Home Tags Posts tagged with "Horvatek"

Horvatek

0 1823
Đorđe Obradović, docent Sveučilišta u Dubrovniku koji se tematikom autorskih prava bavio u svojim radovima „Diskriminacija autora prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima Republike Hrvatske” i „Novi mediji olakšali plagiranje“ za Fairpress je govorio o zaštiti autorskih prava na internetu i društvenim mrežama  te kršenju istih.

Ono što je osoba o kojoj se radi postavila na društvene mreže i označila kao javno, može se preuzimati uz navođenje izvora zato što je samim tim dala svoj pristanak, objašnjava Obradović.

Npr. s moga profila možete preuzeti ono što sam postavio jer sam želio da drugi vide. Čak mi i odgovara da drugi dijele moju objavu npr. o gradnji studentskog doma Dompes u Mostaru dobrotvornim prilozima koju volonterski podupirem s mojim studentima zato što će tako više ljudi nešto saznati o Dompesu. Isto je i s političarima, a najbolji je primjer Trump jer su mu njegove objave na Twitteru tj. njihovo prenošenje u medijima pomogle u kampanji.

Ako se radi o zatvorenoj grupi, sa samo određenim članovima, onda neki od tih članova ne smije prenijeti sadržaj iz zatvorene grupe svima ili masovnim medijima bez pristanka osobe koja je sadržaj postavila, zato što ga je postavila samo za članove te grupe.

To je kao da npr. javna osoba nešto kaže u povjerenju prijateljima s kojima sjedi za stolom u kafiću i kaže im da sadržaj razgovora ostaje samo između njih. Ako prenese, to je kao da je prijatelj odao nešto na što se obvezao da neće pa će izgubiti povjerenje osobe čiji je sadržaj prenio.

Ako netko bez znanja javne osobe postavi neki sadržaj o njoj na društvene mreže, onda se on može prenijeti uz navođenje izvora u masovnim medijima ako je to u javnom interesu i ako se istinitost provjeri iz bar još jednog izvora. Javni interes je ono što je važno za život velikog broja ljudi i funkcioniranje društva, a ne ono što javnost zanima (to je interes javnosti, kao što su tračevi, glasine, trivijalnosti koje samo služe za zabavu ili zadovoljenje znatiželje).

U tome je slučaju za procjenu javnog interesa i primjerenost za objavljivanje postupak isti kao i kad su mediji u pitanju. Npr. ako se javna osoba napije kod kuće s društvom za večerom, suprotno je kodeksima novinarstva krišom je snimiti kroz prozor i objaviti. No, ako se javna osoba napije i pijana govori u Saboru ili na javnim skupovima ili u prometu, onda je se smije snimiti i napisati da je pijana jer je dolaskom na javno mjesto dala pristanak.

Nadalje, Obradović je istaknuo da Zakon o autorskim pravima štiti uglavnom pojedine skladatelje, a ostale autore slabo ako se ne učlane u udruge pod okriljem Hrvatskog društva skladatelja, ZAMP i inačice. Novi zakon bi mogao zaštititi autorska prava na način da naknadu za njih, ali ne po astronomskim cijenama kao sad, plaćaju oni koji sadržaje predočuju javnosti. Npr. Google ima goleme prihode od reklama i on bi trebao plaćati za autorske sadržaje koje korisnici skidaju posredstvom njega, isto tako i Facebook, Youtube itd., zato što oni zarađuju reklamiranjem proizvoda njihovim korisnicima.

Kada govorimo o rezanju fotografije, pisanju teksta preko fotografija, promjeni tona boje, kontrastu ili svjetlosti fotografije bez suglasnosti autora, Obradović ističe da je isto kao i s rukopisom što ga novinar pošalje redakciji. U postupku uređivanja ne smije se promijeniti smisao, a smije se sažimati, stilski i pravopisno ispraviti. Bolje je uvijek dati autoru na uvid i to imaju propisana ugledna glasila (AP, USA Today itd.). Ako govorimo o kopiranim fotografijama s interneta, s drugih portala, to su svakako plagijati, objašnjava Obradović, ako se ne potpiše autor i ne postavi hiperlink (poveznica do izvornog priloga, a ne do početne stranice glasila).

