Home Tags Posts tagged with "Facebook"

Facebook

0 225
Vrlo je dramatično bilo na sjednici Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske, posljednjoj u aktualnom sazivu. Glasanju je prethodila bučna rasprava koja je prekinuta kada je u dvoranu s vidljivim ozljedama glave i rasparanom jaknom ušao Siniša Vickov, novinar Radio Brača. “Napali su me zaštitari”, rekao je Vickov. Programer Filip Rodik za ‘Novosti’ je analizirao sve poruke s ustaškim pozdravom koje su čitatelji niza desničarskih medija, od Večernjaka do Naroda.hr, napisali na njihovim Facebook profilima. Na njima u ovom trenutku stoje 33 tisuće poruka ‘Za dom spremni’, koje je ostavilo više od deset tisuća građana. Policija je kaznila samo petero njih. Facebook je u nekim od najčitanijih francuskih i njemačkih dnevnih novina, poput Le Monda, L’Expressa, Süddeutsche Zeitunga, Der Spiegela i Bilda, zakupio oglasni prostor putem kojeg čitateljima objašnjava kako prepoznati lažne vijesti.

Zaštitari udarili novinara uoči odluke o Zlatnom ratu, ušao na skupštinu krvave glave

Članak prenesen s portala index.hr

Vrlo je dramatično bilo na sjednici Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske, posljednjoj u aktualnom sazivu.

S Brača je stiglo 50-ak prosvjednika predvođenih načelnikom Općine Bol Tihomirom Marinkovićem. Mahom su to zaposlenici tamošnjeg komunalnog poduzeća koji se ne mire s prijedlogom Županije da se koncesija za plažu Zlatni rat na 15 godina dodijeli tvrtki Sport B iz Zagreba.

Novinar Radio Brača: Napali su me zaštitari

Glasanju je prethodila bučna rasprava koja je prekinuta kada je u dvoranu s vidljivim ozljedama glave i rasparanom jaknom ušao Siniša Vickov, novinar Radio Brača. “Napali su me zaštitari”, rekao je Vickov. Dok se penjao prema izlazu jedan od zaštitara ga je gurnuo. Vickov je sve prijavio policiji, koja je dežurala pred Domom za starije osobe na Zenti u kojem se održavaju sjednice Županijske skupštine.

Ispostavilo se da je redare Pit Bulla Marka Žaje pozvala Županija kako bi se održao red. Zaštitari, pak, tvrde da ih je napao novinar Vickov. Policija je uzela njihove izjave. Potvrdili su nam da je slučaj u radu.

Zaštitare pozvala Županija da održe red

Vedran Lendić iz SDP-a tražio je nakon prekida objašnjenje. Tko je zvao zaštitare?

Damir Gabrić iz Županije pojasnio je kako su se zaštitari našli pred dvoranom u kojoj se održava Skupština.

“Žao mi je što je došlo do glupog incidenta do kojeg nije trebalo doći. I policija je procijenila da je skup većeg rizika, pozvao sam dva zaštitara da se Skupština može privesti kraju, a ne da netko dira novinara, ili je on dirao njega. To će se utvrditi. Policija je napravila uviđaj, ispričavam se u svoje ime, potrebno je da bude red u zgradi i pred zgradom i mislim da dalje neće biti ovakvih incidenata”, kazao je Gabrić.

Ispričao se i Petroslav Sapunar, Kerumov šogor, predsjednik Skupštine.

“Nadam se da imamo dovoljno znanja, pameti i koncentracije da ovu sjednicu i točku dovedemo kvalitetno do kraja pa vas molim za razumijevanje i strpljenje”, pozvao je Sapunar.

Vijećnicima su se obratili načelnik Općine Bol Tihomir Marinković te saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk. Pozvali su vijećnike da ne glasaju za prijedlog Županije. S glasovima HDZ-ovaca i Kerumovih HGS-ovaca prijedlog je na koncu ipak prošao. SDP-ovci i HNS-ovci su napustili vijećnicu.

Bauk: Neka se Zlatni rat zove Zlatkov rat

“Prije nekoliko dana Sabor je donio odluku o sistemski važnim kompanijama, takozvani Lex Agrokor. Zlatni rat je za Bol puno više nego Agrokor za Hrvatsku. U tom smislu bi politička odluka Skupštine mogla biti da ne donese odluku, nego da napravi Lex Zlatni rat i omogući Općini Bol da raspolaže svojim strateškim resursom. To bi bilo kao da Vlada pošalje nekog bez dana radnog staža da upravlja Agrokorom. Ako odluka bude donesena, neka u spomen na našeg župana, ponese ime Zlatkov rat”, kazao je Bauk prije glasanja o koncesiji.

