Izmjenama GUP-a koje legaliziraju divlju gradnju na splitskom Marjanu, bespravni graditelji utržili bi više od 35 milijuna eura
Countries Croatia FP IRIS Latest
0 491
Autor: Fairpress

Autorica: Tina Disopra

Potkraj srpnja ove godine, dok se nad Splitom razilazio sivi oblak koji je danima nakon velikog požara lebdio nebom iznad Grada pod Marjanom, javnost je (ili bolje rečeno onaj mali dio splitske javnosti koji još mari za svoj grad) zatekla izjava akademika Nenada Cambija. Poznati arheolog tada je upozorio kako je, nastavi li se u gradu komunalni nered, vrlo izvjesno brisanje Splita s UNESCO-ve liste. Tijekom turističke sezone koja još traje, gradom je skoro pa nemoguće proći zbog enormnog broja turista pomiješanih s domaćima – naime, sve je manje javnih gradskih površina slobodnih za kretanje, skoro svaki trg i ulica u užoj gradskoj jezgri progutani su terasama kafića i restorana. Prometni i komunalni kaos na svakom su koraku, a onaj urbanistički, koji traje više od puna dva desetljeća, znatno je umanjio kvalitetu života u gradu.

I ne samo to. Ono što se nekad nazivalo javnim interesom, u drugom po redu najvećem gradu u Hrvatskoj doslovno je pojeo kapital privatnih investitora u kombinaciji s pohlepom lokalnih vlasti.

Osim pojedinih dijelova stare gradske jezgre pod UNESCO-vom zaštitom kojima je izmjenama urbanističkih planova (a koje za sada nisu usvojene) prijetila katastrofa, posljednjih godina na meti bahatih privatnih investitora je i Park šuma Marjan, zaštićeno kulturno dobro. Poznavajući mentalitet ranije spomenutih, pokušaji legalizacije divlje gradnje na Marjanu i ne čude pretjerano, jer podaci kojima raspolaže redakcija Fairpressa kažu da bi se u slučaju legalizacije svih nezakonito izgrađenih objekata na području Park šume Marjan, (što gradske vlasti pokušavaju već godinama, no, kako smo ranije naveli, te izmjene GUP-a još uvijek nisu usvojene, a budućnost im je zasad neizvjesna), njihova ukupna vrijednost popela na više od 35 milijuna eura.

No, krenimo redom: u planiranim izmjenama i dopunama PPU-a i GUP-a unesene su nove zone konzervatorske zaštite s pripadajućim mjerama zaštite koje se velikim dijelom odnose i na područje Park šume Marjan. U listopadu 2014. proglašena je trajna konzervatorska zaštita Kulturni krajolik poluotoka Marjan i Kulturno-povijesna cjelina Meje.

Zanimljivo je da se na području Kulturno-povijesne cjeline Meje u mjerama zaštite izričito navodi da na tom području nije dozvoljena izgradnja novih građevina, dok se za Kulturni krajolik poluotoka Marjan to ne navodi. Za Kulturni krajolik poluotoka Marjan među mjerama zaštite navodi se da nije dopušteno formiranje novih građevinskih parcela i područja, ali problem su postojeća građevinska područja – pojasnio nam je poznati splitski aktivist i predsjednik Društva Marjan Srđan Marinić, zahvaljujući čijem angažmanu nije prošlo nekoliko izmjena GUP-a.

Naime, kroz PPU  je u području Park šume Marjan predloženo uvođenje zone u kojoj je moguće postojanje tradicijskih naseobina. Kako ističe Marinić, to je posebno važno zbog legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada, jer je člankom 6. stavak 1, podstavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama utvrđeno da se u području park-šume nezakonito izgrađene zgrade ne mogu ozakoniti, osim ako su izgrađene kao tradicijske naseobine. Premda je nesporno da niti jedna od 75 službeno utvrđenih od strane Grada Splita, nezakonito izgrađenih zgrada svojim oblikom i tipologijom ne pripada tradicijskim naseobinama, takvim postupanjem pokušalo se izaći u susret divljim graditeljima u Park šumi Marjan.

Kako bi se nezakonite zgrade legalizirale, bespravnim graditeljima najviše bi odgovaralo isključenje iz zaštite onih dijelova Park šume Marjan u kojima se nalaze nezakonito izgrađene zgrade. Međutim, to nije jednostavan postupak i nitko ga ne želi javno pokrenuti, jer bi to sasvim sigurno naišlo na široku osudu javnosti i bio bi to definitivan kraj Marjana kakvog danas poznajemo. I pored tolikog broja nezakonitih zgrada još uvijek je veći dio Park šume Marjan očuvan, dok bi predloženim isključenjem iz zaštite jedne trećine površine PŠ Marjan (100 ha) to vrlo vjerojatno postalo građevinsko područje, a u pitanju su južne padine i rubni dijelovi PŠ Marjan (vidi Prilog 1).