Mnoga online glasila u Hrvatskoj veliki dio sadržaja prevode sa stranih portala i ako baš moraju potpišu samo fotografiju (češće ako je agencijska, da ih ipak ne bi netko veliki tužio za plagijat). To su klasični plagijati, uključujući i senzacionalističke fotografije koje dobivaju dosta pozornosti (klikovi zbog golotinje, poznatih osoba itd.). Hrvatska je mala, i tržište je malo, pa zasad velika glasila ne tuže ono što bi tužila da im učini netko u SAD ili Njemačkoj itd.

Prijedlog Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu, koji je predstavila Europska komisija prošle godine, potencijalno bi značio potpuno ukidanje slobodne razmjene informacija preko interneta na čitavu teritoriju Europske unije. Obradović smatra kako bi to za medijske kuće značilo da bi i sad smjele objavljivati samo sadržaj koji stvore njihovi novinari, onaj koji razmjenjuju po ugovoru s drugim medijskim kućama ili onaj koji preuzmu od agencija i plate ga u pretplati ili po prilogu. Za novinare bi to značilo da ih se ne bi tjeralo da kradu tuđe priloge i prevode i objavljuju kao da su njihovi te da bi bilo više posla za novinare, a manje za prepisivače. Za korisnike interneta ovisi jer ako bi se propisalo da oni koji plasiraju sadržaj plaćaju naknadu autorima, a da korisnici društvenih mreža mogu postavljati poveznice, ne bi se smanjila sloboda niti razmjena informacija. Poveznice nisu plagijati zato što vode do originalnih priloga, ističe Obradović. Npr. ako netko na Facebooku stavi poveznicu do vašeg portala, nije ništa ukrao nego je svoje “prijatelje” uputio na vaš portal i vi ćete dobiti više klikova i vaš sadržaj će doprijeti do više ljudi. To je obostrano korisno. No, ako netko s nekoga portala kopira prilog i postavi ga kao vlastiti, bez poveznice, preveden ili ne, onda to jest plagijat i to bi korisnici trebali naučiti tijekom obrazovanja.

0 1377
Nakon što je Fairpress pisao da je varaždinskim novinarima 19. siječnja uskraćeno pravo prisustvovanja na sjednici Stručnog vijeća Opće bolnice Varaždin, na prijedlog šefa neurokirurgije Nenada Kudelića, bez obzira što im je temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama dopušten neposredan uvid u rad sjednice Stručnog vijeća, iz Opće bolnice Varaždin reagirali su na cijeli događaj.

Novinari su udaljeni sa sjednice Stručnog vijeća na zahtjev jednog člana Stručnog vijeća koji je izjavio da se osjeća nelagodno u nazočnosti novinara. Predsjednica Stručnog vijeća je stoga taj prijedlog dala na glasovanje, te je odlukom većine zatraženo da novinari napuste sjednicu s napomenom da će odmah nakon sjednice predsjednica Stručnog vijeća novinarima dati i službenu izjavu. Potom, istoga dana, sazvana je i konferencija za medije s početkom u 15 sati, kazala je pomoćnica ravnateljice za pravne poslove Snježana Cerjan za Fairpress.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković osvrnuo se na nedavni događaj rekavši kako nitko nije kontaktirao HND povodom nastale situacije.

Građani imaju pravo znati sve informacije vezane za javnu ustanovu. Nema niti jednog opravdanog razloga da se novinarima uskrati praćenje sjednica tijela javnih ustanova, u ovom slučaju Stručnog vijeća navedene

varaždinske bolnice. S obzirom na to da su novinari čak tražili i dobili izričito dopuštenje bolničke uprave temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama da prate sjednicu njihovo izbacivanje sa sjednice je nedopustivo i protuzakonito.

Podsjetimo, Stručno vijeće varaždinske Opće bolnice sastalo se u utorak 17. siječnja kako bi raspravilo ima li njihov predstavnik primarijus Ranko Stare koji je na Upravnom vijeću glasao za odluku o razrješenju ravnateljice varaždinske OBV Sanje Zember njihovu potporu ili ne. Uz to, Stručno vijeće je trebalo raspraviti ima li ravnateljica njihovu podršku, s obzirom na to kako je predsjednik UV-a bolnice u javnost izašao s podatkom kako se u smjenu ravnateljice ide upravo zbog navoda Stručnog vijeća, odnosno nezadovoljstva liječnika i medicinskog osoblja radom ravnateljice, ispričala je tada za Fairpress web urednica portala Varaždinske vijesti Danica Pajtak. Pajtak je istaknula da je Nenad Kudelić bio jedan od najglasnijih u raspravi i da je on na nastavku sjednice 19. siječnja predložio da Stručno vijeće glasa o tome da se novinarima ipak zabrani prisustvovanje sjednici SV-a, što je Stručno vijeće većinom glasova podržalo. „Ja nemam ništa protiv vas, vrlo ste mi dragi, ali u ovom trenutku ja osobno se osjećam vrlo neugodno jer je moja slika osvanula na svim portalima pa ako je moguće ja bih zamolio da se glasa o tome da se sjednica završi bez prisustva novinara“ – riječi su šefa neurokirurgije na upite novinara o razlozima njegovog prijedloga.

