Home Tags Posts tagged with "gong"

gong

0 320
Trideset i sedam francuskih i međunarodnih medija, uz podršku Googlea i međunarodne medijske mreže First Draft, pokrenuli su “CrossCheck”, zajedničku platformu za utvrđivanje činjenica kako bi se razotkrile lažne informacije koje bi mogle utjecati na francuske predsjedničke izbore ovog proljeća. Povodom obilježavanja Dana otvorenih podataka, Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet i Povjerenik za informiranje organiziraju vikend građanskih inovacija Open Data Day Hrvatska 2017.

CrossCheck: francuski i međunarodni mediji udružili snage protiv dezinformacija

Članak Hine prenesen s portala hnd.hr

Trideset i sedam francuskih i međunarodnih medija, uz podršku Googlea i međunarodne medijske mreže First Draft, pokrenuli su “CrossCheck”, zajedničku platformu za utvrđivanje činjenica kako bi se razotkrile lažne informacije koje bi mogle utjecati na francuske predsjedničke izbore ovog proljeća.

Portal omogućuje partnerima da udruže snage u razotkrivanju lažnih informacija i objave članke s provjerenim činjenicama, objasnila je direktorica First Drafta Jenni Sargent.

“Zanimljivo nam je što ćemo moći surađivati s drugim redakcijama jer sav taj posao radimo sami, a samo jedna redakcija ne može odgovoriti na sve što kruži”, rekao je Adrien Senecat iz Le Mondea.

Zamišljeno je da projekt traje dok traje kampanja za predsjedničke izbore, no mogao bi biti i produljen ako se pokaže uspješnim. Među partnerima su veliki nacionalni i regionalni dnevni listovi kao što su Liberation, Le Monde i Les Echos, časopisi, informativni portali, agencija AFP, Google i Facebook. Od međunarodnih medija sudjeluju britanski

Channel Four i BBC News te Bloomberg. CrossCheck će objavljivati članke s ispravljenim informacijama koje potvrde barem dvije redakcije.

Open Data Day Hrvatska 2017.

Članak prenesen s portala hnd.hr

Povodom obilježavanja Dana otvorenih podataka, Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet i Povjerenik za informiranje organiziraju vikend građanskih inovacija Open Data Day Hrvatska 2017. Open Data Day Hrvatska održava se u Sveučilišnom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) od 3. do 5. ožujka 2017, u organizaciji Hrvatske udruga za otvorene sustave i Internet i njene ekspertne skupine Programiraj za Hrvatsku te Povjerenika za informiranje, a uz partnerstvo GONG-a i Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu te uz medijskog sponzora Netokraciju.

Organizatori podsjećaju da je u hrvatsko zakonodavstvo uvedena europska direktiva o ponovnoj uporabi informacija iz tijela javne vlasti za komercijalne ili nekomercijalne svrhe i smatraju neophodnim promovirati otvaranje podataka iz hrvatskog javnog sektora, kao i ponovnu uporabu tih podataka s ciljem stvaranja dodanih vrijednosti poput novih aplikacija ili istraživanja. U petak, 3. ožujka, održat će se Okrugli stol o ponovnoj uporabi informacija u Hrvatskoj na kojem će se razgovarati o društvenim i gospodarskim koristima od ponovnog korištenja otvorenih podataka. U subotu, 4. ožujka, i nedjelju, 5. ožujka, održavat će se Vikend datathon na kojem će zainteresirani građani moći naučiti više o podatkovnim vizualizacijama i demonstrirati svoje vještine kreirajući open source projekte koristeći open source podatke.
Detaljnije informacije o datathonu možete pronaći na ovoj poveznici.

0 226
Opcija “mute” dostupna je od ove nedjelje za sve korisnike Twittera i omogućava im da iz svojih notifikacija izbace određene ključne riječi, te blokiraju i prijave određene teme i naloge. Novinske organizacije poput New York Timesa, Washington Posta, Atlantica i ProPublice zabilježile su porast broja pretplatnika nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima i apela koji je svojim gledaocima uputio voditelj John Oliver. GONG i portal Faktograf.hr dobili su financijsku potporu Google Digital News Initiative Innovation Funda vrijednu 300 tisuća eura za projekt ‘Mozaik utjecaja’, digitalnu bazu podataka o tokovima državnog novca.

