Home Tags Posts tagged with "Google"

Google

0 252
EFJ amandmanima na predloženu direktivu želi stati na kraj nepovoljnim ugovorima, manjku transparentnosti i lošoj pregovaračkoj poziciji autora. Novinarke u međunarodnoj razmjeni vijesti Hrvatske radiotelevizije Gabrijela Perić i Dijana Fišter osvojile su Nagradu za najbolju priču unutar Eurovizijske razmjene vijesti za jugoistočnu Europu za 2017. godinu.

Direktiva o autorskim pravima: EFJ traži da Google i Facebook plaćaju sadržaj na kojem profitiraju

Članak EFJ-a prenesen s portala hnd.hr

EFJ amandmanima na predloženu direktivu želi stati na kraj nepovoljnim ugovorima, manjku transparentnosti i lošoj pregovaračkoj poziciji autora. Također, želi se urediti područje prenošenja autorskih djela, spriječiti široko tumačenje “iznimaka” te ujednačiti novčane naknade izdavača i autora.

Nakon posljednjih konzultacija o prijedlogu direktive o autorskim pravima, Europska federacija novinara uputit će amandmane kojima traži povoljnije ugovore za autore, transparentnije plaćanje i pravedniji udio u naknadi za novinare, osobito kada je riječ o internetskim izdavačima.

“Čuli smo mnoge zastupnike Europskog parlamenta koji su naglašavali potrebu pluralističkog europskog sadržaja na internetu. Potvrdili su da to svakako znači da se jaz između vrijednosti koju proizvode autori i onih koji od njihovog rada profitiraju mora prevladati”, rekao je Mogens Blicher Bjerregård, predsjednik EFJ-a, tražeći da se unesu neophodne promjene u predloženu direktivu o autorskim pravima.

Amandmanima EFJ-a na predloženu direktivu pokušat će se stati na kraj nepovoljnim ugovorima, pomanjkanju transparentnosti u lošoj pregovaračkoj poziciji autora. Nadalje, želi se urediti područje prenošenja autorskih djela i spriječiti široko tumačenje “iznimaka” te ujednačavanje novčanih naknada za izdavače i autore.

Mogens Blicher Bjerregård je objasnio da se EFJ slaže s izdavačima da treba naći mehanizam kojim će mediji i posrednici poput Googlea i Facebooka morati plaćati sadržaj na kojem ostvaruju profit. “To je pitanje koje bi EU morala moći riješiti direktivom, no ono se ne može riješiti tako da isključivo pravo dobiju izdavači”, rekao je Bjerregård. “Vrijeme je da izdavači i autori rade za-

jednički kako bi se našlo dobro rješenje. Predlažemo da se izdavačka prava provode putem organizacija kolektivnog upravljanja u kojima su i autori i izdavači da bi se osigurala pravedna naknada autora“.

Novinarke HRT-ove Eurovizijske razmjene vijesti osvojile regionalnu nagradu

Članak prenesen s portala hnd.hr

Novinarke u međunarodnoj razmjeni vijesti Hrvatske radiotelevizije Gabrijela Perić i Dijana Fišter osvojile su Nagradu za najbolju priču unutar Eurovizijske razmjene vijesti za jugoistočnu Europu za 2017. godinu.

Gabrijela Perić nagrađena je za dvije priče. Priča HR Old Wheat Mill govori o vlasnicima i jedinim zaposlenicima staroga mlina u Roču, a Hospital in Art Works o estetizaciji i rehumanizaciji prostora čekaonica u KBC-a Zagreb radovima hrvatskih akademskih slikara. Gabrijela Perić višestruka je dobitnica nagrada za eurovizijske novinarske priloge. Dijani Fišter ovo je prva nagrada, a njezina priča Zagreb Light Festival govori o prvome festivalu svjetla po uzoru na slične manifestacije u Europi i svijetu.

