Home Tags Posts tagged with "Srpski telegraf"

Srpski telegraf

0 517
Novinarski kodeks iz godine u godinu se krši sve više, a tijekom medijskog monitoringa dnevnih listova u Srbiji, koji Savet za štampu provodi već dvije godine, od ožujka do prosinca 2016. zabilježeno je 5447 tekstova u kojima je prekršena bar jedna točka Kodeksa (analiziralo se osam dnevnih novina- Politika, Danas, Večernje novosti, Blic, Alo, Kurir, Informer i Srpski telegraf), o čemu je Fairpress već pisao.

Povodom navedenog istraživanja, novinarka tjednika Vreme i članica Saveta za štampu Tamara Skrozza, koja se bavi medijskim pitanjima, kazala je za Fairpress da je najčešće kršeno pravo na pretpostavku nevinosti (otkrivani su detalji koji upućuju ili kompletno otkrivaju identitet osoba osumnjičenih za kaznena djela), kao i pravilo koje kaže da je neophodno praviti razliku između činjenica s jedne i nagađanja i pretpostavki s druge strane.

Mediji su prenosili neprovjerene teze i plasirali ih kao validne informacije. Zapaženo je i povećanje broja PR objava koje su predstavljene kao novinarski sadržaj – nisu označene kao marketing, kao i broja diskriminirajućih tekstova. Zanimljivo je da je od travnja do prosinca 2016. pobrojano znatno manje tekstova u kojima se krše odredbe Kodeksa – tada ih je bilo 3219. Ukoliko usporedimo iste vremenske intervale – periode od ožujka do prosinca, ispostavlja se da je kršenja Kodeksa u dnevnom tisku tijekom 2016. bilo za čak 49 posto više nego u 2015.

Slučaj koji je prilično utjecao na ovakav rezultat, objašnjava Skrozza, je slučaj pjevačice Jelene Marjanović koja je ubijena pod nerazjašnjenim okolnostima 2. travnja 2016., što je naglašeno i u izvještaju o monitoringu poštivanja kodeksa novinara Srbije .

Samo tijekom travnja, bilo je više od sto tekstova koji su o tom slučaju izvještavali, a u kojima je prekršena bar jedna točka Kodeksa. Praktično, teško je u 2016. uopće pronaći tekst na tu temu u kojoj se novinari nisu ogriješili o pravo na privatnost, nemogućnost razlikovanja činjenica od nagađanja, pravo na pretpostavku nevinosti, itd. Izvještavanje o obiteljskom nasilju i nasilju uopće i inače je

najproblematičnija točka dnevnog izvještavanja.

Osvrćući se na izvještavanje o političkim temama, Skrozza je primjetila da su dnevni listovi vrlo neobjektivni kada je u pitanju izvještavanje o političkim trvenjima u regiji, odnosno da se vrlo strastveno uključuju u aktualne sukobe između Srbije, BiH, Hrvatske i Kosova.

Unutrašnja politika je poseban problem – u ovom trenutku, jasno je da tri dnevna lista otvoreno podržavaju Vladu Srbije i njenog premijera, da mu se dva vrlo često priklanjaju, da ga jedan podržava “između redova” i ne toliko otvoreno i da zapravo postoji samo jedan list za koji se može reći da je kritički nastrojen i da nastoji da bude objektivan u izvještavanju. Veliki etički problem tijekom prethodne dvije godine jeste i način na koji list “Informer” targetira i žigosa novinare i javne osobe koje se protive režimu Aleksandra Vučića – označavajući ih na naslovnoj strani kao plaćenike, izdajnike i rušitelje ustavnog poretka.

S druge strane, nastavlja Skrozza, čini se da su elektronički mediji još veći problem, zahvaljujući činjenici da Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) uopće ne radi svoj posao, ne donosi kaznene mjere protiv medija koji krše zakon, pa čak i odbija izvijestiti javnost o rezultatima praćenja medija tijekom predizborne kampanje 2016. Funkcioniranje ovog tijela još obilježavaju politički pritisci i uplivi prilikom izbora članova Savjeta REM-a, nepotizam, nestručnost, itd.