Twitter dodao opcije za izbjegavanje govora mržnje i online zlostavljanja

Članak prenesen s portala media.ba

Najpopularniji mikrobloging sajt na internetu na zahtjev korisnika je uveo opciju koja bi ih trebala zaštititi od govora mržnje i agresivnih komentara drugih korisnika. Opcija “mute” dostupna je od ove sedmice za sve korisnike Twittera i omogućava im da iz svojih notifikacija izbace određene ključne riječi, te blokiraju i prijave određene teme i naloge.

Korisniku se pri otvaranju aplikacije nudi da definira riječi koje želi izbjeći, nakon čega više neće biti obavještavan kada poruke upućene od strane drugih korisnika sadrže te termine. Na taj način, Twitter pokušava stati u kraj popularnom trolanju, koje može graničiti sa online zlostavljanjem.

Opcija je dio Twitterovog pokušaja da se izbori sa rastućim govorom mržnje na mreži, u okviru koga je ove sedmice suspendovano i nekoliko naloga vezanih za američki pokret ekstremne desnice.

SAD: Povećanje novinskih pretplata nakon Trumpove pobjede

Članak prenesen s portala media.ba

Novinske organizacije poput New York Timesa, Washington Posta, Atlantica i ProPublice zabilježile su porast broja pretplatnika nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima i apela koji je svojim gledaocima uputio voditelj John Oliver.

U prvim danima nakon američkih predsjedničkih izbora, donacije nezavisnom centru za istraživačko novinarstvo ProPublica porasle su za deset puta u odnosu na dotadašnji prosjek. New York Times, koji je za vrijeme izbora omogućio potpuno otvoren pristup svom sajtu, u odgovoru na Trumpovu provokaciju na Twitteru, objavio je da su pretplate na njihova štampana i digitalna izdanja nakon izbora porasle čak četiri puta.

Povećanje broja pretplata prijavljuju i The Atlantic, čije su pretplate skočile za 160 posto, i Mother Jones, sa desetorostrukim povećanjem donacija. Način na koji je o izborima izvještavao Washington Post, čiji su tekstovi bili izrazito protiv Trumpa, povećao je popularnost i preporuke za pretplatu i za te novine.

No, najveći podsticaj dao je komičar John Oliver, koji je tokom svoje subotnje emisije o posljedicama izbora pozvao gledatelje da podrže rad američkih nezavisnih medija. Pored apela popularnih ličnosti i medijskih organizacija, porast podrške građana objašnjava se kao reakcija na Trumpovu kampanju, tokom koje je

ponovno prijetio nezavisnim medijima i obećavao promjene Prvog amandmana, koji svim Amerikancima garantuje slobodu govora.

Podaci državnih institucija na jednom mjestu: Google donirao GONG-u i Faktografu 2,2 milijuna kuna za izradu digitalne baze podataka

Članak autorice Eme Tarabochie prenesen s portala hnd.hr

GONG i portal Faktograf.hr dobili su financijsku potporu Google Digital News Initiative Innovation Funda vrijednu 300 tisuća eura za projekt ‘Mozaik utjecaja’, digitalnu bazu podataka o tokovima državnog novca. Cilj projekta je izgradnja digitalnog sustava koji će olakšati pristup informacijama o državnoj imovini, koncesijama, javnoj nabavi, proračunskim troškovima i ostalim javno dostupnim podacima državnih institucija.

Projekt je još u fazi planiranja, a razvijaju ga GONG i Faktograf.hr uz stručnu podršku međunarodne organizacije The Engine Room, priča nam Petar Vidov, urednik portala Faktograf.hr, prvog hrvatskog fact-checking portala kojeg su prije nešto više od godinu dana pokrenuli GONG i HND.