Eurovizijska razmjena vijesti za jugoistočnu Europu ERNO najuspješniji je i najdugotrajniji projekt medijske suradnje u jugoistočnoj Europi i djeluje u okviru Europske radiodifuzijske unije (eng. European Broadcasting Union – EBU). S radom je započela u studenome 2000. godine, a okuplja jedanaest javnih medijskih servisa – Rumunjsku televiziju (TVR), Bugarsku nacionalnu televiziju (BNT), Radioteleviziju Slovenije (RTV SLO), Hrvatsku radioteleviziju (HRT), Bosansko-hercegovačku radioteleviziju (BHRT), Radioteleviziju Srbije (RTS), Radioteleviziju Crne Gore (RTCG), Kosovsku radioteleviziju (RTK), Albansku radioteleviziju (RTSH), Makedonsku radioteleviziju (MKRTV) i Mađarsku televiziju (MTV).

Glavna je aktivnost ove mreže razmjena vijesti, a tijekom prošlih 17 godina članice su razmijenile više od 18 000 televizijskih priča. Surađuju i u brojnim drugim projektima uključujući razmjenu i koprodukciju dokumentarnoga programa. „Hrvatska radiotelevizija svake godine nudi velik broj priloga u međunarodnu razmjenu, a kolege koji glasuju za naše priloge prepoznaju njihovu sadržajnu i tehnološku kvalitetu“, istaknula je rukovoditeljica HRT-ova Odsjeka za međunarodnu razmjenu Katarina Gašperov.

0 320
Trideset i sedam francuskih i međunarodnih medija, uz podršku Googlea i međunarodne medijske mreže First Draft, pokrenuli su “CrossCheck”, zajedničku platformu za utvrđivanje činjenica kako bi se razotkrile lažne informacije koje bi mogle utjecati na francuske predsjedničke izbore ovog proljeća. Povodom obilježavanja Dana otvorenih podataka, Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet i Povjerenik za informiranje organiziraju vikend građanskih inovacija Open Data Day Hrvatska 2017.

CrossCheck: francuski i međunarodni mediji udružili snage protiv dezinformacija

Članak Hine prenesen s portala hnd.hr

Trideset i sedam francuskih i međunarodnih medija, uz podršku Googlea i međunarodne medijske mreže First Draft, pokrenuli su “CrossCheck”, zajedničku platformu za utvrđivanje činjenica kako bi se razotkrile lažne informacije koje bi mogle utjecati na francuske predsjedničke izbore ovog proljeća.

Portal omogućuje partnerima da udruže snage u razotkrivanju lažnih informacija i objave članke s provjerenim činjenicama, objasnila je direktorica First Drafta Jenni Sargent.

“Zanimljivo nam je što ćemo moći surađivati s drugim redakcijama jer sav taj posao radimo sami, a samo jedna redakcija ne može odgovoriti na sve što kruži”, rekao je Adrien Senecat iz Le Mondea.

Zamišljeno je da projekt traje dok traje kampanja za predsjedničke izbore, no mogao bi biti i produljen ako se pokaže uspješnim. Među partnerima su veliki nacionalni i regionalni dnevni listovi kao što su Liberation, Le Monde i Les Echos, časopisi, informativni portali, agencija AFP, Google i Facebook. Od međunarodnih medija sudjeluju britanski

Channel Four i BBC News te Bloomberg. CrossCheck će objavljivati članke s ispravljenim informacijama koje potvrde barem dvije redakcije.

Open Data Day Hrvatska 2017.

Članak prenesen s portala hnd.hr

Povodom obilježavanja Dana otvorenih podataka, Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet i Povjerenik za informiranje organiziraju vikend građanskih inovacija Open Data Day Hrvatska 2017. Open Data Day Hrvatska održava se u Sveučilišnom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) od 3. do 5. ožujka 2017, u organizaciji Hrvatske udruga za otvorene sustave i Internet i njene ekspertne skupine Programiraj za Hrvatsku te Povjerenika za informiranje, a uz partnerstvo GONG-a i Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu te uz medijskog sponzora Netokraciju.