Prilog 1

Nažalost, takav prijedlog dolazi upravo od strane Javne ustanove za upravljanje PŠ Marjan koja je prošle godine izradila Studiju održivog razvoja PŠ Marjan i koja je kao jednu od opcija održivog razvoja predložila isključenje iz zaštite jedne trećine PŠ Marjan, a što je podržala i na javnoj raspravi o ID GUP-a iznijela kao rješenje problema legalizacije, jedna od izrađivačica ID GUP-a, zaposlenica Geoprojekta, Ivana Bojić (vidi Prilog 2) – upozorava predsjednik Društva Marjan.

Prilog 2

Na pitanje tko bi najviše profitirao od tih izmjena, odnosno od legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada, Marinić odgovara kako bi najviše utržili bespravni graditelji, jer legalizacijom tih objekata, te građevine znatno dobivaju na tržišnoj vrijednosti.

U ovom trenutku nezakonito izgrađeni objekti, od kojih gotovo svi imaju rješenje za uklanjanje,  tržišno su bezvrijedni, jer ih kao takve nitko neće kupiti, odnosno, oni predstavljaju neku vrijednost samo korisnicima tih zgrada. Ako se uzme u obzir da je ukupna kvadratura nezakonito izgrađenih zgrada u Park šumi Marjan 17.730 četvornih metara te ukoliko se uzme minimalna vrijednost nakon legalizacije od 2.000 € po kvadratu, jednostavnom računicom dolazi se do ukupne vrijednosti od preko 35 milijuna € legaliziranih zgrada u Park šumi Marjan (vidi Prilog 3) – kaže Srđan Marinić.

Prilog 3

On ukazuje na još jedan detalj: čak i ako bi se usvojio takav prostorni plan koji za cijelo područje Park šume Marjan uvodi zonu tradicijske naseobine, i dalje ostaje otvoreno pitanje mogućnosti legalizacije s obzirom na odredbu iz mjera konzervatorske zaštite po kojoj u području Kulturnog krajolika nije moguće osnivanje novih građevinskih parcela, jer bi u slučaju legalizacije za svaku pojedinu nezakonitu zgradu trebalo osnovati novu građevinsku parcelu.

Zbog razno raznih pokušaja legalizacije divlje gradnje na Marjanu, splitskoj Park šumi u više je navrata skidana zaštita.

Do 22.10.2010. godine cijelo područje Park šume Marjan dio je kulturnog dobra Kulturno – povijesne cjeline grada Splita, kad se revidiraju zone konzervatorske zaštite, pa područje Park šume Marjan ostaje bez ikakve konzervatorske zaštite. Takvo stanje potrajalo je do usvajanja Izmjena i dopuna GUP-a 27.02.2012. godine, kada područje Park šume Marjan, na prijedlog Konzervatorskog odjela u Splitu, postaje kulturno dobro lokalnog značenja. Tek na pritisak javnosti i udruga civilnog društva, 24. 04. 2013. godine dio poluotoka Marjan postaje preventivno zaštićen na razdoblje od tri godine, do utvrđivanja svojstva kulturnog dobra do čega je došlo već sljedeće godine 22.10.2014. kad Ministarstvo kulture donosi rješenje o trajnoj konzervatorskoj zaštiti Kulturnog krajolika poluotoka Marjan – navodi predsjednik Društva Marjan.

Tako je Park šuma Marjan u razdoblju od četiri godine promijenila pet različitih statusa mjera konzervatorske zaštite, i to bez ikakvih promjena na području Park šume Marjan, koje bi uvjetovale takve drastične razlike u kategorijama konzervatorske zaštite.

Marinić podsjeća i da je je mjesec dana prije potpunog ukidanja konzervatorske zaštite 22.10.2010. godine, raspisan Urbanističko – arhitektonski natječaj uređenja kupališta i ugostiteljske građevine na području Prve vode.

-Među ciljevima natječajnog postupka navodi se:

“Konačno uređenje sa svojim prostorno – funkcionalnim odrednicama treba biti ujedno i oticajni nukleus za kreiranje šireg urbanog konteksta sjevernog dijela poluotoka Marjan”.