„Faktograf svoj novinarski rad temelji prvenstveno na javno dostupnim podacima i neoborivim činjenicama. Kroz rad na fact checkingu vrlo se brzo iskristalizirala potreba za bržim i efikasnijim načinima prikupljanja podataka. Tako je nastala ideja izrade baze podataka koja bi na jednom mjestu objedinjavala što veći broj informacija kojima središnja država raspolaže i koji bi u teoriji trebali biti javno dostupni, ali ih u praksi često nije jednostavno prikupiti“, pojašnjava Vidov.

Umjesto da čeka dugo najavljivanu digitalizaciju, tim okupljen oko Faktografa odlučio je djelovati proaktivno pa je, u suradnji s međunarodnom organizacijom The Engine Room, izradio projekt baze podataka i prijavio ga na natječaj Googleovog DNI Innovation Funda. Google je prepoznao važnost projekta nazvanog “Mozaik utjecaja” i odobrio financiranje u iznosu nešto manjem od 300.000 eura.

Projektnom timu sada predstoji složen posao. „Pred nama je identificiranje svih skupova podataka koji su potrebni da bi u konačnici dobili funkcionalnu bazu. Zatim slijedi rad na prikupljanju podataka i izradi baze podataka, što uključuje programiranje i dizajniranje sustava. Rezultat bi trebao biti sustav koji će pojednostaviti proces dolaženja do informacija o državnoj imovini, koncesijama, javnoj nabavi i proračunskim troškovima“, kaže Vidov, dodajući da će baza bit će namijenjena prvenstveno novinarima i nevladinim organizacijama, ali i svima ostalima koji žele znati kako država raspolaže imovinom, odnosno kako troši novac, po kakvim kriterijima i tko od toga ima koristi.

Projekt „Mozaik utjecaja“ našao se među 124 nagrađena europska projekta u konkurenciji od 850 prijavljenih, kojima je Google DNI Innovation Fund u drugom krugu natječaja dodijelio 24 milijuna eura. Osim glavnih kriterija – utjecaja, inovacije i održivosti projekta, Google DNI tragao je za projektima koji su usredotočeni na suradnju izdavača, stručnjaka, dizajnera i poduzetnika unutar jedne države i diljem Europe.
Više o odobrenim projektima i najtečaju Google DNI Innovation Funda možete doznati ovdje.

0 251
Redakciji Glasa Istre stigla je odluka Uprave o namjeri otkazivanja ugovora o radu za 13 radnika i radnica, najvećim djelom novinara i novinarki.  Hrvatska treba donijeti zakon o zaštiti zviždača jer je postojeći model njihove zaštite iznimno staromodan i svodi se na sudsku zaštitu pa su prepušteni sami sebi, istaknuo je u utorak Duje Prkut iz GONG-a na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava. Večernji list dobitnik je pet nagrada u četiri kategorije u sklopu renomiranog natječaja European Newspaper Awarda koji ocjenjuje dizajn i koncept novina.

JOJ media namjerava otpuštati: Redakcija Glasa Istre na streljani. Neka se pripremi Novi list

Članak prenesen s portala lupiga.com

Redakciji Glasa Istre stigla je odluka Uprave o namjeri otkazivanja ugovora o radu za 13 radnika i radnica, najvećim djelom novinara i novinarki. Potpisao ju je 27. listopada predsjednik uprave novog vlasnika, Richard Flimel, koji je tog dana boravio u Puli. Ova namjera osobno je uručena samo jednom radniku, sindikalnom povjereniku i povjereniku Radničkog vijeća u Glasu Istre. Ostalima će, rečeno je iz tajništva, namjera o otkazu biti uručena poštom. Glavni urednik Glasa Istre o svemu se najavio očitovati tek sutra.