Organizatori podsjećaju da je u hrvatsko zakonodavstvo uvedena europska direktiva o ponovnoj uporabi informacija iz tijela javne vlasti za komercijalne ili nekomercijalne svrhe i smatraju neophodnim promovirati otvaranje podataka iz hrvatskog javnog sektora, kao i ponovnu uporabu tih podataka s ciljem stvaranja dodanih vrijednosti poput novih aplikacija ili istraživanja. U petak, 3. ožujka, održat će se Okrugli stol o ponovnoj uporabi informacija u Hrvatskoj na kojem će se razgovarati o društvenim i gospodarskim koristima od ponovnog korištenja otvorenih podataka. U subotu, 4. ožujka, i nedjelju, 5. ožujka, održavat će se Vikend datathon na kojem će zainteresirani građani moći naučiti više o podatkovnim vizualizacijama i demonstrirati svoje vještine kreirajući open source projekte koristeći open source podatke.
Detaljnije informacije o datathonu možete pronaći na ovoj poveznici.

0 263
Većina Amerikanaca želi da im mediji u vijestima predstave činjenice bez dodatne interpretacije, pokazala je anketa istraživačkog centra Pew u jeku rasprave o ulozi medija u praćenju nekonvencionalne predsjedničke kampanje Donalda Trumpa. Mediji preko Bare još od okončanja predsjedničkih izbora analiziraju situaciju i pokušavaju otkriti koliki su utjecaj na glasove imale ‘lažne vijesti’. One su postale popularne ne samo na društvenim mrežama poput Facebooka, već i na web tražilici Google pa se prst krivnje u medijima upire… posvuda. Glavni i odgovorni urednik Južnih vesti Predrag Blagojević sastao se sa šefom diplomacije Velike Britanije,  prilikom njegove posjete Beogradu.

Većina Amerikanaca u medijima želi činjenice, bez interpretacije

Članak Hine prenesen s portala hnd.hr

Većina Amerikanaca želi da im mediji u vijestima predstave činjenice bez dodatne interpretacije, pokazala je anketa istraživačkog centra Pew u jeku rasprave o ulozi medija u praćenju nekonvencionalne predsjedničke kampanje Donalda Trumpa.

Novinari se suočavaju s pitanjem oko toga koliko trebaju voditi svoje čitatelje da bi shvatili vijesti. To je pitanje posebice aktualno nakon američkih predsjedničkih izbora tijekom kojih su se mediji hrvali s neistinitim iskazima koje je republikanski kandidat Donald Trump izgovarao u svojoj kampanji protiv demokratkinje Hillary Clinton.

Devedeset i pet posto odraslih Amerikanaca odbijaju ideju o dodatnoj interpretaciji, tvrdeći da mediji trebaju predstaviti samo činjenice, pokazalo je istraživanje Pewa. Četiri od deset ispitanika podržava ograničenu interpretaciju činjenica.

“Iako javnost želi da im mediji samo predstave činjenice, možda se oni ne mogu dogovoriti ni što one jesu”, priopćio je Pew.

Oko 81 posto registriranih birača je reklo da se većina pobornika Clinton i Trumpa nije mogla složiti ne samo oko planova i politika, nego i oko temeljnih činjenica.

Birači koji su podržali Trumpa, izabranog predsjednika, prednost daju pristupu “samo činjenice”, 71 naprema 29 posto. Oni koji su podržali Clinton su oko toga popola podijeljeni.

Istraživanje je pokazalo snažnu podršku provjeri informacija od strane medija.

Tijekom kampanje je zabilježen velik broj internetskih stranica s lažnim vijestima, te članaka na društvenim mrežama koji su konkurirali onima iz tradicionalnih medija.

Oko 81 posto onih koji preferiraju činjenice bez interpretacije vjeruje kako je provjera informacija veća ili manja uloga informativnih medija. Među onima koji žele interpretaciju 83 posto njih tvrdi da je provjera informacija odgovornost.

Istraživanje je provedeno na 4,132 ispitanika između 27. rujna i 10. listopada, dan prije izbora, a margina pogreške je 2,8 posto.

Lažne vijesti na internetu nisu nikakva novost, ali koliko utječu na globalnu politiku?

