnici otvoreno obračunavaju sa novinarima Sad imamo i to je otežavajuća okolnost“, rekao je Janjić.

U izveštaju NUNS-a se kao jedan od problema navodi i veliki broj tužbi podnetih protiv novinara u vezi sa objavljivanjem informacija, te da veliki problem predstavlja neujednačena sudska praksa i visoki iznos naknade štete za medije koji nisu u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.

Comments

comments

WordPress Image Lightbox