Imajući sve to u vidu, ispostavlja se da imamo tiskane medije koji krše profesionalne standarde i otvoreno zastupaju određene političke interese, kao i elektroničke medije koje zapravo nitko i ne nadzire. Ponašanje državnih funkcionera prema novinarima je više nego skandalozno, status novinara je katastrofalan i čini se da nema nikakvih uvjeta za iole pristojno novinarstvo usmjereno na javni interes, zaključila je Tamara Skrozza.

0 562
Izvještaj o monitoringu poštivanja kodeksa novinara Srbije kojeg je objavilo Samoregulatorno tijelo Savet za štampu pokazuje da se novinarski kodeks iz godine u godinu krši sve više, a najčešće su prekršene točke koje se odnose na istinitost izvještavanja, novinarsku pažnju i privatnost osoba o kojima se izvještava.

Prema izvještaju, u kojem se od 1. ožujka do 31. prosinca 2016. analiziralo osam dnevnih novina (Politika, Danas, Večernje novosti, Blic, Alo, Kurir, Informer i Srpski telegraf) koje se distribuiraju na nacionalnom nivou, zabilježeno je 5447 tekstova u kojima je prekršena bar jedna točka Kodeksa. Za razliku od prošle godine kada je u periodu od travnja do prosinca 2015. godine zabilježeno  3219 medijskih sadržaja kojima je prekršen Kodeks, u istom periodu ove godine takvih sadržaja bilo je 4993, što je skok od čak 49 posto.  Najviše slučajeva u kojima je prekršen Kodeks zabilježeno je u Srpskom telegrafu – 1320, što je utjecalo na porast broja prekršaja u odnosu na 2015. jer tada navedeni list nije izlazio, a umjesto njega analizirane su Naše novine, koje su u međuvremenu ugašene i u kojima nije bilo čestog i svakodnevnog kršenja profesionalnih standarda. Nakon Srpskog Telegrafa, slijedi Informer s 1208 prekršaja, Kurir s 1100, Alo s 810, Blic sa 604, Večernje novosti s 285 prekršaja, dok su prekršaji u listovima Danas i Politika zanemarivi u odnosu na ostala izdanja.

U kontekstu kršenja Kodeksa novinara Srbije, godinu su obilježila dva događaja: ubojstvo pjevačice Jelene Marjanović u travnju i silovanje i ubojstvo trogodišnje djevojčice iz okoline Zaječara u srpnju. Ubojstvo Jelene Marjanović privuklo je veliku pažnju medija, ali je isto tako postalo primjer drastičnog kršenja profesionalnih standarda u izvještavanju. Savet za štampu ističe da je posebno zabrinjavajuća činjenica da su neki mediji predstavili sebe kao suradnike u

istrazi i svoju ulogu percipirali u skladu s tim.  Zločin nad trogodišnjim djetetom u okolini Zaječara u medijima je detaljno predstavljen – uz grafičke prikaze nasilja koje je dijete preživjelo, kao i detaljne opise leša.

Tijekom 2016., zapažen je porast broja PR objava koje nisu označene kao marketinški sadržaj ili oglas. Također, prema izvještaju, vrlo često, kompanije se reklamiraju pod firmom humanitarnih akcija koje provode, pa tijekom istog dana više medija objavi skoro isti sadržaj uz različite naslove. Posebno je drastičan primjer kršenja Kodeksa novinara Srbije gdje se plasiraju komercijalni sadržaji koji navodno pomažu liječenju i poboljšanju izgleda ljudi. Sve je veći i broj tekstova u kojima se čitatelji neopravdano uzbunjuju i zastrašuju, a u tome vode Informer i Srpski telegraf, naročito u tekstovima u kojima se, bez pouzdanih informacija i relevantnih izvora, bave geostrateškim interesima velikih sila – Rusije i SAD-a. Praksa da naslov ne odgovara sadržaju i suštini teksta također je sve primjetnija, pa se često pojavljuju naslovi u kojima je nečija izjava izvučena iz konteksta, zloupotrebljena ili “slobodno protumačena”.

