Home Tags Posts tagged with "Google"

Google

0 283
Trideset i sedam francuskih i međunarodnih medija, uz podršku Googlea i međunarodne medijske mreže First Draft, pokrenuli su “CrossCheck”, zajedničku platformu za utvrđivanje činjenica kako bi se razotkrile lažne informacije koje bi mogle utjecati na francuske predsjedničke izbore ovog proljeća. Povodom obilježavanja Dana otvorenih podataka, Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet i Povjerenik za informiranje organiziraju vikend građanskih inovacija Open Data Day Hrvatska 2017.

CrossCheck: francuski i međunarodni mediji udružili snage protiv dezinformacija

Članak Hine prenesen s portala hnd.hr

Trideset i sedam francuskih i međunarodnih medija, uz podršku Googlea i međunarodne medijske mreže First Draft, pokrenuli su “CrossCheck”, zajedničku platformu za utvrđivanje činjenica kako bi se razotkrile lažne informacije koje bi mogle utjecati na francuske predsjedničke izbore ovog proljeća.

Portal omogućuje partnerima da udruže snage u razotkrivanju lažnih informacija i objave članke s provjerenim činjenicama, objasnila je direktorica First Drafta Jenni Sargent.

“Zanimljivo nam je što ćemo moći surađivati s drugim redakcijama jer sav taj posao radimo sami, a samo jedna redakcija ne može odgovoriti na sve što kruži”, rekao je Adrien Senecat iz Le Mondea.

Zamišljeno je da projekt traje dok traje kampanja za predsjedničke izbore, no mogao bi biti i produljen ako se pokaže uspješnim. Među partnerima su veliki nacionalni i regionalni dnevni listovi kao što su Liberation, Le Monde i Les Echos, časopisi, informativni portali, agencija AFP, Google i Facebook. Od međunarodnih medija sudjeluju britanski

Channel Four i BBC News te Bloomberg. CrossCheck će objavljivati članke s ispravljenim informacijama koje potvrde barem dvije redakcije.

Open Data Day Hrvatska 2017.

Članak prenesen s portala hnd.hr

Povodom obilježavanja Dana otvorenih podataka, Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet i Povjerenik za informiranje organiziraju vikend građanskih inovacija Open Data Day Hrvatska 2017. Open Data Day Hrvatska održava se u Sveučilišnom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) od 3. do 5. ožujka 2017, u organizaciji Hrvatske udruga za otvorene sustave i Internet i njene ekspertne skupine Programiraj za Hrvatsku te Povjerenika za informiranje, a uz partnerstvo GONG-a i Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu te uz medijskog sponzora Netokraciju.

Organizatori podsjećaju da je u hrvatsko zakonodavstvo uvedena europska direktiva o ponovnoj uporabi informacija iz tijela javne vlasti za komercijalne ili nekomercijalne svrhe i smatraju neophodnim promovirati otvaranje podataka iz hrvatskog javnog sektora, kao i ponovnu uporabu tih podataka s ciljem stvaranja dodanih vrijednosti poput novih aplikacija ili istraživanja. U petak, 3. ožujka, održat će se Okrugli stol o ponovnoj uporabi informacija u Hrvatskoj na kojem će se razgovarati o društvenim i gospodarskim koristima od ponovnog korištenja otvorenih podataka. U subotu, 4. ožujka, i nedjelju, 5. ožujka, održavat će se Vikend datathon na kojem će zainteresirani građani moći naučiti više o podatkovnim vizualizacijama i demonstrirati svoje vještine kreirajući open source projekte koristeći open source podatke.
Detaljnije informacije o datathonu možete pronaći na ovoj poveznici.

0 240
Većina Amerikanaca želi da im mediji u vijestima predstave činjenice bez dodatne interpretacije, pokazala je anketa istraživačkog centra Pew u jeku rasprave o ulozi medija u praćenju nekonvencionalne predsjedničke kampanje Donalda Trumpa. Mediji preko Bare još od okončanja predsjedničkih izbora analiziraju situaciju i pokušavaju otkriti koliki su utjecaj na glasove imale ‘lažne vijesti’. One su postale popularne ne samo na društvenim mrežama poput Facebooka, već i na web tražilici Google pa se prst krivnje u medijima upire… posvuda. Glavni i odgovorni urednik Južnih vesti Predrag Blagojević sastao se sa šefom diplomacije Velike Britanije,  prilikom njegove posjete Beogradu.

