Home Tags Posts tagged with "Horvatek"

Horvatek

0 478

Mreža Žene protiv nasilja podnijela je tužbu 2. ožujka Trećem osnovnom tužiteljstvu u Beogradu i najavila pritužbu Regulatornom tijelu za elektroničke medije, treću po redu, povodom nasilja prema ženama u reality showu Parovi koja s emitira na nacionalnoj televiziji Happy, tražeći da navedena emisija i njezino emitiranje budu zabranjeni, a TV Happy oduzeta nacionalna frekvencija.

U svojem priopćenju, Mreža Žene protiv nasilja istaknula je da je na portalu te televizije 2. ožujka objavljen izvještaj o događanjima u reality showu „Parovi“ koji su se dogodili dan prije, a u kojem se prikriva moguće izvršenje kaznenog djela: silovanje. Naglašeno je kako je TV Happy pokušaj silovanja jedne od sudionica okarakterisala kao „strasan odnos“, dok se iz priloženog videa, koji je u međuvremenu uklonjen sa YouTube kanala ove emisije, jasno vidi da se radi o pokušaju silovanja.

TV Happy ide korak dalje u svom izvještaju navodeći da je sudionik između ostalog „poderao majicu sudionici, stavljajući nasilje u kontekst „strasnog odnosa“. Iz video materijala jasno se vidi da sudionik sve vrijeme fokusirano fizički nasrće na sudionicu, da je ona u tom odnosu pod fizičkom prisilom, da se otima, da pokušava pobjeći od silovatelja, da sudionik u jednom trenutku trga njenu majicu, da na njenom licu ni u jednom trenutku nema izraza zadovoljstva. Tijekom pokušaja silovanja sudionici nitko ne pruža podršku, niti druge sudionice i sudionici, niti odgovorni za nastanak ove emisije, stoji u priopćenju Mreža Žene protiv nasilja.

Na upite Fairpressa televizija Happy nije odgovorila, a izvještaj o spornoj emisiji, koji se nalazio na linku https://www.happytv.tv/zabava/rijaliti-parovi/28817/mlade-je-slade-smilja-se-dohvatila-sa-ovim-ucesnikom-u-bazenu-pa-akciju-nastavili-i-pored-foto, izbrisan je.

Aleksandra Nestorov iz Mreže Žene protiv nasilja kazala je za

Fairpress kako su TV stanice poput Happy i Pinka medijski otpad u kome se Srbija davi godinama.

Mi smo ogorčene načinom na koji se prema ženama postupa u reality programima u Srbiji i ljute zbog nedostatka reakcije nadležnih institucija. Taj sadržaj dehumanizira, degradira, ponižava žene i svodi ih na objekte. Na bazi upravo takvog pogleda na žene, muškarci zlostavljaju, siluju i ubijaju žene u Srbiji i čitavom svijetu.

Šteta koju mediji ovakvim sadržajima čine društvu, kao što su činili devedesetih godina prošlog stoljeća u Srbiji je nesaglediva, a generacije mladih koje odrastaju uz ovakve sadržaje su u najmanju ruku zbunjene, osakaćene za ljepotu kritičkog promišljanja stvarnosti u cilju izgradnje boljeg svijeta za sebe i druge.
TV stanice poput Happy i Pink su medijski otpad u kojem se Srbija davi godinama. Ove stanice rade u korist vlasti, kapitalista, kriminalaca kojima ne trebaju ljudi koji misle već poslušnici i sluškinje. Zato svaki put izostane reakcija nadležnih institucija kada je muško nasilje nad ženama sadržaj medijskih proizvoda. Njima takvo okruženje odgovara, kazala je Aleksandra Nestorov za Fairpress
.

Iz Mreže su poručili da nema sumnje da je u pitanju pokušaj silovanja i da su tim povodom uputile tužbu Trećem osnovnom tužiteljstvu u Beogradu. Nadalje, uputit će pritužbu i Regulatornom tijelu za elektroničke medije kako bi dokumentirale u kojoj mjeri ovo tijelo niti država u cjelini nemaju nikakav utjecaj na elektroničke medije kada je muško nasilje prema ženama u pitanju.