Savet za štampu kao samoregulatorno tijelo nema mogućnost kazniti medije koji krše novinarski Kodeks. Tu je da javno izriče opomene. Glavna tajnica Saveta za štampu Gordana Novaković, na nedavnom predstavljanju izvještaja rekla je da je od 82 razmatrane žalbe u 2016., samo u devet slučajeva Komisija ocijenila da nije bilo povrede Kodeksa. Za Fairpress Novaković se osvrnula na činjenicu da se broj žalbi povećao u odnosu na 2015. godinu.

Ne mogu sa sigurnošću tvrditi što je razlog, pretpostavljam da su građani bolje informirani o svom pravu da se obrate Savetu za štampu, odnosno da smo postali prepoznatljiviji u javnosti. Treba imati u vidu da je Savet počeo raditi prije pet godina i da je prvo samoregulatorno tijelo u medijskoj sferi u Srbiji, pa je negdje i normalno da treba vremena da građani razumiju kako mogu koristiti taj mehanizam. Također, bojim se da, nažalost, razlog za povećanje broja žalbi treba tražiti i u tome što se, kao što pokazuju rezultati monitoringa, i broj prekršaja koje mediji prave povećava.

0 441
Nakon pritužbe nevladine organizacije Gayten-LGBT i Regionalnog info centra na diskriminirajuće pisanje Srpskog telegrafa o LGBT zajednici, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković ocijenila je da je list Srpski telegraf prekršio odredbe Zakona о zаbrаni diskriminаciје objavom naslovnica u Srpskom telegrafu 16. i 18. travnja 2016. gоdinе, koje glase: „Gејеvi širе sidu pо Srbiјi” i “Patrijarh za Srpski telegraf: Gejevi su bolesni! Taj problem se mora iskorijeniti!”, kао i zbоg nаslоvа tеkstоvа оbјаvlјеnih u istоm izdаnju оvih nоvinа: „Gејеvi širе sidu pо Srbiјi” i „Biti gеј је tеškа bоlеst, mоrаmо је iskоrijеniti”.

Janković je dala preporuke glavnom i odgovornom uredniku dnevnog lista Srpski telegraf još 29. kolovoza prošle godine da bi se otklonila povreda prava. U svojoj preporuci, Janković je predložila glаvnоm i оdgоvоrnоm urеdniku Srpskog telegrafa da pozove nа sаstаnаk prеdstаvnikе i prеdstаvnicе organizacije Gayten – kаkо bi nеpоsrеdnо sаznаli s kаkvim sе prоblеmimа LGBТ оsоbе suоčаvајu u svаkоdnеvnоm živоtu, kао i kаkо је nа njih utjecаlо оvаkvо izvjеštаvаnjе оd 16. i 18. travnja 2016. gоdinе. Nadalje je predložila da ubuduće nе оbјаvlјuје prilоgе kојimа sе vrijеđа dоstојаnstvо pripаdnikа i pripаdnicа LGBТ pоpulаciје i pоdržаvајu prеdrаsudе prеmа mаrginаliziranim društvеnim grupаmа, tе dа svојim prilоzimа dоprinоsi izmjеni оbrаzаcа, оbičаја i prаksе kојi uslоvlјаvајu stеrеоtipе, prеdrаsudе i diskriminаciјu LGBТ оsоbа.

Kako novine nisu postupile pо prеpоruci u rоku оd 30 dаnа, doneseno je rjеšеnjе о izricаnju mjеrе оpоmеnе, prоtiv kојеg niје dоpuštеnа žаlbа, a s obzirom  dа  se to rjеšеnjе nije provelo, pоvjеrеnicа zа zаštitu rаvnоprаvnоsti о tоmе je оbаvijеstila јаvnоst.

Za Fairpress savjetnica Tamara Vlaškalin iz ureda povjerenice za zaštitu ravnopravnosti, osvrnula se na doneseno rješenje i preporuke upućene Srpskom telegrafu.