Većina Amerikanaca u medijima želi činjenice, bez interpretacije

Članak Hine prenesen s portala hnd.hr

Većina Amerikanaca želi da im mediji u vijestima predstave činjenice bez dodatne interpretacije, pokazala je anketa istraživačkog centra Pew u jeku rasprave o ulozi medija u praćenju nekonvencionalne predsjedničke kampanje Donalda Trumpa.

Novinari se suočavaju s pitanjem oko toga koliko trebaju voditi svoje čitatelje da bi shvatili vijesti. To je pitanje posebice aktualno nakon američkih predsjedničkih izbora tijekom kojih su se mediji hrvali s neistinitim iskazima koje je republikanski kandidat Donald Trump izgovarao u svojoj kampanji protiv demokratkinje Hillary Clinton.

Devedeset i pet posto odraslih Amerikanaca odbijaju ideju o dodatnoj interpretaciji, tvrdeći da mediji trebaju predstaviti samo činjenice, pokazalo je istraživanje Pewa. Četiri od deset ispitanika podržava ograničenu interpretaciju činjenica.

“Iako javnost želi da im mediji samo predstave činjenice, možda se oni ne mogu dogovoriti ni što one jesu”, priopćio je Pew.

Oko 81 posto registriranih birača je reklo da se većina pobornika Clinton i Trumpa nije mogla složiti ne samo oko planova i politika, nego i oko temeljnih činjenica.

Birači koji su podržali Trumpa, izabranog predsjednika, prednost daju pristupu “samo činjenice”, 71 naprema 29 posto. Oni koji su podržali Clinton su oko toga popola podijeljeni.

Istraživanje je pokazalo snažnu podršku provjeri informacija od strane medija.

Tijekom kampanje je zabilježen velik broj internetskih stranica s lažnim vijestima, te članaka na društvenim mrežama koji su konkurirali onima iz tradicionalnih medija.

Oko 81 posto onih koji preferiraju činjenice bez interpretacije vjeruje kako je provjera informacija veća ili manja uloga informativnih medija. Među onima koji žele interpretaciju 83 posto njih tvrdi da je provjera informacija odgovornost.

Istraživanje je provedeno na 4,132 ispitanika između 27. rujna i 10. listopada, dan prije izbora, a margina pogreške je 2,8 posto.

Lažne vijesti na internetu nisu nikakva novost, ali koliko utječu na globalnu politiku?

Članak prenesen s portala tportal.hr

Mediji preko Bare još od okončanja predsjedničkih izbora analiziraju situaciju i pokušavaju otkriti koliki su utjecaj na glasove imale ‘lažne vijesti’. One su postale popularne ne samo na društvenim mrežama poput Facebooka, već i na web tražilici Google pa se prst krivnje u medijima upire… posvuda. Lažne, tj. jednostavno loše vijesti nisu nekakav posebno nov fenomen, no odjednom se ističe potreba za njihovim iskorjenjivanjem – što je u praksi gotovo nemoguć zadatak

Odmah po okončanju izbora mnogi mediji i autori prozvali su Facebook, najpopularniju društvenu mrežu na svijetu. Nesumnjivo je da društvene mreže imaju veliki utjecaj na ljude i učinkovito stvaraju plemena, posebne eko-komore gdje nema posebnog mjesta za različita mišljenja. Ono što, pak, mnogi zaboravljaju jest da je u pitanju ljudska priroda. Jasno, zaboravlja se i to da ne postoji tek jedno izolirano ‘pleme’ koje, eto, rado konzumira baš lažne vijesti – dok drugi uživaju u savršeno etičnim izvorima, uz koje mogu računati na istinitost i točnost, nepristranost i poštenje, kao i neovisnost o pojedinim interesima.

Ljudi dijele lažne vijesti s drugima jer vjeruju da su one istinite, ne nužno radi kakvog malicioznog plana. K tome je laži i senzaciju kudikamo lakše progutati nego dosadnjikavu istinu. Takve stvari nisu relevantne tek za nedavno održane predsjedničke izbore u SAD-u, već za praktički sve sfere društva. Tako se već godinama može svjedočiti pokretima koji vjeruju da zrakoplovi truju ljude, koji vjeruju da cjepiva stvaraju više problema nego rješenja i sl.