Članak prenesen s portala tportal.hr

Mediji preko Bare još od okončanja predsjedničkih izbora analiziraju situaciju i pokušavaju otkriti koliki su utjecaj na glasove imale ‘lažne vijesti’. One su postale popularne ne samo na društvenim mrežama poput Facebooka, već i na web tražilici Google pa se prst krivnje u medijima upire… posvuda. Lažne, tj. jednostavno loše vijesti nisu nekakav posebno nov fenomen, no odjednom se ističe potreba za njihovim iskorjenjivanjem – što je u praksi gotovo nemoguć zadatak

Odmah po okončanju izbora mnogi mediji i autori prozvali su Facebook, najpopularniju društvenu mrežu na svijetu. Nesumnjivo je da društvene mreže imaju veliki utjecaj na ljude i učinkovito stvaraju plemena, posebne eko-komore gdje nema posebnog mjesta za različita mišljenja. Ono što, pak, mnogi zaboravljaju jest da je u pitanju ljudska priroda. Jasno, zaboravlja se i to da ne postoji tek jedno izolirano ‘pleme’ koje, eto, rado konzumira baš lažne vijesti – dok drugi uživaju u savršeno etičnim izvorima, uz koje mogu računati na istinitost i točnost, nepristranost i poštenje, kao i neovisnost o pojedinim interesima.

Ljudi dijele lažne vijesti s drugima jer vjeruju da su one istinite, ne nužno radi kakvog malicioznog plana. K tome je laži i senzaciju kudikamo lakše progutati nego dosadnjikavu istinu. Takve stvari nisu relevantne tek za nedavno održane predsjedničke izbore u SAD-u, već za praktički sve sfere društva. Tako se već godinama može svjedočiti pokretima koji vjeruju da zrakoplovi truju ljude, koji vjeruju da cjepiva stvaraju više problema nego rješenja i sl.

Uistinu, posjeti li se Facebook newsfeed nekoga tko je zakoračio u svijet pseudoznanstvenih sadržaja, postat će jasno vidljivo da algoritmi malo kad preporučuju išta što bi korisnika možda nagnalo na izlazak iz Platonove špilje. To, naravno, ne vrijedi samo u spomenutom graničnom slučaju. Facebook, Google i brojni drugi servisi koji žive od oglašavanja oko korisnika stvaraju posebnu sferu stvarnosti ponuđenim sadržajem. To posebno vrijedi i za političku orijentaciju. Cijeloj priči ne pomaže ni činjenica da je Facebook prestao koristiti ljude kao kuratore sadržaja i odlučio se u potpunosti oslanjati na algoritme. Prst krivnje se upire i prema Twitteru. Čelnik Salesforcea Marc Benioff navodi da je Twitter ‘krivac za Trumpa’.

Koga onda valja ‘kriviti’ za uspon Trumpa i pad Hillary? Dok neki analitičari vjeruju da su propagande u kampanji s obje strane tek potvrdile pristranost koju su glasači već imali, drugi smatraju da su imale značajnijeg utjecaja. Pojavio se i problem granice između medijskog žutila, koje voli objavljivati poluinformacije ili senzacionalnosti koje malo kad imaju temelja u stvarnosti ili služe za preusmjeravanje pažnje, s činjeničnim i lažnim tekstovima.

Medij Buzzfeed, koji inače ne bi trebao biti go-to odredište za bilo kakve vijesti van zabave, napravio je ‘viralno istraživanje’. U njemu otkrivaju da su lažne vijesti na Facebooku postigle veći engagement (broj podjela sadržaja, reakcija na njega i komentara) od mainstream vijesti. I dok je jasno da bi se Facebook trebao više brinuti o lažnjacima (poput super-viralnog lažnjaka gdje papa odobrava odabir Trumpa za predsjednika), istraživanje Buzzfeeda je krajnje ograničeno i definitivno ne može predstavljati Facebook kako su stvari postavljene.