U postupku koji je proveden po pritužbama organizacija koja se bave zaštitom ljudskih prava, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti dala je mišljenje da je dnevni list “Srpski telegraf” prekršio odredbe Zakona o zabrani diskriminacije medijskim sadržajima koji su objavljeni u brojevima od 16. travnja 2016. i 18. travnja 2016. U tekstovima su izražene ideje i stavovi koji su uznemirujući i ponižavajući i kojima se vrijeđa dostojanstvo osoba drugačije seksualne orijentacije od heteroseksualne.

Dakle, povjerenik za zaštitu ravnopravnosti odlučuje u postupcima po pritužbama i daje mišljenja je li  izvršen akt diskriminacije ili ne, objasnila je Vlaškalin. Ukoliko povjerenik utvrdi da je došlo do povrede

odredaba Zakona o zabrani diskriminacije, kao u slučaju „Srpskog telegrafa“, izdaje jednu ili više preporuka diskriminatoru kojima preporučuje način otklanjanja povrede prava na ravnopravnost.

Povjerenica Brankica Janković je preporučila glavnom i odgovornom uredniku “Srpskog telegrafa” da pozove na sastanak predstavnike i predstavnice organizacija koje su podnijele pritužbu kako bi neposredno saznali s kakvim problemima se LGBT osobe suočavaju u svakodnevnom životu i kako je na njih utjecalo ovakvo izvještavanje, da ubuduće ne objavljuju sadržaje u kojima se vrijeđa dostojanstvo pripadnika i pripadnica LGBT populacije i da obavijeste povjerenicu o provođenju tih preporuka u zakonskom roku. U slučaju nepostupanja po datim preporukama, povjerenik izriče mjeru opomene. Ako i nakon toga osoba koja je počinila akt diskriminacije ne otkloni povredu prava, povjerenik o tome obavještava javnost. Kako “Srpski telegraf” nije postupio po Rješenju o opomeni, p ovjerenik za zaštitu ravnopravnosti je 30. prosinca 2016. godine o tome obavijestio javnost putem medija. Mjere povjerenika za zaštitu ravnopravnosti ne predstavljaju kazne u formalno-pravnom smislu, nego im je cilj da utječu na svijest i savjest osobe koja je počinila diskriminaciju. Također, ovakve mjere utječu i na druge potencijalne izvršitelje diskriminacije i u tom smislu djeluju preventivno. 

Podsjetimo, u izјаšnjеnju glаvnоg i оdgоvоrnоg urеdnikа Srpskog telegrafa Milana Lađevića povjerenici nа pritužbu, izmеđu оstаlоg је nаvеdеnо dа je svе štо је nаpisаnо u spornim člаnicimа usmjеrеnо nа intеrеs LBGT pоpulаciје, јеr је оbrаđеnа tеmа i prоblеmi kојi nајvišе pоgаđајu i ugrоžаvајu zdrаvlје i živоt LGBT pоpulаciје, tе dа nаslоvi nikаkо nе ukаzuјu dа је zаlаgаnjе zа lјudskа prаvа LGBT оsоbа оpаsnо, bоlеsnо i ugrоžаvајućе, dа su prеnesenе izјаvе zdrаvstvеnih rаdnikа, јаvnih ličnоsti, crkvе, izјаvе i drugih LGBТ аktivistа, štо ukаzuје dа sе ni nа kојi nаčin niје neјеdnаkо pоstupаlо ili prаvilа rаzlikа prеmа bilо kојој оsоbi nа оsnоvu njеnоg osobnog svојstvа, dа su nаslоvi, pоvоdоm kојih је pоdnesena pritužbа, nаstаli isklјučivо nа оsnоvu rеzultаtа istrаživаnjа Institutа zа јаvnо zdrаvlје „Dr Мilаn Јоvаnоvić Bаtut”, а оsmišlјеni su tаkо dа nа аlаrmаntаn nаčin ukаžu nа nајvеćе prijеtnjе LGBT pоpulаciјi, dа u svојim nаslоvimа i tеkstоvimа nisu izаžаvаli idеје i infоrmаciје ili prikаzivаli pоrukе kојima sе potičе diskriminаciја, dа sе glаvni i оdgоvоrni urеdnik nа tеlеviziјi, nеpоsrеdnо nаkоn оbјаvlјivаnjа оvih člаnаkа ispričaо svimа, а prijе svеgа оsоbаmа istоspоlnе sеksuаlnе оriјеntаciје, dа i оva isprika ukаzuје nа tо dа Srpski telegraf nije imao namjeru bilo koga diskriminirati pо bilо kоjoj оsnоvi.