Uistinu, posjeti li se Facebook newsfeed nekoga tko je zakoračio u svijet pseudoznanstvenih sadržaja, postat će jasno vidljivo da algoritmi malo kad preporučuju išta što bi korisnika možda nagnalo na izlazak iz Platonove špilje. To, naravno, ne vrijedi samo u spomenutom graničnom slučaju. Facebook, Google i brojni drugi servisi koji žive od oglašavanja oko korisnika stvaraju posebnu sferu stvarnosti ponuđenim sadržajem. To posebno vrijedi i za političku orijentaciju. Cijeloj priči ne pomaže ni činjenica da je Facebook prestao koristiti ljude kao kuratore sadržaja i odlučio se u potpunosti oslanjati na algoritme. Prst krivnje se upire i prema Twitteru. Čelnik Salesforcea Marc Benioff navodi da je Twitter ‘krivac za Trumpa’.

Koga onda valja ‘kriviti’ za uspon Trumpa i pad Hillary? Dok neki analitičari vjeruju da su propagande u kampanji s obje strane tek potvrdile pristranost koju su glasači već imali, drugi smatraju da su imale značajnijeg utjecaja. Pojavio se i problem granice između medijskog žutila, koje voli objavljivati poluinformacije ili senzacionalnosti koje malo kad imaju temelja u stvarnosti ili služe za preusmjeravanje pažnje, s činjeničnim i lažnim tekstovima.

Medij Buzzfeed, koji inače ne bi trebao biti go-to odredište za bilo kakve vijesti van zabave, napravio je ‘viralno istraživanje’. U njemu otkrivaju da su lažne vijesti na Facebooku postigle veći engagement (broj podjela sadržaja, reakcija na njega i komentara) od mainstream vijesti. I dok je jasno da bi se Facebook trebao više brinuti o lažnjacima (poput super-viralnog lažnjaka gdje papa odobrava odabir Trumpa za predsjednika), istraživanje Buzzfeeda je krajnje ograničeno i definitivno ne može predstavljati Facebook kako su stvari postavljene.

Ostavi li se papina ‘podrška’ po strani, istinski viralnih potpuno lažnih tekstova je kudikamo manje, a neki mediji zapravo zagovaraju manje podrške za one na drugoj strani političkog spektra. Lijevi upiru prstom u Fox News kao ‘izvor lažnih i pristranih informacija’, desni na isti način upiru prstom na CNN. Tko to uopće može moderirati i je li takvo što uopće potrebno? U slučaju kada bi se radovi takvih medija počeli označavati kao ‘lažni’, ulazi se u vrlo

nezgodno i opasno područje.

Upravo tako razmišlja barem jedan autor internetskog odredišta Snopes, koje se bavi istraživanjem točnosti određenih događanja. ‘Konzervativno i liberalno izvještavanje nije posebno nov fenomen niti je u pitanju nešto što bismo trebali označavati u potpunosti kao lažne vijesti. Fikcija i izmišljotine koje čine lažne vijesti su samo mali dio većeg fenomena loših vijesti. To obuhvaća mnogo različitih oblika bezvrijednih, netočnih, neistraženih i namjerno obmanjujućih izvještaja koji ne pomažu nikome’, navodi David Mikkelson sa Snopesa. Međutim, ni odredište Snopes nije u stanju pomoći u cijeloj priči. Za otkrivanje točnosti neke informacije potrebno je vrijeme, dok viralni sadržaj neprovjereno biva dijeljen među milijunima ljudi – koji uglavnom nemaju neku potrebu za provjerom stvari.

Za početak borbe protiv lažnih vijesti, Google i (nedugo nakon) Facebook odlučili su da neće služiti oglase na odredištima za koja se pokaže da izmišljaju sadržaj. Tu se dolazi i do problema sa satiričnim stranicama – jer dok bi one poznate poput Oniona filter mogao zaobići, one druge bi mogle završiti u košarici za smeće po pitanju zarade od oglašavanja.

U konačnici, problem možda uopće nije toliko razvikan kako bi se dalo za naslutiti iz medijskih tekstova ovih dana. Dok je Mark Zuckerberg svjestan problema s lažnim sadržajem i njegovom popularnosti, navodi kako on predstavlja manje od jedan posto cjelokupnog sadržaja ove mreže. Šanse da je sadržaj u takvoj količini utjecao na izbore na bilo kojoj strani je mizeran, navodi Zuckerberg, dodavši kako njegova mreža ne smije niti može postati arbitar istine.