Ostavi li se papina ‘podrška’ po strani, istinski viralnih potpuno lažnih tekstova je kudikamo manje, a neki mediji zapravo zagovaraju manje podrške za one na drugoj strani političkog spektra. Lijevi upiru prstom u Fox News kao ‘izvor lažnih i pristranih informacija’, desni na isti način upiru prstom na CNN. Tko to uopće može moderirati i je li takvo što uopće potrebno? U slučaju kada bi se radovi takvih medija počeli označavati kao ‘lažni’, ulazi se u vrlo

nezgodno i opasno područje.

Upravo tako razmišlja barem jedan autor internetskog odredišta Snopes, koje se bavi istraživanjem točnosti određenih događanja. ‘Konzervativno i liberalno izvještavanje nije posebno nov fenomen niti je u pitanju nešto što bismo trebali označavati u potpunosti kao lažne vijesti. Fikcija i izmišljotine koje čine lažne vijesti su samo mali dio većeg fenomena loših vijesti. To obuhvaća mnogo različitih oblika bezvrijednih, netočnih, neistraženih i namjerno obmanjujućih izvještaja koji ne pomažu nikome’, navodi David Mikkelson sa Snopesa. Međutim, ni odredište Snopes nije u stanju pomoći u cijeloj priči. Za otkrivanje točnosti neke informacije potrebno je vrijeme, dok viralni sadržaj neprovjereno biva dijeljen među milijunima ljudi – koji uglavnom nemaju neku potrebu za provjerom stvari.

Za početak borbe protiv lažnih vijesti, Google i (nedugo nakon) Facebook odlučili su da neće služiti oglase na odredištima za koja se pokaže da izmišljaju sadržaj. Tu se dolazi i do problema sa satiričnim stranicama – jer dok bi one poznate poput Oniona filter mogao zaobići, one druge bi mogle završiti u košarici za smeće po pitanju zarade od oglašavanja.

U konačnici, problem možda uopće nije toliko razvikan kako bi se dalo za naslutiti iz medijskih tekstova ovih dana. Dok je Mark Zuckerberg svjestan problema s lažnim sadržajem i njegovom popularnosti, navodi kako on predstavlja manje od jedan posto cjelokupnog sadržaja ove mreže. Šanse da je sadržaj u takvoj količini utjecao na izbore na bilo kojoj strani je mizeran, navodi Zuckerberg, dodavši kako njegova mreža ne smije niti može postati arbitar istine.

Ne zvuči toliko loše… pod uvjetom da je podatak točan.

Blagojević: Mediji prema vlasti kao pas prema banderi

Članak autorice Nede Vulović prenesen s portala rs.n1info.com

Glavni i odgovorni urednik Južnih vesti Predrag Blagojević sastao se sa šefom diplomatije Velike Britanije, Borisom Džonsonom, prilikom njegove posete Beogradu. Blagojević kaže da se sa Džonsonom razgovaralo o stanju u medijima, a da je odgovor britanskog diplomate bila izreka da mediji prema vlasti treba da se ponašaju kao pas prema banderi.

Upitan šta je rekao Borisu Džonsonu, urednik Južnih vesti kaže isto što govori i sada i dodaje da niko iz grupe novinara koja je prisustvovala sastanku nije imao nijednu lepu reč o stanju u medijima u Srbiji.

Ministasr kulture Vladan Vukosavljević osudio je juče pretnje i napade na novinare. Blagojević to ironično komentariše rečima “setio se”.

“Imali smo ministra koji se nije mešao u svoj posao. Meni je problm što ostali zvaničnici ne osuđuju pretnje na novinarima. Dražvni funkcioneri prete novinarima nazivajući ih izdajnicima i plaćenicima. Ako i ostali ministri to ne osude, već kao sa cenzurom idu sa pričom ‘dajte mi dokaze’, onda to nije osuda”, ističe gost Novog dana.

On kaže da se situacija u Nišu pozitivno promenila kada je u pitanju odnos policije i tužilaštva prema pritiscima na medije, a da je zbog pretnji tužilaštvo vodilo istrage i podizalo optužnice, dok su neki i pravosnažno osuđeni.