Ovakav potez uprave dugo se očekivao. Već neko vrijeme govori se da će otkazi uslijediti i u Novom listu, koji je također u vlasništvu grupacije JOJ media, ali o tome još uvijek nema pouzdanih informacija. Sindikat Glasa Istre zahtijevao je od Uprave prije svega mogućnost ispravka netočnih podataka temeljem kojih je sastavljena lista. Na ovo su upozoravali brojni navedeni na listi onih kojima prijeti otkaz, a koje je sindikalni povjerenik telefonski obavijestio o odluci koja im stiže poštom. Sindikat će se, u suradnji sa sindikatom Novog lista, Zadarskog lista i Sindikata novinara Hrvatske, negativno očitovati na otkaze, a isto će učiniti i Radničko vijeće kao prvi korak u sudskom osporavanju odluke o otkazu. Rokovi su kratki i odluku o pokretanju tužbe treba donijeti u roku od 15 dana od primitka odluke.

Jedna od prvih odluka nove uprave slovačke JOJ Media House kompanije, nakon odluke o preuzimanju Novog lista, Glasa Istre i Zadarskog lista, bila je preseljenje redakcije Glasa Istre s atraktivne lokacije na adresi Riva 10 u naselje Monvidal. Poznata je to praksa ne samo u Hrvatskoj već i u susjednoj Srbiji gdje su se lokalni mediji kupovali kako bi se iskoristile njihove nekretnine i odbacilo što ne treba.

Kuda ide daljnji razvoj Glasa Istre, Zadarskog lista, pa i Novog lista kao nacionalnog dnevnika, iz ovakvih odluka teško je drugačije iščitati. Prilikom objave o preuzimanju “tih renomiranih medijskih kuća u Hrvatskoj, od kojih se s pravom očekuje da i dalje budu vodeći regionalni mediji”, a kako ih je u travnju ove godine opisivao Flimel, ništa o detaljima planiranog ulaganja niti što je kod preuzimanja dogovoreno ni radnici ni javnost nisu do danas imali prilike čuti.

Što se tiče grupacije JOJ Media – novog igrača na hrvatskom medijskom tržištu tiče – podsjetimo da je Hrvatsko novinarsko društvo nedavno zatražilo od saborskog Odbora za medije da detaljno ispita njezinu vlasničku strukturu, budući da bez toga nije moguće utvrditi ni eventualnu koncentraciju nakladnika. To, međutim, nije spriječilo Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja da ljetos izda i posljednje rješenje na putu preuzimanju medija koje je njihov bivši vlasnik, Albert Faggian,  temeljito upropastio podizanjem kredita koje nije mogao vraćati. HND je tom prilikom upozorio i na slučaj u Sloveniji gdje je JOJ Media neuspješno pokušala kupiti najvažniji slovenski dnevni list Delo, ali taj pokušaj preuzimanja država je okarakterizirala kao neprijateljski.

O povezanosti JOJ Media Housea s investicijskim fondom J&T pisao je tjednik Novosti, a novi predsjednik uprave tvrtke Richard Flimel tvrdi da te informacije nisu istinite. J&T grupacija, naime, na različite je načine povezana s tvrtkama koje su 2011. kupovale dionice Ine s ciljem neprijateljskog preuzimanja od MOL-a. Ona je i većinski vlasnik Varaždinske banke, a bavi se i ulaganjima u turizam, što je još jedna grana djelatnosti koju pokušavaju proširiti i na hrvatsko tržište.

Koja je u tome uloga kupljenih medija u kojima se, očigledno je, najprije namjerava restrukturirati redakcije – probajte pogoditi.

Hrvatskoj treba zakon o zaštiti zviždača

Članak Hine prenesen s portala tportal.hr

Hrvatska treba donijeti zakon o zaštiti zviždača jer je postojeći model njihove zaštite iznimno staromodan i svodi se na sudsku zaštitu pa su prepušteni sami sebi,

istaknuo je u utorak Duje Prkut iz GONG-a na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava koji je dio Koalicije za zaštitu zviždača jugoistočne Europe. U Hrvatskoj je nova Vlada tek došla na vlast, ali ubrzo mora donijeti dokument koji još nije prepoznat od javnosti kao izuzetno bitan, a radi se o antikorupcijskom planu za 2017. i 2018. godinu. U aktualnom antikorupcijskom planu, koji se zapravo nije ni provodio, pitanje zviždača je tek sporadično spomenuto, ustvrdio je Prkut.