0 1100
Varaždinskim novinarima 19. siječnja uskraćeno je pravo prisustvovanja na sjednici Stručnog vijeća Opće bolnice Varaždin na prijedlog doktora Nenada Kudelića, šefa neurokirurgije. Naime, Stručno vijeće varaždinske Opće bolnice sastalo se u utorak 17. siječnja kako bi raspravilo ima li njihov predstavnik primarijus Ranko Stare koji je na Upravnom vijeću glasao za odluku o razrješenju ravnateljice varaždinske OBV Sanje Zember njihovu potporu ili ne. Uz to, Stručno vijeće je trebalo raspraviti ima li ravnateljica njihovu podršku, s obzirom na to kako je predsjednik UV-a bolnice u javnost izašao s podatkom kako se u smjenu ravnateljice ide upravo zbog navoda Stručnog vijeća, odnosno nezadovoljstva liječnika i medicinskog osoblja radom ravnateljice, ispričala je za Fairpress web urednica portala Varaždinske vijesti Danica Pajtak.

Temeljem, Zakona o pravu na pristup informacijama dopušten nam je neposredan uvid u rad sjednice Stručnog vijeća  započete i prekinute 17. siječnja nastavljene 19. siječnja. Na prvom dijelu sjednice smo prisustvovali i javnost izvijestili o događanjima sa sjednice.

Nadalje, Pajtak je istaknula da je Nenad Kudelić bio jedan od najglasnijih u raspravi i da je on na nastavku sjednice 19. siječnja predložio da Stručno vijeće glasa o tome da se novinarima ipak zabrani prisustvovanje sjednici SV-a, što je Stručno vijeće većinom glasova podržalo. „Ja nemam ništa protiv vas, vrlo ste mi dragi, ali u ovom trenutku ja osobno se osjećam vrlo neugodno jer je moja slika osvanula na svim portalima pa ako je moguće ja bih zamolio da se glasa

o tome da se sjednica završi bez prisustva novinara“ – riječi su šefa neurokirurgije na upite novinara o razlozima njegovog prijedloga.

Također, Pajtak je objasnila da su predsjednicu Stručnog vijeća Željku Grđan upoznali s time da su od bolnice tražili nazočnost na sjednici koje je novinarima odobreno temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, na što je ona rekla kako će ipak poštovati odluku Stručnog vijeća te zamolila novinare da napuste sjednicu, što su i učinili.

Vrlo često pojedinci koji obnašaju funkcije u javnim tijelima nisu upoznati s time da sve javne tvrtke, ustanove i druga javna  tijela koja su u 100 posto javnom vlasništvu imaju Zakonom i Ustavom RH  propisano javno, otvoreno i transparentno djelovanje. Varaždinska Opća bolnica je Javna ustanova koju financiraju porezni obveznici i uz to je ustanova od iznimnog značaja s obzirom na to da brine o zdravlju tih istih građana, a zbog dubioza oko smjene ravnateljice našla se pod povećalom javnosti. S obzirom na to, smatram da se zbog u konkretnom slučaju nije smjelo novinarima uskratiti pravo da prisustvuju sjednici, kazala je za Fairpress Danica Pajtak.

Do zaključivanja ovog članka nismo dobili odgovor Opće bolnice Varaždin na upit o razlozima uskraćivanja prava novinarima na prisustvovanje sjednici Stručnog vijeća. Telefonski smo pokušali doći do Nenada Kudelića, no na odjelu neurokirurgije nam je rečeno da se doktor trenutno ne nalazi u bolnici.