Ne zvuči toliko loše… pod uvjetom da je podatak točan.

Blagojević: Mediji prema vlasti kao pas prema banderi

Članak autorice Nede Vulović prenesen s portala rs.n1info.com

Glavni i odgovorni urednik Južnih vesti Predrag Blagojević sastao se sa šefom diplomatije Velike Britanije, Borisom Džonsonom, prilikom njegove posete Beogradu. Blagojević kaže da se sa Džonsonom razgovaralo o stanju u medijima, a da je odgovor britanskog diplomate bila izreka da mediji prema vlasti treba da se ponašaju kao pas prema banderi.

Upitan šta je rekao Borisu Džonsonu, urednik Južnih vesti kaže isto što govori i sada i dodaje da niko iz grupe novinara koja je prisustvovala sastanku nije imao nijednu lepu reč o stanju u medijima u Srbiji.

Ministasr kulture Vladan Vukosavljević osudio je juče pretnje i napade na novinare. Blagojević to ironično komentariše rečima “setio se”.

“Imali smo ministra koji se nije mešao u svoj posao. Meni je problm što ostali zvaničnici ne osuđuju pretnje na novinarima. Dražvni funkcioneri prete novinarima nazivajući ih izdajnicima i plaćenicima. Ako i ostali ministri to ne osude, već kao sa cenzurom idu sa pričom ‘dajte mi dokaze’, onda to nije osuda”, ističe gost Novog dana.

On kaže da se situacija u Nišu pozitivno promenila kada je u pitanju odnos policije i tužilaštva prema pritiscima na medije, a da je zbog pretnji tužilaštvo vodilo istrage i podizalo optužnice, dok su neki i pravosnažno osuđeni.

Kao negativan primer, Balgojević, međutim, navodi Leskovac, gde je sud procenio da javna poruka novinaru “da bih ti metak u čelo” nije pretnja jer je izrečena u kondicionalu. Prema mišljenju suda, pretnja bi bila da je optuženi rekao “daću ti metak u čelo”. Urednik Južnih vesti kaže da se slična odluka suda kasnije desila i u Nišu.

On ističe da novinarima prete visoki partijski funkcioneri, koje stranka ne sankcioniše za takvo ponašanje, već suprotno tome – bivaju nagrađeni. Kao primer navodi pretnje koje je upravo on dobio od trojice trojice naprednjaka, a koji su pravosnažno osuđeni zbog toga.

“Osuđeni su zbog pretnji mesec i po dana pred izbore. Jedan je bio kandidat SNS, a sada je odbornik. Drugi su napredovali. Problem je što oni nisu osuđeni, iako formalna presuda postoji. Partija ih je podržala i stala iza njih i poslala poruku svima – slobodno pretite”, objašnjava Blagojević.
“Nema kritike vlasti”

Kaže da je zabrinjavajuće što u moru medija nema kritike prema vlasti, a da građani na osnovu informacija koje dobijaju ne mogu da provere ono što političari pričaju i dovedu u sumnju.

“Svako živo biće svoj stav formira na osnovu informacija kojima raspolaže. Čak i da ste najpametniji čovek na svetu, ako imate pogrešne informacije šta se dešava oko vas, kako vlast troši vaše pare, vi ćete doneti pogrešan stav. Na kraju kada odete da zaokružite listić vi ćete zaokružiti pogrešno, jer vas je neko sve vreme lagao a vi ne zante da vas laže. Vlast kontroliše medije. Građani to ne razumeju i ne pokazuju trunku sumnje u to što mediji objavljuju”, objašnjava gost Novog dana.

Ističe da je Evropska unija blaga u svom diplomatskom rečniku kada govori o stanju u Srbiji i odnosu prema medijima.

“Evropska unija gleda blagonaklono na to što se dešava, Misija EU i ambasadori na vrlo diplomatski način ukazuje šta se dešava. U izveštaju Evropske komisije prosečni građanin teško može da nađe bilo šta negativno. Tu ne piše šta je loše urađeno, već se koriste diplomatske reči ‘još treba uraditi’, ‘napredak nije napravljen’. U zemlji u kojoj vlast toliko kontroliše medije vrlo je lako taj izveštaj predstaviti kao pozitivan. Problem je što se pred građanima ne koriste pravi termini”, kaže Blagojević.