0 566
Prestižna nagrada European Press Prize ustanovljena je s ciljem podizanja uloge novinarstva kao vitalnog branitelja demokratskih sloboda i inicijatora ozbiljnog europskog diskursa, a ovog puta Centar za istraživačko novinarstvo Srbije ušao je u uži krug nominiranih za seriju tekstova o korupciji i organiziranom kriminalu u Srbiji. CINS, koji je jučer na svojoj internet stranici javio vijest o nominaciji, naglasio je kako je njihov istraživački tim radio na ovoj temi osam mjeseci tijekom kojih je poslao više od 200 zahtjeva za pristup informacijama od javnog značaja, sa ciljem da prikupi relevantnu statistiku i informacije o procesuiranju slučajeva korupcije pred pravosudnim institucijama Srbije. Ovo je prvo istraživanje ovog tipa u Srbiji. U kategoriji istraživačkog novinarstva (četiri kategorije – istraživačko novinarstvo, reportaža, komentar i urednički rad te inovacije u prezentaciji i uredničkim tehnikama) pored CINS-a nominirana su i istraživanja Anabolics mafia, Panama Papers – The Secrets of Dirty Money, Dark money: London’s Dirty Secret, Babies for Sale, Mapping the Weapons of Terror, Misuse of EU funds: Messerschmidt’s foundations investigated for fraud. Pobjednik će biti proglašen na ceremoniji 20. travnja u Amsterdamu.

Za Fairpress direktor CINS-a Branko Čečen kazao je da su jednostavno prijavili svoj rad u ovoj godini po pravilima natječaja ali da ne zna kako zapravo funkcionira “pripremni odbor”.

Jednostavno su nas obavijestili da na njihovom sajtu možemo pronaći nominacije, a među njima i svoju. Pored naše, među sedam nominacija u kategoriji Istraživačko novinarstvo našle su se još dvije u kojima su učestvovale kolege iz OCCRP-a, kojeg smo i mi članica. Tri od sedam je dosta dobar rezultat, zar ne?

Nadalje. Čečen je istaknuo da je CINS nominiran za EPP sa europskom medijskom teškom artiljerijom za projekat o odnosu srpske države prema korupciji.

Između ostalog, poslali smo preko tisuću zahtjeva za pristup informacijama svim sudovima, tužiteljstvima i policijskim upravama za dokumenta o svim prijavama i postupcima za kaznena djela koja se vežu za korupciju i napravili analizu koja pokazuje da je odnos prijava i postupaka sa jedne i presuda sa druge zabrinjavajući – premalo presuda, naravno. Isto tako, napravili smo pretraživu bazu podataka svih postupaka Agencije za borbu protiv korupcije protiv državnih funkcionera, kako bi građani mogli pronaći “svog” političara ili direktora državnog preduzeća i vide šta je zgriješio. Napravili smo i bazu podataka o zastupanjima dodijeljenim odvjetnicima po

službenoj dužnosti, iz koje se vidi da je njih troje zaradilo koliko i njihovih 511 kolega, iako bi se ti poslovi trebali dodjeljivati redom, svim odvjetnicima u registru. I tako dalje.

S obzirom da se CINS našao u konkurenciji sa medijima poput Financial Times, Čečen je naglasio kako je izvanredno ponosan.

Nama je fascinantno da je 5 mladih novinarki sa dva urednika, koji rade u jednoj sobi za smiješan novac i bez stalnog zaposlenja, nekako došlo u konkurenciju sa medijima kao što su Financial Times i francuski Mediapart, kao i sva ova velika imena koja su radila na Panama Papers (Süddeutsche Zeitung, International Consortium of Investigative Journalists, The Guardian, Le Monde…) koji ne samo da imaju ogromne resurse na raspolaganju, već i slobodu medija i zaštitu svojih prava koja, ruku na srce, i nisu šta su nekad bila, ali su i dalje za novinare u Srbiji predmet vlažnih snova. U obrazloženju odbora se kaže i: “Priznanje radu veoma dobrih novinara-kopača koji služe svom društvu”. Na to sam već izvanredno ponosan. Mislim, mi stvarno mislimo da jesmo to, ali kada ti to kažu međunarodno priznate kolege, možeš slobodno to uklesati na nadgrobni spomenik. Istina je.