Kao negativan primer, Balgojević, međutim, navodi Leskovac, gde je sud procenio da javna poruka novinaru “da bih ti metak u čelo” nije pretnja jer je izrečena u kondicionalu. Prema mišljenju suda, pretnja bi bila da je optuženi rekao “daću ti metak u čelo”. Urednik Južnih vesti kaže da se slična odluka suda kasnije desila i u Nišu.

On ističe da novinarima prete visoki partijski funkcioneri, koje stranka ne sankcioniše za takvo ponašanje, već suprotno tome – bivaju nagrađeni. Kao primer navodi pretnje koje je upravo on dobio od trojice trojice naprednjaka, a koji su pravosnažno osuđeni zbog toga.

“Osuđeni su zbog pretnji mesec i po dana pred izbore. Jedan je bio kandidat SNS, a sada je odbornik. Drugi su napredovali. Problem je što oni nisu osuđeni, iako formalna presuda postoji. Partija ih je podržala i stala iza njih i poslala poruku svima – slobodno pretite”, objašnjava Blagojević.
“Nema kritike vlasti”

Kaže da je zabrinjavajuće što u moru medija nema kritike prema vlasti, a da građani na osnovu informacija koje dobijaju ne mogu da provere ono što političari pričaju i dovedu u sumnju.

“Svako živo biće svoj stav formira na osnovu informacija kojima raspolaže. Čak i da ste najpametniji čovek na svetu, ako imate pogrešne informacije šta se dešava oko vas, kako vlast troši vaše pare, vi ćete doneti pogrešan stav. Na kraju kada odete da zaokružite listić vi ćete zaokružiti pogrešno, jer vas je neko sve vreme lagao a vi ne zante da vas laže. Vlast kontroliše medije. Građani to ne razumeju i ne pokazuju trunku sumnje u to što mediji objavljuju”, objašnjava gost Novog dana.

Ističe da je Evropska unija blaga u svom diplomatskom rečniku kada govori o stanju u Srbiji i odnosu prema medijima.

“Evropska unija gleda blagonaklono na to što se dešava, Misija EU i ambasadori na vrlo diplomatski način ukazuje šta se dešava. U izveštaju Evropske komisije prosečni građanin teško može da nađe bilo šta negativno. Tu ne piše šta je loše urađeno, već se koriste diplomatske reči ‘još treba uraditi’, ‘napredak nije napravljen’. U zemlji u kojoj vlast toliko kontroliše medije vrlo je lako taj izveštaj predstaviti kao pozitivan. Problem je što se pred građanima ne koriste pravi termini”, kaže Blagojević.

Komentarišući put Srbije u Evropsku uniju, on kaže da nije siguran da li ćemo u EU uopšte ući “gledajući ko nas vodi”.

“To su ljudi koji su do juče za tu Evropsku uniju govorili sve najgore”, naglašava urednik Južnih vesti.ž
Protiv izveštavanja o svađama u Skupštini

Dešavanja u Skupštini Srbije poslednjih dana obeležile su svađe i uvrede među poslanicima, optužbe za psovanje i pljuvanje. Poslednji “sukob” među parlamentarcima desio se zbog tvita Marijana Rističevića o bolesnom detetu jednog demokrate. Blagojević kaže da se trudi da ne prati dešavanja u Skupštini, nazivajući ih pozorišnom predstavom.

“To je pozorišna predstava gde imate osobe kao što su Martinović i Rističević i sa njima nema dijaloga. Vi sa takvim ljudima ne možete da diskutujete”, ističe urednik Južnih vesti.

Za takvu situaciju krivi i medije jer daje prostora ličnim prepucavanjima i svađama u parlamentu. „To ne bi trebalo da se prenosi. Ovo su najprizemnije uvrede, ne samo za učesnike u parlamentu, već za čitav narod“, dodaje gost Novog dana.

0 496
Google je još 13. listopada ove godine obavijestio javnost kako će Google News provjeravati činjenice u vijestima, te ih označavati s oznakom „Fact check“. Na taj je način čitateljima koji vijestima pristupaju putem platforme Google News omogućen uvid u članke koji su činjenično provjereni. Provjeravanje činjenica Google News će izvršavati uz pomoć platforme schema.org ClaimReview.