Komentarišući put Srbije u Evropsku uniju, on kaže da nije siguran da li ćemo u EU uopšte ući “gledajući ko nas vodi”.

“To su ljudi koji su do juče za tu Evropsku uniju govorili sve najgore”, naglašava urednik Južnih vesti.ž
Protiv izveštavanja o svađama u Skupštini

Dešavanja u Skupštini Srbije poslednjih dana obeležile su svađe i uvrede među poslanicima, optužbe za psovanje i pljuvanje. Poslednji “sukob” među parlamentarcima desio se zbog tvita Marijana Rističevića o bolesnom detetu jednog demokrate. Blagojević kaže da se trudi da ne prati dešavanja u Skupštini, nazivajući ih pozorišnom predstavom.

“To je pozorišna predstava gde imate osobe kao što su Martinović i Rističević i sa njima nema dijaloga. Vi sa takvim ljudima ne možete da diskutujete”, ističe urednik Južnih vesti.

Za takvu situaciju krivi i medije jer daje prostora ličnim prepucavanjima i svađama u parlamentu. „To ne bi trebalo da se prenosi. Ovo su najprizemnije uvrede, ne samo za učesnike u parlamentu, već za čitav narod“, dodaje gost Novog dana.

0 470
Google je još 13. listopada ove godine obavijestio javnost kako će Google News provjeravati činjenice u vijestima, te ih označavati s oznakom „Fact check“. Na taj je način čitateljima koji vijestima pristupaju putem platforme Google News omogućen uvid u članke koji su činjenično provjereni. Provjeravanje činjenica Google News će izvršavati uz pomoć platforme schema.org ClaimReview.

Kako bismo saznali više o navedenom, kontaktirali smo Google, a na upit nam je odgovorila Gabriela Chiorean iz komunikacijskog odjela.

Za sada je oznaka „Fact check“ dostupna u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu. Kako ne bi došlo do manipulacije sadržajima, kao što smo upozorili na svom blogu, sve one koji neće slijediti naša pravila uklonit ćemo iz oznake „Fact check“.

Iz Googlea su također poručili da im je drago vidjeti porast „Fact check“ zajednice pokazivanjem truda za razdvajanjem činjenica od fikcije te mudrosti od spinova.

Iz perspektive struke u Hrvatskoj kada je u pitanju navedeno područje, Ivan Brezak Brkan, osnivač i glavni urednik portala Netokracija i direktor Meme Media d.o.o., osvrnuo se za Fairpress na Googleovu novu oznaku, istaknuvši da se radi o načinu kako Google želi istaknuti one stranice koje se specijaliziraju upravo u provjeri činjenica unutar rezultata.

Googleova Fact Check platforma je relevantna zasad isključivo za stranice za koje znaju da se bave upravo provjerom činjenica. Vijesti i članci koje mediji objavljuju neće same po sebi imati provjeru, bilo automatsku bilo ljudsku, činjenica unutar sadržaja, već se jednostavno radi o načinu kako Google želi istaknuti one stranice koje se “specijaliziraju” upravo u provjeri činjenica unutar rezultata. Rezultat je to prvenstveno američke predsjedničke kampanje u kojoj mnogi glasači upravo guglaju razna događanja i tvrdnje uz dodatak “facts” pa im Google želi

ponuditi bolje korisničko iskustvo. Ti glasači nemaju vremena (ni živaca) – opravdano ili neopravadano – proučiti izvore ili tvrdnje obaju stranaka te doći do zaključka, već očekuju da im se činjenice – serviraju. Takve stranice postoje i upravo će one dobiti povećanje u posjetama zahvaljujući ovoj mogućnosti.

Brezak Brkan je također naglasio da web stranice za provjeru činjenica postoje već duže vrijeme i nisu ništa novo, a u vremenima izbora – kako američkim tako i hrvatskim, dobivaju na važnosti.