Nadamo se da ćemo u novom antikorupcijskom planu vidjeti snažne mjere unaprijeđenja sustava zviždanja, to će biti veliki tekst za Vladu koja zasad stavlja naglasak na poboljšanje ekonomskih pokazatelja, a pitanja antikorupcije su pomalo pala u drugi plan, iako je i u Vladi reformski partner Most, kaže Prkut.

Ustvrdio je da prethodna Vlada nije provodila antkorupcijsku politiku te izrazio nadu da će s novim sazivom Sabora profunkcionirati Nacionalno vijeće za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije.

U Hrvatskoj su odredbe o zaštiti zviždača raštrkane u nekoliko zakona, a jedina zaštita im je pokretanje sudskog postupka zbog odmazde koji su pretrpjeli na svom radnom mjestu. Zviždač je u takvom sustavu prepušten sam sebi, upozorio je Prkut.

Ohrabruje što u regiji dolazi do pomaka u zaštiti zviždača, ali zabrinjava koliko daleko može ići odmazda nad njima zbog lošeg sustava zaštite. Unatoč svemu, Hrvatska ima bolja zakonska antikorupcijska rješenja od nekih starih država članica EU, no kako nove zemlje kandidatkinje imaju strože uvjete za pristup EU-u njihovi će zakoni biti kvalitetniji od naših, primjerice BiH, drži Prkut.

Predsjednik HND-a Saša Leković podsjetio je na najpoznatije hrvatske zviždačice Vesnu Balenović, koja je upozoravala na nepravilnosti u Ini, i Ankicu Lepej, koja je iznijela podatke o novcu na računu supruge tadašnjeg hrvatskog predsjednika Ankice Tuđman, koji nije bio prijavljen u imovinskoj kartici.

Zviždači su važni za medije jer daju informacije od javnog interesa novinarima i dokle god se budu morali sakrivati, gubiti posao, pa čak i život, to nas ne zadovoljava ni kao novinare niti kao građane, naglasio je Leković.

Izrazio je nadu da će se uskoro moći razgovarati o konkretnim prijedlozima za zakonska rješenja koja bi pomogla da se zviždači više neće morati skrivati nego da će dobiti i neku vrstu zadovoljštine za to što rade.

Mark Worth iz Southeast Europe Coalition on Whistleblower Protection, na konferenciji organiziranoj u suradnji s Kućom ljudskih prava , GONG-om i Centrom za mirovne studije, govorio je o iskustvima zaštite zviždača u Europi i svijetu.

Večernji list u konkurenciji uglednih europskih novina dobio pet nagrada!

Članak autorice Ive Puljić-Šego prenesen s portala vecernji.hr

Večernji list dobitnik je pet nagrada u četiri kategorije u sklopu renomiranog natječaja European Newspaper Awarda koji ocjenjuje dizajn i koncept novina. U konkurenciji su bile 191 novine iz 27 europskih zemalja, a Večernji je list nagrađen za naslovnicu i naslovnu priču, za vizualnu prezentaciju priče, za alternativnu prezentaciju priče te za dva posebna priloga. Organizator European Newspaper Awarda novinski je dizajner Norbert Kupper, a nagrade se ove godine dodjeljuju 18. put.

Žiri čini 15 art direktora, glavnih urednika… poznatih europskih novina, a Večernji list ostvario je odličan uspjeh u konkurenciji uglednih novina, poput njemačkog Die Welta, britanskog The Daily Telegrapha, portugalskog tjednika Expressa… U Večernjem listu nagrade su doživljene kao uspjeh cijelog redakcijskog tima, ali art direktor Tomislav Botić glavni je grafički kreator Večernjakovih stranica.

– Mi u Večernjem listu ponosni smo na ovo priznanje. Posebno je po tome što ga dodjeljuje struka, a i lijepo je vidjeti da smo u društvu velikih europskih novinskih izdanja poput Die Welta, Aftenpostena, Bild am Sonntaga, The Sunday Telegrapha, Die Zeita – rekao je Botić.

I glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić ponosan je zbog nagrade te kaže da se u dizajnu Večernjaka poslušalo i prijedloge i primjedbe čitatelja.

– Papirnate novine moraju ići ukorak s vremenom. Povećali smo pismo, stranica više nije podijeljena u šest, nego u pet stupaca pa čitatelj lakše “prolazi” kroz tekst, a stranica je prozračnija – rekao je Klarić.

0 310
Neprofitni mediji okupljeni u Mreži emancipacije uputili su s konferencije “Stabilizacija i razvoj neprofitnih medija u Hrvatskoj” sedam zahtjeva za sprečavanje dodatnog urušavanja medijskih i demokratskih standarda, od čega kao prioritet ističu nastavak rada na medijskoj strategiji. Suđenje za ubojstvo novinara Slavka Ćuruvije biti će nastavljeno danas u Specijalnom sudu u Beogradu saslušanjem svedoka, a među pozvanima je i bivši policijski funkcioner Milosav Simović. Nezavisno udruženje novinara Srbije i Nezavisno društvo novinara Vojvodine povodom ostavke glavne i odgovorne urednice Politike Ljiljane Smajlović naglašavaju da je veoma važno da uređivačka i upravljačka funkcija u medijima budu razdvojene.

Neprofitni mediji uputili Vladi zahtjeve za sprječavanje urušavanja medijskih I demokratskih standard

Članak Eme Tarabochie prenesen s portala hnd.hr

Neprofitni mediji okupljeni u Mreži emancipacije uputili su s konferencije “Stabilizacija i razvoj neprofitnih medija u Hrvatskoj” sedam zahtjeva za sprečavanje dodatnog urušavanja medijskih i demokratskih standarda, od čega kao prioritet ističu nastavak rada na medijskoj strategiji. Osim dovršenja medijske strategije, zatraženo je javno financiranje neprofitnih medija putem institucionalnih potpora u transparentnom natječajnom postupku, na temelju izdvajanja 2,5 posto ukupnih lutrijskih godišnjih sredstava Hrvatske lutrije i to na samostalnoj poziciji – “neprofitni mediji”.

Zatraženo je povećanje postotka financiranja neprofitnih medija putem Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija na čak 20 posto, zatim hitna provedba programa “Mediji zajednice” te poticanje stvaranja javnih medija na lokalnoj i regionalnoj razini. Zahtjeva se hitno donošenje odluke o dodjeljivanju dijela raspoloživih radijskih i televizijskih frekvencija za neprofitne nakladnike, ali i dodatno kapacitiranje stručnih službi u Ministarstvu kulture za medije i medijsku politiku. Predloženo je osnivanje jedinstvenog javnog Fonda za medije s različitim linijama državne potpore kojim bi se “financirali mediji i novinarstvo u onom svojem dijelu u kojem zadovoljavaju javni interes”.

Na tematskoj raspravi posvećenoj sagledavanju mogućnosti za stabilizaciju i razvoj neprofitnih medija u Hrvatskoj sudjelovali su Sandra Bartolović, novinarka Forum.tm-a, Davorka Blažević, glavna urednica Tris-portala Šibenik, SDP-ovi Peđa Grbin i Milan Živković, potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac i HNS-ov Goran Beus Richembergh. Iako najavljen, predstavnik HDZ-a Jasen Mesić nije se pojavio kao govornik na raspravi.

U uvodnom izlaganju, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič, podsjetila je na sve napade na medijski sustav od formiranja Oreškovićeve vlade. „Ukinuti su svi mehanizmi financiranja neprofitnih medija u ovoj godini i zato smo pozvali političare koji se bave medijskom politikom kako bi im postavili pitanje što će biti s medijskom strategijom koju smo godinama čekali. Neprofitni i nezavisni mediji predstavljaju branu od cenzure, konkretan odgovor na cenzuru u medijima“, navela je Teršelič.