Hoće li nominacija za najviša postignuća u europskom novinarstvu imati nekakav utjecaj na medijsku atmosferu u državi i promjenu u srpskom novinarstvu, Čečen kaže kako ne vjeruje da će to išta promijeniti.

Prvo, nitko to neće ni znati, osim uskog kruga ljudi koji se informiraju preko interneta. Drugo, i druge su organizacije ovdje dobivale velike međunarodne nagrade (KRIK je nominiran za Freedom of Expression baš prije neki tjedan na primjer), pa nikom ništa – država se i dalje obračunava sa nama kroz sebi sklone medije, a pristup medijima je za naše sadržaje jednostavno zatvoren. Zapravo je to nevjerojatan fenomen – Srbija ima istraživačke novinare koji dobivaju najveće nagrade Europe i svijeta, a njihov rad je spriječen da dođe do građana, dok se država obračunava sa njima preko tabloida, nazivajući ih “stranim plaćenicima”, “špijunima” i optužuje ih da se opsesivno bave samo obaranjem Aleksandra Vučića sa vlasti. Jednostavno nevjerojatno.

Cijeli popis nominacija požete pogledati OVDJE.

0 476
Novinarski kodeks iz godine u godinu se krši sve više, a tijekom medijskog monitoringa dnevnih listova u Srbiji, koji Savet za štampu provodi već dvije godine, od ožujka do prosinca 2016. zabilježeno je 5447 tekstova u kojima je prekršena bar jedna točka Kodeksa (analiziralo se osam dnevnih novina- Politika, Danas, Večernje novosti, Blic, Alo, Kurir, Informer i Srpski telegraf), o čemu je Fairpress već pisao.

Povodom navedenog istraživanja, novinarka tjednika Vreme i članica Saveta za štampu Tamara Skrozza, koja se bavi medijskim pitanjima, kazala je za Fairpress da je najčešće kršeno pravo na pretpostavku nevinosti (otkrivani su detalji koji upućuju ili kompletno otkrivaju identitet osoba osumnjičenih za kaznena djela), kao i pravilo koje kaže da je neophodno praviti razliku između činjenica s jedne i nagađanja i pretpostavki s druge strane.

Mediji su prenosili neprovjerene teze i plasirali ih kao validne informacije. Zapaženo je i povećanje broja PR objava koje su predstavljene kao novinarski sadržaj – nisu označene kao marketing, kao i broja diskriminirajućih tekstova. Zanimljivo je da je od travnja do prosinca 2016. pobrojano znatno manje tekstova u kojima se krše odredbe Kodeksa – tada ih je bilo 3219. Ukoliko usporedimo iste vremenske intervale – periode od ožujka do prosinca, ispostavlja se da je kršenja Kodeksa u dnevnom tisku tijekom 2016. bilo za čak 49 posto više nego u 2015.

Slučaj koji je prilično utjecao na ovakav rezultat, objašnjava Skrozza, je slučaj pjevačice Jelene Marjanović koja je ubijena pod nerazjašnjenim okolnostima 2. travnja 2016., što je naglašeno i u izvještaju o monitoringu poštivanja kodeksa novinara Srbije .

Samo tijekom travnja, bilo je više od sto tekstova koji su o tom slučaju izvještavali, a u kojima je prekršena bar jedna točka Kodeksa. Praktično, teško je u 2016. uopće pronaći tekst na tu temu u kojoj se novinari nisu ogriješili o pravo na privatnost, nemogućnost razlikovanja činjenica od nagađanja, pravo na pretpostavku nevinosti, itd. Izvještavanje o obiteljskom nasilju i nasilju uopće i inače je

najproblematičnija točka dnevnog izvještavanja.

Osvrćući se na izvještavanje o političkim temama, Skrozza je primjetila da su dnevni listovi vrlo neobjektivni kada je u pitanju izvještavanje o političkim trvenjima u regiji, odnosno da se vrlo strastveno uključuju u aktualne sukobe između Srbije, BiH, Hrvatske i Kosova.