Sigurnost “činjenica” na takvim platformama svakako može biti upitna i otvorena interpretaciji te izboru riječi, tako da je i dalje najsigurnije samostalno proučiti sve strane i donijeti vlastiti zaključak. Na žalost, neovisno o svim tim platformama, glasači u praksi zapravo ne reagiraju na činjenice i teško da će ih čak i laži razuvjeriti vjeruju li u određenog političara ili političku opciju. Napokon, da se hrvatski glasači zainteresiraju za općepoznate činjenice za koje ni ne trebate razne “fact check” platforme da ih provjerite, ne bismo bili tu gdje smo.

Sve ovo počelo je s američkom predsjedničkom kampanjom kada je pokrenuta rasprava o provjeravanju činjenica iznesenih tijekom televizijskih predsjedničkih debata. Anketa Sveučilišta Monmouth od rujna o.g. pokazala je da 60 % ispitanika smatra da moderatori predsjedničkih debata trebaju provjeravati činjenice tijekom trajanja debate, a s druge strane, njih 31 % misli da su kandidati ti koji trebaju upozoriti na iznošenje netočnih informacija od protivničke strane. Tako Trumpovi simpatizeri (njih 46 %) smatraju da moderatori trebaju provjeravati činjenice tijekom debate, a to isto smatra 69 % simpatizera Hillary Clinton. No, kada je u pitanju provjeravanje činjenica za vrijeme izbornog perioda u Hrvatskoj, kako je kazao Brezak Brkan, kada bi se hrvatski glasači zainteresirali za općepoznate činjenice za koje ni ne trebamo razne “fact check” platforme da ih provjerimo, ne bismo bili tu gdje smo.

0 231
Europska komisija želi prisiliti internetske divove da (konačno) počnu plaćati za isječke koje koriste, primjerice iz medija ili s glazbene scene. Američka novinska asocijacija mijenja svoje ime u Medijska alijansa, u skladu sa činjenicom da su tiskana izdanja postala samo jedan dio aktivnosti njenih članova i da medijske kuće danas sve više zarađuju putem online izdanja. Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) navode općinu Kovačica kao rječit dokaz tvrdnje da su medijske reforme doživile potpuni slom koji ugrožava i medijske slobode, i položaj novinara, i opstanak medija, i prava građana.

Kako ukrotiti internetske divove? Stižu teža vremena za Facebook, Twitter, Google i YouTube

Članak Alena Legovića prenesen s portala novilist.hr

Europska komisija želi prisiliti internetske divove da (konačno) počnu plaćati za isječke koje koriste, primjerice iz medija ili s glazbene scene. Na taj način Komisija ispunjava želje izdavačkih i medijskih kuća te glazbene industrije

U Europi polako stižu teža vremena za Facebook, Twitter, YouTube i Google. Naime, Europska komisija želi prisiliti internetske divove da (konačno) počnu plaćati za isječke koje koriste, primjerice iz medija ili s glazbene scene. Na taj način Europska komisija ispunjava želje izdavačkih i medijskih kuća te glazbene industrije.

Kako se zapravo predstavljaju veliki internetski giganti u Bruxellesu, posebice u svjetlu natezanja oko potražnje za naknadno plaćanje poreza koja je stigla na adresu proizvođača Applea?

Google, na primjer, u Bruxellesu ima skroman ured sa samo devet suradnika, ali su zato vrlo aktivni. Tako iz Europske komisije, točnije iz ureda povjerenika Güntera Oettingera, priznaju da dva do tri puta tjedno djelatnici Googlea navraćaju u ovu europsku instituciju. Kucanja na mnoga vrata bila su očito bezuspješna, jer će povjerenik Oettinger 21. rujna predstaviti novi zakonski okvir autorskog prava, a upravo je takvu odredbu Google htio spriječiti.