0 607
Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković ocijenila je da je list Srpski telegraf prekršio odredbe Zakona o zabrani diskriminacije sadržajima objavljenim u travnju, a u kojima su izražene “uznemirijuće i ponižavajuće” ideje i stavovi koji vrijeđaju dostojanstvo osoba seksualne orijentacije drugačije od heteroseksualne. Međunarodna federacija novinara objavila je da je u 2016. godini ubijeno 93 novinara i medijskih profesionalaca, što je manje u odnosu na 2015., kada je 112 novinara izgubilo život zbog svog posla. Vršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Blago Markota donio je odluku kojom se od 1. siječnja 2017. pokreće postupak revidiranja aneksa ugovora o radu te opravdanosti ostvarivanja stimulacija na plaće za zaposlenike Hrvatske radiotelevizije, priopćeno je s HRT-a.

Poverenica za rodnu ravnopravnost: Srpski telegraf diskriminisao LGBT populaciju

Članak Bete prenesen s portala insajder.net

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković ocenila je da je list Srpski telegraf prekršio odredbe Zakona o zabrani diskriminacije sadržajima objavljenim u aprilu, a u kojima su izražene “uznemirijuće i ponižavajuće” ideje i stavovi koji vređaju dostojanstvo osoba seksualne orijentacije drugačije od heteroseksualne.

U saopštenju poverenice navodi se da su se Regionalni info centar i Gayten-LGBT obratili Brankici Janković pritužbom protiv Srpskog telegrafa zbog diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije.

Pritužba je podneta zbog naslovne strane sadržine “Alarmantno otkriće doktora: Gejevi šire sidu po Srbiji”, teksta pod naslovom “Gejevi šire HIV po Srbiji”, nadnaslova ovog teksta “Analni seks i homoseksualni odnosi krivci za porast broja zaraženih”, fotografije dva mladića koji se kreću jedan iza drugog, a mladić koji hoda ispred navodno “izgovara”: “Ti budi vozić, a ja ću lokomotiva!” i antrfilea “Prečica do seksa”, objavljenim u Srpskom telegrafu 16. aprila.

Navodi se da je pritužba podneta i zbog naslovnice “Patrijarh za Srpski telegraf: Gejevi su bolesni! Taj problem se mora iskoreniti”, kao i naslova teksta “Patrijarh o LGBT udaru na Srpski telegraf – Biti gej je teška bolest, moramo je iskoreniti”, objavljenim u istim novinama 18. aprila.

Brankica Janković je navela da je dala preporuke glavnom i odgovornom uredniku dnevnog lista Srpski telegraf da bi se otklonila povreda prava, a da po njima nije postupano, zbog čega poverenica u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije o tome obaveštava javnost.

U preporukama glavnom i odgovornom uredniku lista navodi se da pozove na sastanak predstavnike i predstavnice organizacija koje su podnele pritužbu da bi neposredno saznali s kakvim se problemima LGBT osobe suočavaju svakodnevno i kako je na njih uticalo takvo izveštavanje, da ubuduće ne objavljuju sadržaje u kojima se vređa dostojanstvo pripadnika i pripadnica LGBT populacije, kao i da obaveste poverenicu o sprovođenju te odluke u zakonskom roku.

IFJ: U 2016. ubijeno 93 novinara

Članak prenesen s portala hnd.hr

Međunarodna federacija novinara objavila je da je u 2016. godini ubijeno 93 novinara i medijskih profesionalaca, što je manje u odnosu na 2015., kada je 112 novinara izgubilo život zbog svog posla.