Upravo u toj rečenici može se sagledati kakvu budućnost su Park šumi Marjan namijenili pojedini splitski urbanisti i arhitekti koji su pripremili ili sudjelovali u oom spornom natječaju.

Za sada su ti planovi osujećeni proglašavajem trajne konzervatorske zaštite, međutim u opasnosti su ona područja Park šume Marjan koja su u granicama postojećeg građevinskog područja, i u kojima nije izrijekom navedena zabrana izgradnje novih građevina, poput područja Prve vode.

Dakle, Marjanu nakon 22.10.2010. nije više pokušavano skinuti konzervatorsku zaštitu, ali zato postoje prijedlozi za isključenje iz zaštite jedne trećine Marjana kao prirodne vrijednosti park – šuma – pojašnjava Srđan Marinić za Fairpress.eu.

Predsjednika Društva Marjan zamolili smo i za pojašnjenje termina građevinskog područja unutar park šume te na kojim se dijelovima Marjana ona nalaze.

Nažalost, unutar obuhvata Park šume Marjan također postoje građevinska područja na kojim je moguća gradnja sukladno odredbama GUP-a i detaljnijih prostornih planova. Građevinska područja naselja utvrđuju se prostornim planovima šireg područja (PPU), a GUP kao plan užeg područja mora biti usklađen s prostornim planom šireg područja. Tako su postojeća građevinska područja unutar obuhvata Park šume Marjan utvrđena prostornim planom uređenja Grada Splita koji je donesen 2005. godine. Zanimljivo je da 2003. godine, kad je pokrenuta izrada PPU Grada Splita, ta područja nisu bila evidentirana kao građevinska područja te se ona pojavljuju krajem 2005. godine na ponovljenom javnom uvidu. Građevinska područja unutar obuhvata Park šume Marjan su na području Prve vode, Bena Instituta, Zoo vrta, Kašjuna, Vile Dalmacije, Kašteleta, Zvončaca, Sustipana (vidi Prilog 4).

Prilog 4

Ono što držimo apsurdnim je da područja na kojima je konzervatorskim rješenjima o zaštiti izričito zabranjena gradnja novih građevina i dalje budu unutar građevinskog područja te u cilju učinkovite i trajne zaštite PŠ Marjan inzistiramo na ukidanju građevinskih područja unutar zaštićenog područja.

Marinić pojašnjava i da su do sada od osnivanja građevinskih područja unutar obuhvata Park šume Marjan profitirali jedino vlasnici tri parcele na području Prve vode koji su 2008. godine prodali tvrtki Latebra na kojoj je supruga Željka Keruma namjeravala graditi restoran.

Prijedlog izmjena i dopuna splitskog GUP-a u ožujku prošle godine povučen je s dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća, nakon što je pao proračun ondašnjeg gradonačelnika Ive Baldasara. Tada je na čelno mjesto u Banovini imenovana Vladina povjerenica, a predsjednik gradskog HDZ-a Petar Škorić ustvrdio je kako bi GUP trebao dočekati novog gradonačelnika i novog Gradsko vijeće. No, do danas nije poznato koja sudbina čeka prijedlog izmjena GUP-a, od kojih je većina više nego dvojbena. Službeni odgovor nismo uspjeli dobiti ni iz ureda novog, HDZ-ova gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, kojeg smo pitali što će se dalje događati: hoće li Gradsko vijeće glasati i postojećem prijedlogu izmjena, ili će se ići na nove prijedloge, odnosno postoji li pak treća mogućnost.

To pitanje postavili smo i našem sugovorniku Srđanu Mariniću.

Ukoliko se Marjan želi istinski zaštititi, tada će se predložiti ukidanje građevinskih područja u PŠ Marjan. Po pitanju legalizacije, ako i prođe prijedlog da je područje PŠ Marjan ujedno i područje tradicijskih naseobina, o svemu bi trebali odlučivati konzervatori, koji bi za svaku pojedinu nezakonitu građevinu trebali dati mišljenje radi li se o tradicijskoj naseobini. Međutim, oni su već iskazali svoje protivljenje tome. Mislim da će i dalje postojati utjecajni pojedinci urbanisti koji će predlagati kao rješenje problema legalizacije isključenje iz zaštite jedne trećine PŠ Marjan (vidi izvadak s javne rasprave – fonogram izjave Ivane Bojić, urbanistice, zaposlenice Geoprojekta, jednog od izrađivača GUP-a – Prilog 2).

Comments

comments

WordPress Image Lightbox