Kako bismo saznali više o navedenom, kontaktirali smo Google, a na upit nam je odgovorila Gabriela Chiorean iz komunikacijskog odjela.

Za sada je oznaka „Fact check“ dostupna u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu. Kako ne bi došlo do manipulacije sadržajima, kao što smo upozorili na svom blogu, sve one koji neće slijediti naša pravila uklonit ćemo iz oznake „Fact check“.

Iz Googlea su također poručili da im je drago vidjeti porast „Fact check“ zajednice pokazivanjem truda za razdvajanjem činjenica od fikcije te mudrosti od spinova.

Iz perspektive struke u Hrvatskoj kada je u pitanju navedeno područje, Ivan Brezak Brkan, osnivač i glavni urednik portala Netokracija i direktor Meme Media d.o.o., osvrnuo se za Fairpress na Googleovu novu oznaku, istaknuvši da se radi o načinu kako Google želi istaknuti one stranice koje se specijaliziraju upravo u provjeri činjenica unutar rezultata.

Googleova Fact Check platforma je relevantna zasad isključivo za stranice za koje znaju da se bave upravo provjerom činjenica. Vijesti i članci koje mediji objavljuju neće same po sebi imati provjeru, bilo automatsku bilo ljudsku, činjenica unutar sadržaja, već se jednostavno radi o načinu kako Google želi istaknuti one stranice koje se “specijaliziraju” upravo u provjeri činjenica unutar rezultata. Rezultat je to prvenstveno američke predsjedničke kampanje u kojoj mnogi glasači upravo guglaju razna događanja i tvrdnje uz dodatak “facts” pa im Google želi

ponuditi bolje korisničko iskustvo. Ti glasači nemaju vremena (ni živaca) – opravdano ili neopravadano – proučiti izvore ili tvrdnje obaju stranaka te doći do zaključka, već očekuju da im se činjenice – serviraju. Takve stranice postoje i upravo će one dobiti povećanje u posjetama zahvaljujući ovoj mogućnosti.

Brezak Brkan je također naglasio da web stranice za provjeru činjenica postoje već duže vrijeme i nisu ništa novo, a u vremenima izbora – kako američkim tako i hrvatskim, dobivaju na važnosti.

Sigurnost “činjenica” na takvim platformama svakako može biti upitna i otvorena interpretaciji te izboru riječi, tako da je i dalje najsigurnije samostalno proučiti sve strane i donijeti vlastiti zaključak. Na žalost, neovisno o svim tim platformama, glasači u praksi zapravo ne reagiraju na činjenice i teško da će ih čak i laži razuvjeriti vjeruju li u određenog političara ili političku opciju. Napokon, da se hrvatski glasači zainteresiraju za općepoznate činjenice za koje ni ne trebate razne “fact check” platforme da ih provjerite, ne bismo bili tu gdje smo.

Sve ovo počelo je s američkom predsjedničkom kampanjom kada je pokrenuta rasprava o provjeravanju činjenica iznesenih tijekom televizijskih predsjedničkih debata. Anketa Sveučilišta Monmouth od rujna o.g. pokazala je da 60 % ispitanika smatra da moderatori predsjedničkih debata trebaju provjeravati činjenice tijekom trajanja debate, a s druge strane, njih 31 % misli da su kandidati ti koji trebaju upozoriti na iznošenje netočnih informacija od protivničke strane. Tako Trumpovi simpatizeri (njih 46 %) smatraju da moderatori trebaju provjeravati činjenice tijekom debate, a to isto smatra 69 % simpatizera Hillary Clinton. No, kada je u pitanju provjeravanje činjenica za vrijeme izbornog perioda u Hrvatskoj, kako je kazao Brezak Brkan, kada bi se hrvatski glasači zainteresirali za općepoznate činjenice za koje ni ne trebamo razne “fact check” platforme da ih provjerimo, ne bismo bili tu gdje smo.

STAY CONNECTED

WordPress Image Lightbox