Jelena Berković iz GONG-a istaknula je kako Hrvatska posljednjih mjeseci ima defektnu demokraciju, dok onu kvalitetnu kakvu želimo ne možemo imati ako mediji nisu odgovorni i profesionalni i ako novinarstvo nije tretirano kao javno dobro. „Desant na medije imat će dugoročne posljedice, no ova je kriza ujedno i prilika za bolje osvješćivanje potrebe za nezavisnim medijima i osnaživanja novinarske profesije“, rekla je Berković te naglasila da će se pomno pratiti obećanja i izjave političara.

„Vlast do sada nije pomagala medijima i novinarima da budu neovisni. Bivša vlast se trudila kontrolirati medije, a nova vlast je to zloupotrijebila na radikalan način“, istaknuo je predsjednik HND-a Saša Leković. „O medijima se u posljednjoj kampanji malo govorilo. Most je imao program koji je kompilirao prepisivanjem od HND-a i drugih nevladinih organizacija i s kojim smo se mi načelno mogli čak i složiti, ali izborom Zlatka Hasanbegovića kao resornog ministra dokazali su kako je taj program bila samo farsa“, dodao je.

HND ima svoj popis zahtjeva koji će biti uručen novoj vladi, kazao je Leković i podsjetio da je podrška njihovim zahtjevima stigla iz svih relevantnih međunarodnih organizacija: „Hrvatsku je nedavno posjetila delegacija kakva do sada nije bila niti u jednoj europskoj zemlji, čak ni u Mađarskoj i Poljskoj. Delegacija je snimila medijsku situaciju i uskoro bi trebala objaviti svoj izvještaj“.

Zahtjevi HND-a su javnost i transparentnost vlasništva medija, zaštita od koncentracije vlasništva medija, redakcijski statuti i mehanizmi koji će osigurati provedbu statuta, kolektivni ugovor na nacionalnoj razini, brisanje klevete, uvrede i sramoćenja iz Kaznenog zakona, hitne izmjene zakona o HRT-u, izmjene Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima, mjesečna tematska sjednica o medijima u Saboru, mjesečne konferencije Vlade, ponovno osnivanje Vijeća za medije i osnivanje drugog samoregulatornog tijela za medije.

Davorka Blažević s portala Tris.com, obrazlažući motive osnivanja neprofitnih medija, rekla je kako je

od 2008. više od tisuću novinara ostalo bez posla i to redom onih koji su zaslužili da budu nagrađeni za svoj rad. „Odlučili smo poduzeti nešto kako bi nastavili raditi no što je naša izvorna zadaća, da objektivno informiramo svjesni kako i naša objektivnost može biti predmetom preispitivanja, ali s iskrenom namjerom da budemo nepristrani i odgovorni prema javnosti – i zato nas nitko ne može kupiti“.

Blažević je komentirala izostanak predstavnika HDZ-a na raspravi i pozvala NGO sektor da nastavi upirati dok se ne postigne sustavno rješenje: „To što nitko iz aktualne, sada tehničke vlasti nije došao ovamo govori o njihovoj percepciji neprofitnih medija. Osnovni je zadatak Hasanbegovića

bio da utiša glas neprofitnih medija i romantično bi sada bilo nadati se da će ta ista garnitura sada biti tu s nama raspravljati o sustavnim rješenjima“.

Nastavak sudjenja za ubistvo Slavka Ćuruvije

Članak prenesen s portala nuns.rs

Suđenje za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije biće nastavljeno danas u Specijalnom sudu u Beogradu saslušanjem svedoka, a medju pozvanima je i bivši policijski funkcioner Milosav Simović. Nastavaka sudjenje zakazan je i za 6. juli a medju pozvanim svedocima su i urednik Tabloida Milovan Brkić i bivši radnik DB-a LjubišaRistić, objavljeno je na sajtu Fondacije Slavko Ćuruvija. Kao svedoci pozvani su i dvojica bivših policijskih funkcionera Radovan Knežević i Dragan Marković, koji su, kako je navedeno, tokom 2001. godine rukovodili istragom o ubistvu Ćuruvije. U nastavku suđenje, juče, je rečeno da je tekst “Ćuruvija dočekao bombe” koji je objavljen u “Politici ekspres” neposredno pre ubistva Ćuruvije naručio tadašnji direktor “Politike” Hadži Dragan Antić. Kao svedoci pred sudom su se pojavili nekadašnji glavni i odgovorni urednik “Politike ekspres” Djordje Martić i bivši komenatator tog lista Miroslav Marković, koji je napisao taj tekst.