0 243
Nove tehnologije (internet, mobilni telefoni itd.) omogućile su ono što u prošlosti nije bilo moguće – dostupnost skoro svake informacije i podatka/materijala koji vas zanima za jedan tren. Internet je postao sinonim za korisne informacije, ideje stvaralaštva. S obzirom na to da  je postao dio stvaralaštva te se radovi (objave, fotografije, itd…) na internetu smatraju kvalitetnim čovjekovim radovima, istraživanjima, osoba  koja stvara te radove i autor je tih djela može zaštiti svoj rad.

Autorsko djelo je originalno, duhovno (intelektualno) ostvarenje iz književnog, umjetničkog i znanstvenog područja, koje ima individualni karakter i koje je na neki način izraženo. Pojam autorskog prava obuhvaćen je širim pojmom poznatim kao intelektualno vlasništvo – kreativna ili umjetnička realizacija neke ideje koja je plod ljudskog intelekta te pripada njezinom stvaratelju, pod određenim uvjetima, i predstavlja njegovo intelektualno vlasništvo.

U Republici Hrvatskoj, autorska prava štiti Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima koji osigurava autoru ili nositelju prava, odnosno vlasniku tog djela,  mogućnost da kontrolira njegovo korištenje. Autorsko pravo započinje automatski, u trenutku kada autor stvori originalno djelo, te u Hrvatskoj, kao i u EU traje 70 godina nakon smrti autora. Autorskim pravom se ne štiti sama ideja nego izražaj te ideje u obliku određenog djela, bez obzira na vrstu ili kvalitetu izražaja.

Za razliku od tiskanih djela i nosioca slike i zvuka, kod kojih su autorska i druga prava najčešće jasno i vidljivo navedena, u slučaju interneta ne mogu se uvijek ustanoviti legalni načini preuzimanja sadržaja, izmjene i kasnije reprodukcije tog djela. Iako ste određenom sadržaju na internetu slobodno pristupili ne znači da tekst, slika ili video zapis, ne podliježe autorskim pravima.

Upitali smo Agenciju za elektroničke medije za njihovo stajalište o preuzimanju fotografija i sadržaja  (npr. status osobe koja se bavi javnim poslom) s društvenih mreža (s navođenjem izvora) i distribuiranje istog na blogovima, internet portalima  itd.

Agencija ocjenjuje sadržaje koji su objavljeni u elektroničkim medijima (pa tako i onaj koji je eventualno preuzet s društvenih mreža) polazeći od načela da pružatelji medijskih usluga u skladu sa Zakonom o elektroničkim medijima (dalje: ZEM) samostalno oblikuju programsku osnovu medija i snose odgovornost za objavljivanje programa. Pružatelji medijskih usluga imaju uredničku odgovornost za odabir audio i audiovizualnog sadržaja audio i audiovizualne medijske usluge, neovisno o tome je li predmetni sadržaj proizveden u njihovoj vlastitoj produkciji, proizveden po njegovoj narudžbi i za njegov račun ili je slobodno preuzet. Sadržaji koje pružatelji medijskih usluga objavljuju predmetom su nadzora u smislu odredaba ZEM-a, jer Agencija ima nadležnost za provedbu i nadzor na ispunjavanjem odredaba ZEM. Preuzimanje fotografija, a jednako tako i drugih materijala s društvenih mreža u smislu npr. zaštite intelektualnog vlasništva ili na primjer s aspekta zaštite privatnosti su predmet drugih propisa te predmetom rada drugih institucija.

Iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo poslali su nam  načelni odgovor vezan za autorsko pravo i srodna prava jer u njihovoj nadležnosti nije davati mišljenja i tumačenja zakona s obzirom na konkretne slučajeve.

Autoru pripada autorsko pravo na njegovom djelu činom ostvarenja djela (temeljem čl. 9. st. 2. Zakon o autorsko pravu i srodnim pravima) bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti kao što su primjerice registracija ili depozit djela. Fotografije su autorska djela ako se radi o vizualnim djelima koja su originalna intelektualna ostvarenja. Autorsko djelo može se koristiti samo uz odobrenje autora (u pisanom obliku). Pojedinačno korištenje autorskog djela potrebno je odrediti pisanim odgovarajućim ugovorom između nositelja prava i korisnika predmeta zaštite. Danas je također dosta čest slučaj da se fotografije objavljuju pod određenom Creative

Commons licencom, pa je potrebno provjeriti uvjete te licence. Što se tiče citiranja upućujem Vas na čl. 90. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji kaže: „Dopušteno je doslovno navođenje ulomaka autorskog djela (citata) koje je na zakonit način postalo pristupačno javnosti, radi znanstvenog istraživanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta, u mjeri opravdanoj svrhom koja se želi postići i u skladu s dobrim običajima, time da se mora naznačiti izvor i ime autora.“

Đurđica Paić, voditeljica odjela za autorsko i srodna prava Hrvatske autorske agencije– CIV d.o.o. osvrnula se na preuzimanje autorskih djela s tuđih portala.