Oštrije postupanje

Da je iz Europske komisije započelo doba oštrijeg postupanja prema američkim kompanijama, pokazuje i nastup povjerenice Margrethe Vestager, Dankinje koja se ne boji giganta poput Applea ili Googlea. Tako sada i povjerenik Oettinger želi ispostaviti račun američkim kompanijama a to su prije svega Facebook, Google, YouTube i Twitter. Spomenute kompanije ubuduće bi morale plaćati za korištenje novinskih članaka, glazbe i drugih sadržaja koje šire putem interneta. Na taj način povjerenik Oettinger ispunjava veliku želju izdavačkih i novinskih kuća, prije svega iz Njemačke. Niti nakon višegodišnjih pokušaja medijske kuće nisu se do sada uspjele izboriti za honorare koje bi primjerice Google plaćao za novinske članke koje nudi na svojoj tražilici. Zbog toga je u posljednje vrijeme rastao pritisak izdavača na povjerenika Oettingera i na kraju urodio plodom. Član Europske komisije koji je zadužen za digitalna pitanja namjerava uvesti na razini Europske unije zaštitu autorskih prava i pri tome uvesti još strožije odredbe nego što su na snazi, primjerice, u Njemačkoj. Prema prijedlogu nove zakonske regulative internetski giganti bi se obvezali sklapati ugovore s vlasnicima autorskih prava o »korištenju njihovih sadržaja«, stoji među ostalim u Komisijinom prijedlogu sastavljenom na 180 stranica. Za izdavače ovakav zakon otvara mogućnost za »naplatu korištenja svojih sadržaja«. Ukoliko internetski giganti dobrovoljno ne žele sklopiti ugovore o korištenju autorskih prava, u tom slučaju izdavačke kuće dobile bi mogućnost tražiti svoje pravo pred sudovima u cijeloj Europskoj uniji.

Koliko bi trajala zaštita sadržaja? Predviđa se zaštita online sadržaja za razdoblje od 20 godina, što je mnogo duže od postojeće zaštite koja traje uglavnom godinu dana. Prema prijedlogu, izdavači bi mogli mnogo kasnije tražiti odštetu pred sudom. Osim toga, novi zakon ne bi se odnosio samo na internetske tražilice, već na sve službe koje online šire svoje sadržaje a to znači i društveni mediji i mreže ili internetske službe vijesti.

Novinski izdavači

Njemački član Europske komisije Oettinger namjerava poduzeti još nešto za izdavačke kuće, posebice za one klasične koje djeluju u području tiskanja: izdavačke kuće ubuduće bi dobivale udio prihoda u reprintu i ponovnom korištenju materijala, što do sada nije moguće. O tome su, kako njemački Vrhovni sud tako i Europski sud odlučili da prihodi iz ponovnog korištenja ne pripadaju izdavačkoj kući, već samo autorima koji su samo i jedino vlasnici autorskog prava.

Sada se nalazimo u situaciji da izdavačke kuće traže status u europskom zakonodavstvu kao vlasnici (autorskih) prava. Iz Udruženja europskih izdavača ENPA poručuju kako je ovakvo pravo izdavača koje bi vrijedilo na razini cijele Europske unije vrlo bitno jer, kako ističu u ovom udruženju, radilo bi se o stvaranju pravne sigurnosti za autorska prava za sve novinarske sadržaje. Čini se da takva razmišljanja povjereniku Oettinger ipak idu predaleko, jer ako se izdavači paušalno proglase vlasnicima autorskih prava, za same autore bi to značilo da njima ne ostaje ništa. Nakladnici knjiga u tom pogledu navodno nisu tražili ništa tome slično. Stoga je Europska komisija odabrala nešto drukčiji put i time izašla u susret novinskim izdavačima. Ukoliko je novinar prepustio svoja autorska prava izdavačkoj ili novinskoj kući, tada je to dovoljno kao pravna osnova za izdavača da ubire

prihode iz reprinta, stoji u radnoj verziji prijedloga Europske komisije. Odgovarajuće odredbe očekuju se od država članica u njihovim nacionalnim zakonodavstvima. Novi europski zakon o autorskim pravima neće istovremeno stvoriti digitalno unutarnje tržište Europske unije. Dogodit će se samo nekoliko promjena. Takozvana sloboda panorama fotografija, pravo stavljanja online fotografija javnih građevina i njihovo slobodno širenje internetom ostat će netaknuto, premda su mnogi očekivali suprotno. Nema promjene niti oko geoblockinga, dakle blokiranje internetskih videoponuda, filmova i sportskih prijenosa na nacionalnim granicama. I dalje ostaju na snazi zaštićena nacionalna tržišta i prava za emitiranje igranih filmova i sportskih prijenosa.

TV postaje

Male promjene se očekuju za TV postaje koje bi jednostavnije nego do sada mogle dobiti licencu Europske unije za dio svoje ponude, kako bi primjerice na internetu nudile prekogranično svoju medijsku ponudu (medijateke). Na području satelitske televizije to je već sada moguće pa je logično da i novi europski zakon slijedi taj put. To se pak ne odnosi na sportske prijenose, serije i igrane filmove. Njihovo emitiranje i dalje se smije ograničiti samo na područje pojedinih država članica Europske unije. Obrazloženje Europske komisije glasi da bi za mnoge TV kanale i druge ponuđače europska licenca za takve sadržaje bila preskupa, a time neisplativa.