Martić je rekao i da mu je Antić rekao da nadje nekog ko će da napiše taj tekst i da se on opredelio za Markovića. “Hadži Antić je rekao i da ne bi bilo loše da se podseti na činjenicu da je Ćuruvija tražio bombardovanje zemlje”, kazao je Martić.

Ne znam da li je Mira Markovića (predsednica Jugoslavenke levice) sugerisala ili dala nalog Antiću da se napiše taj tekst, rekao je Martić, Martić, kao i Marković, su rekli i da nikada nisu razgovarali sa Mirom Marković i da je ne poznaju, kao i da nikada nisu pričali sa bilo kim iz tadašnje Državne bezbednosti (DB).

Antić nije bio u sudnici jer je, kako je rečeno, zbog bolesti nedostupan sudu, ali je veće kao i odbrana i tužilaštvo, imalo uvid u njegov iskaz od 29. maja 2007. u kojem je, kako je novinarima rekao advokat oštećnih Slobodan Ružić, naveo da je dao nalog da se piše taj tekst.

“Antić je podsetio Martića na intervju Mire Marković u kome ona govori kako je Ćuruvija bio “da kažem zainteresovan” za to da Srbija bude bombardovana što naravno uopšte nije tačno jer je izvadjeno iz konteksta”, rekao je Ružić.

Ružić je istakao i da je “to bila medijska priprema za ubistvo Ćuruvije i potreba da gradjani Srbije misle da je to što je ubijen ispravno”.

Ćuruvija je ubijen je 11. aprila 1999. ispred zgrade u kojoj je stanovao, a za njegovo ubistvo Tužilaštvo za organizovani kriminal tereti tadašnjeg načelnika DB Radomira Markovića, ondašnjeg načelnika beogradskog centra DB Milana Radonjića i bivšeg glavnog inspektora Druge uprave DB Ratka Romića.

Kao izvršilac ubistva optužen je bivši pripadnik rezervnog sastava RDB Milan Kurak, koji je u bekstvu. Po optužnici, Ćuruviju je ubio Kurak, a saučesnik mu je bio Romić, koji je kao i Radonjić uhapšen u januaru 2014.

NUNS i NDNV: Javnost mora da zna ko su vlasnici „Politike“

Članak prenesen s portala nuns.rs

Nezavisno udruženje novinara Srbije i Nezavisno društvo novinara Vojvodine povodom ostavke glavne i odgovorne urednice Politike Ljiljane Smajlović naglašavaju da je veoma važno da uređivačka i upravljačka funkcija u medijima budu razdvojene. Ključna odrednica pri vođenju uređivačke politike treba da bude javni interes, a urednici su dužni da brane taj interes.

U slučaju lista Politika situacija je dodatno otežana činjenicom da vlasnička struktura nije transparentna, zbog čega u ovom trenutku javnost ne zna koje su to grupe ili centri moći koji su, sudeći prema obrazloženju ostavke koju je podnela Ljiljana Smajlović, vršili pritisak na uredništvo.

NUNS i NDNV podsećaju da su i ranije tražili da se objave tačni podaci o vlasništvu u Politici i Večernjim novostima, kao i da se stave na uvid podaci o poslovanju tih novinskih kuća, budući da je država u njima i dalje vlasnik značajnog dela kapitala. Pozivamo koleginicu Smajlović da, ukoliko ima saznanja o pozadini pritisaka, ta saznanja javno saopšti i da doprinese obelodanjivanju podataka o vlasničkoj strukturi Politike.

STAY CONNECTED

WordPress Image Lightbox