Unutrašnja politika je poseban problem – u ovom trenutku, jasno je da tri dnevna lista otvoreno podržavaju Vladu Srbije i njenog premijera, da mu se dva vrlo često priklanjaju, da ga jedan podržava “između redova” i ne toliko otvoreno i da zapravo postoji samo jedan list za koji se može reći da je kritički nastrojen i da nastoji da bude objektivan u izvještavanju. Veliki etički problem tijekom prethodne dvije godine jeste i način na koji list “Informer” targetira i žigosa novinare i javne osobe koje se protive režimu Aleksandra Vučića – označavajući ih na naslovnoj strani kao plaćenike, izdajnike i rušitelje ustavnog poretka.

S druge strane, nastavlja Skrozza, čini se da su elektronički mediji još veći problem, zahvaljujući činjenici da Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) uopće ne radi svoj posao, ne donosi kaznene mjere protiv medija koji krše zakon, pa čak i odbija izvijestiti javnost o rezultatima praćenja medija tijekom predizborne kampanje 2016. Funkcioniranje ovog tijela još obilježavaju politički pritisci i uplivi prilikom izbora članova Savjeta REM-a, nepotizam, nestručnost, itd.

Imajući sve to u vidu, ispostavlja se da imamo tiskane medije koji krše profesionalne standarde i otvoreno zastupaju određene političke interese, kao i elektroničke medije koje zapravo nitko i ne nadzire. Ponašanje državnih funkcionera prema novinarima je više nego skandalozno, status novinara je katastrofalan i čini se da nema nikakvih uvjeta za iole pristojno novinarstvo usmjereno na javni interes, zaključila je Tamara Skrozza.

0 407
Radi ostvarivanja ciljeva u ovlasti javnog informiranja građana, zaštite i unapređivanja novinarske profesije, u Agenciji za privredne registre Srbije 25. siječnja ove godine službeno je registrirano Udruženje novinara Politike (UNP), simbolično na 113. rođendan dnevnog lista „Politika”. Osnovano je kao nestranačko, nevladino i neprofitno udruženje kojemu je predsjednica i zakonska zastupnica Dubravka Lakić, filmska kritičarka „Politike”. Osnivači UNP-a su još i Petar Mićković, Miroslav Lazanski, Marko Albunović, Slobodan Kljakić i Đuro Đukić.

Redovni članovi Udruženja mogu biti svi profesionalni novinari dnevnog lista Politika koji prihvaćaju ciljeve Udruženja i Statut, dok počasni članovi mogu biti istaknuti novinari koji su radili u dnevnom listu Politika, a svojim djelovanjem doprinose ostvarivanju ciljeva Udruženja, objasnio je za Fairpress zamjenik predsjednika UNP-a Miroljub Mijušković.

Ciljevi Udruženja su unapređivanje profesionalnih i etičkih standarda, poštovanje etičkog kodeksa novinara, promoviranje etički odgovornog novinarstva, autonomija i nezavisnost novinarske profesije, objektivno, pravovremeno i istinito informiranje javnosti, zaštita prava i interesa novinara, doprinos razvoju novinarstva kroz aktivno sudjelovanje u rješavanju problema, organiziranja predavanja, tribina, seminara, radionica i drugih aktivnosti,

suradnja i udruživanje s drugim strukovnim udruženjima, institucijama i organizacijama u zemlji i inozemstvu koje djeluju u istom cilju, aktivna suradnja s nadležnim institucijama u prijedlogu, izradi i promjenama medijskih zakona.

Na pitanje koji su razlozi osnivanja Udruženja, Mijušković ističe da je motiv sadržan u izjavi predsjednice UNP-a Dubravke Lakić: „Motivi za ovo udruživanje jesu svijest o tome da se „Politikinom“ sudbinom, a time i sudbinama svih nas, već predugo bave svi drugi osim nas samih – novinara lista „Politika“, kao i svijest da imamo moralnu obavezu spram generacija i generacija onih prije nas – naših kolega koji su „Politiku“  od 1904. stvarali, svojim imenima slavili, jačali, stvorili od nje nacionalno blago i prepustili je nama – da je sačuvamo i predamo generacijama poslije nas”.

Broj članova se uvećava svakodnevno, samo je od jutros pristupilo troje kolega, istaknuo je Mijušković.

Trenutno imamo tridesetak, mada nam masovnost nije prioritet. Prvenstveno profesionalna kvaliteta i integritet, i na to smo zaista vrlo ponosni, kazao je Mijušković za Fairpress.

STAY CONNECTED

WordPress Image Lightbox