Morate se pridržavati pozitivnog propisa koji uređuje ovu materiju – Zakona o autorskom i srodnim pravima, a što znači tražiti dozvolu od autora za korištenje njegovih djela i urediti s njim novonastali autorsko-pravni odnos. Točno je da u spomenutom propisu postoji i poglavlje (6.) koje govori o sadržajnim ograničenjima autorskog prava, a što podrazumijeva da u nekim slučajevima možete koristiti tuđa autorska djela bez posebne dozvole njezinog autora ili legitimnih nositelja autorskih prava, a u nekim slučajevima čak i bez plaćanja naknade, naravno uz navođenje imena autora i izvora djela, no svi ti slučajevi taksativno su navedeni u spomenutom poglavlju i ne mogu se samoinicijativno širiti, kako je to i navedeno u čl. 80. Zakona, tj. zajedničkim odredbama poglavlja 6., dakle  odredbama primjenjivim na sva izuzeća unutar poglavlja 6., a koji glasi: „Objavljenim autorskim djelom može se koristiti bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaćanja naknade, samo u slučajevima koji su u ovom Zakonu izričito navedeni. Odredbe o ograničenjima iz ovoga poglavlja pokrivaju samo takvo korištenje autorskog djela koje se ne suprotstavlja redovitom korištenju autorskog djela i neopravdano ne šteti zakonitim interesima nositelja prava.“

S obzirom na Vaš upit, ne nalazim u taksativno navedenim slučajevima sadržajnih ograničenja autorskog prava mogućnost za korištenje tuđih autorskih djela bez posebne dozvole autora i mišljenja sam da biste uvijek trebali tražiti dozvolu, jer ako sam ispravno shvatila, Vi tuđa djela objavljena na društvenim mrežama želite nastavno reproducirati i distribuirati u sklopu nekih drugih izdanja. Jedino izuzeće koje zakon uređuje u tom smislu je stipulirano čl.89. Zakona –  mogućnost korištenja tuđih autorskih djela u vidu njihova reproduciranja i distribuiranja, bez posebnog odobrenja, vrlo je sužena, i to isključivo na tekuće događaje, dakle događaje dnevnog karaktera, koji se referiraju na politička, gospodarska ili vjerska pitanja, isto tako i javne političke, vjerske i druge govore u tijelima državne ili lokalne vlasti, vjerskim ustanovama ili prilikom državnih ili vjerskih svečanosti, te izvatke iz javnih predavanja, a sve to isključivo u svrhu izvješćivanja javnosti i u opsegu koji odgovara svrsi i načinu izvješćivanja o tekućem događaju, te pod uvjetom da to autor nije izričito zabranio.

Često je mišljenje da ako se neki sadržaj nalazi na internetu da je svima na raspolaganju te zbog toga svatko tko svoj rad izlaže na internetu mora računati s tim da će njegov rad biti preuzet čak i ako korisnik toga nije svjestan. Svoje djelo autori mogu staviti na raspolaganje svima, no svoju namjeru moraju obznaniti. Pozitivno je što je internet i njegove usluge te ostali sadržaji s njega pod zaštitom Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, jer tako ne samo da se čuvaju djela autora, nego se potiče čovjeka da bude maštovit, originalan, savjestan.

Licence za korištenje se uglavnom naplaćuju, no veliki broj autora omogućuje besplatno korištenje ako se poštuju određeni uvjeti. Najpoznatija besplatna opcija je Creative commons (CC) koje predstavljaju standardan način na koji autori sadržaja mogu drugim osobama davati dopuštenje za upotrebu njihovih djela. To je najbolji način za legalno i sigurno korištenje sadržaja na webu. Neke od najpopularnijih stranica za takve radove su: Flickr (potrebno uključiti CC pretraživanje), Pixabay, Unsplash, Gratisography…

STAY CONNECTED

WordPress Image Lightbox