Zaključno s 29. prosincem IFJ je registrirala 93 novinara ili medijskih djelatnika ubijenih u ciljanim

napadima, bombaškim napadima i unakrsnoj vatri. Arapski svijet i Bliski istok su zabilježili najveći broj mrtvih s 30 ubijenih, slijedi regija Azije i Pacifika s 28 ubijenih, Latinska Amerika s 24, Afrika s 8 ubijenih i Europa s 3 ubijena novinara, navodi IFJ koja ima 600.000 članova u 140 zemalja i sjedište u Bruxellesu.

U Iraku je ubijeno 15 novinara, u Afganistanu 13, u Meksiku 11, u Jemenu 8, u Gvatemali i Siriji po 6,  te u Indiji i u Pakistanu po 5.

Bez obzira na pad broja ubijenih 2016. u odnosu na 112 tijekom 2015., predsjednik IFJ-a, belgijski novinar Philippe Leruth drži da nema puno prostora za utjehu niti temelja za nadu u završetak krize sigurnosti u području medija, prema priopćenju.

Osim novinara koji su poginuli u ciljanim napadima u 2016. je njih 29 novinara poginulo u dvije zrakoplovne nesreće, u Kolumbiji i Rusiji čime je  svijet u 2016. ostao bez 122 novinara.

Markota pokrenuo reviziju aneksa ugovora i stimulacija zaposlenika HRT-a

Članak Hine prenesen s portala hnd.hr

Vršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Blago Markota donio je odluku kojom se od 1. siječnja 2017. pokreće postupak revidiranja aneksa ugovora o radu te opravdanosti ostvarivanja stimulacija na plaće za zaposlenike Hrvatske radiotelevizije, priopćeno je s HRT-a.

Prvi je to rezultat nedavno pokrenutoga projekta utvrđivanja opravdanosti aneksa ugovorima o radu i stimulacija na plaće jer je broj zaposlenika koji su u razdoblju od 2012. do 2016. ostvarili takva prava višestruko povećan zbog čega Ravnateljstvo Hrvatske radiotelevizije želi uvesti racionalnija pravila i cjelokupan novi pravni okvir kojim će zaposlenicima biti i dalje moguće ostvarivanje aneksa ugovorima o radu, ali na temelju jasnijih, pravednijih i mjerljivijih kriterija koji će među ostalim rezultirati i uštedama u korist Hrvatske radiotelevizije’, ističe se u priopćenju.

Kako se naglašava, vodstvo HRT-a će u suradnji sa sa sindikalnim partnerima tijekom siječnja provesti i temeljita analiza cjelokupne politike plaća i nagrađivanja zaposlenika kako bi se uspostavio novi, učinkovitiji sustav koji će biti temeljem za izradu novoga Pravilnika o sistematizaciji i Pravilnika o plaćama i drugim materijalnim pravima radnika, a svi će zaposlenici Hrvatske radiotelevizije o cjelokupnome postupku dobiti podrobne informacije od mjerodavnih služba tijekom idućih tjedana.

‘Postupak utvrđivanja opravdanosti aneksa ugovora o radu dio je projekta podizanja učinkovitosti i produktivnosti na svim razinama koji je pokrenut tijekom posljednjih mjesec i pol dana. U tome je razdoblju Hrvatska radiotelevizija ostvarila sve kratkoročne ciljeve u smislu usvajanja prijedloga Financijskoga plana i Programa rada Hrvatske radiotelevizije za 2017., a spomenute su dokumente prethodno jednoglasno odobrili Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije te Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije.’, naglašava se s HRT-a.

Dodaje se kako su pokrenuti i postupci za promjenu organizacije rada kako bi se premostile uočene nefunkcionalnosti te je među ostalim izdan nalog da se pripremi prijedlog nove sistematizacije kao predradnje za dogovor sa sindikatima.

Priopćenje vodstva HRT zaključuje se informacijom kako je sa sindikatima  postignut dogovor o osnivanju Radničkoga vijeća te se priprema izrada višegodišnjega Kolektivnog ugovora o čemu će pregovori biti nastavljeni u siječnju.

STAY CONNECTED

WordPress Image Lightbox