Američka novinska asocijacija izbacuje riječ “novine” iz naziva

Članak prenesen s portala media.ba

Američka novinska asocijacija ove sedmice mijenja svoje ime u Medijska alijansa, u skladu sa činjenicom da su štampana izdanja postala samo jedan dio aktivnosti njenih članova i da medijske kuće danas sve više zarađuju putem online izdanja. Newspaper Association of America postaje News Media Alliance, u potezu koji oslikava promjene na medijskom tržištu, kako u SAD-u, tako i globalno. Broj novina u SAD-u pao je u posljednjih osam godina za oko 700 naslova, a mnogi od najprominentnijih članova udruženja, poput Washington Posta i New York Timesa, iako izdavači štampanih izdanja, veliki broj čitatelja nalaze online.

Još jedan od razloga promjene imena su i medijske kuće koje objavljuju isključivo online i koje, zbog toga što ne objavljuju štampano izdanje, nisu mogle biti članovi udruženja, poput Buzzfeeda ili Independent Journal Review-a.

Američko udruženje urednika novina (ASNE) napravilo je isti korak prije nekoliko godina, promijenivši naziv u Američko udruženje urednika vijesti.

“’Novine’ više nisu dovoljno velika riječ da obuhvate sve ono što je industrija vijesti danas. Budućnost industrije je mnogo šira”, kaže u objašnjenju odluke, u razgovoru za New York Times, David Chavern, izvršni rukovodilac udruženja, uspostavljenog 1887. godine.

NUNS i NDNV: Kovačica kao rečit primer sloma medijskih reformi

Članak prenesen s portala nuns.rs

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) navode opštinu Kovačica kao rečit dokaz tvrdnje da su medijske reforme doživile potpuni slom koji ugrožava i medijske slobode, i položaj novinara, i opstanak medija, i prava građana.

NUNS i NDNV ističu da je danas više nego jasno da je vlast, odnosno vodeća vladajuća stranka učinila sve da napravi potpunu konfuziju u sprovođenju medijskih zakona sa ciljem da zadrži ili uveća svoj enormni uticaj na medije, a da je Kovačica samo jedan od, nažalost, mnogobrojnih primera. RTV OK iz Kovačice je medij čiji su zaposleni, u skladu sa Zakonom o javnom informisanju i medijima, ostvarili pravo na besplatne akcije, a država, odnosno Ministarstvo privrede, neprestano protivzakonito izbegavaju da se prenos tih akcija i realizuje, najverovatnije zbog činjenice da novi vlasnici nisu „politički podobni“.

U međuvremenu, RTV OK je postala propagandno sredstvo u rukama nove lokalne vlasti, predvođene SNS-om, a „nepodobni novinari“ ne primaju platu i onemogućeno im je da profesionalno obavljaju posao. Prema informacijama kojima raspolažemo, RTV OK se nalazi u teškoj finansijskoj situaciji, a nije nemoguće da je cilj novog menadžmenta – njegovo gašenje, kako bi se onemogućilo da novinari postanu vlasnici medija i oslobodio prostor za novu, partijsku radio-televiziju.

Pored ovoga, Opština Kovačica drastično krši medijske zakone jer odbija da objavi ko je dobio sredstva na konkursu za sufinansiranje medijskih sadržaja od javnog interesa koji je raspisan još početkom ove godine. Niko ne zna kome je ova lokalna samouprava dodelila 17,5 miliona dinara i po kojim kriterijumima, iako je bila dužna da po Zakonu o javnom informisanju i medijima (član 25) tu informaciju objavi na svom veb-sajtu, kao i da je dostavi svakom učesniku konkursa u elektronskoj formi.

NUNS i NDNV napominju da RTV OK ima poseban značaj i kao višejezični medij, a zbivanja na medijskoj sceni ove višenacionalne sredine mogu veoma negativno da se odraze i na međunacionalne odnose.

Nezavisno udruženje novinara Srbije

Nezavisno društvo novinara Vojvodine

STAY CONNECTED

WordPress Image Lightbox