Ževrnja: Bauk zlorabi domaćinstvo i poziva na kršenje zakona

Župan Ževrnja je konstatirao da smo debelo u izbornoj kampanji te zaključio da se od njega traži da prekrši zakon. Odgovorio je Bauku i Miru Bulju, protukandidatima na izborima za župana.

“Prije dva i pol mjeseca, Skupština je odlučila jednoglasno o raspisivanju javnog natječaja. Općina je bila uključena u sve procese, dostavili su sugestije o upravljanju Zlatnim ratom. Natječaj je išao kao i za preostalih 19 koncesija. Tko bi digao ruku za ekonomski nepovoljniju stvar? Lako je ovako politički djelovati kao što je gospodin Bauk malo dijelio lekcije i zlorabio domaćinstvo ove skupštine pozivajući na kršenje zakona. Ironizira ozbiljnu situaciju spomenuvši moje ime, a postoji Savjet, Povjerenstvo, Skupština. I ovaj drugi protukandidat koji sve živo zna, ne znam je li sada operira u bolnici. Čovjek zna sve i koristi se na jedan prljavi politički predizborni način. Ovaj proces je čist kao suza, sve u skladu s hrvatskim zakonima”, kazao je Ževrnja.

Arsen Bauk nam je najavio kako će detaljno pregledati snimku glasanja jer su uvjereni da nije bilo dovoljno potrebnih ruku da prijedlog prođe.

“Skupština je propustila donijeti dobru odluku da omogući upravljanje Zlatnim ratom Općini Bol”, kazao je Bauk nakon što je točka usvojena.

“Žao mi je što je prednost dobio kapitalist, tajkun u odnosu na nas koji tamo živimo”, kazao je načelnik Općine Bol. Zabrinut je što će biti s 30 zaposlenika komunalnog društva koje je ostalo bez koncesije. Ne isključuje mogućnost blokade.

Bulj: Sramotno je da zaštitari napadaju novinara koji je došao istražiti istinu iza ove dodjele koncesije

“Danas je pred Županijskom skupštinom u Splitu, na kojoj se odlučivalo o dodjeljivanju koncesije za jednu od najpoznatijih hrvatskih plaža, Zlatni rat u Bolu na Braču, pretučen novinar Radio Brača. Novinar Siniša Vickov tvrdi da su mu ozljede glave nanijeli zaštitari pred Skupštinom, a postavilo se i pitanje tko ih je i zašto angažirao”, stoji u priopćenju MOST-a.

“Kao što sam jučer upozorio, ovdje se pred našim očima događa bezobzirna prodaja nacionalnog blaga, kao da je djedovina župana Ževrnje. Župan Ževrnja štiti se od naroda i medija kako bi lakše pogodovao tvrtki bez ikakvog iskustva i kompetencija. Sramotno je da zaštitari napadaju novinara koji je došao istražiti istinu iza ove dodjele koncesije. Ne samo da prodaju ono što nije njihovo, nego se sad i tuče pojedince koji o tome žele izvijestiti. Incident pred Županijskom skupštinom nije napad na jednog novinara, nego udarac svim građanima koji ne daju da kojekakvi muljatori i nekome podobni zarađuju na njihov račun i račun neponovljivog prirodnog okoliša”, izjavio je saborski zastupnik Miro Bulj.

Cyber ustaše

Članak Hrvoja Šimićevića prenesen s portala novosti.com

Programer Filip Rodik za ‘Novosti’ je analizirao sve poruke s ustaškim pozdravom koje su čitatelji niza desničarskih medija, od Večernjaka do Naroda.hr, napisali na njihovim Facebook profilima. Na njima u ovom trenutku stoje 33 tisuće poruka ‘Za dom spremni’, koje je ostavilo više od deset tisuća građana. Policija je kaznila samo petero njih.

Na Facebook profilima 12 ponajvećih desničarskih platformi i nekoliko stranaka u Hrvatskoj u ovom trenutku stoje 33 tisuće poruka koje sadrže fašistički i zakonom kažnjiv pozdrav ‘Za dom spremni’. Više od deset tisuća građana ostavilo je najmanje jednu poruku s ustaškom krilaticom, a 25 tisuća ljudi lajkalo je takve sadržaje 78 tisuća puta. ZDS je pritom u najmanje 90 posto slučajeva korišten kao afirmativni uzvik, bilo da ga korisnici opravdavaju i veličaju kao ‘starohrvatski pozdrav’ ili legitimni ‘ustaški uzvik’, najčešće ga garnirajući govorom mržnje i pozivima na likvidiranje omraženih javnih osoba lijevo-liberalnih političkih stavova.

Ti statistički podaci manji su dio rezultata analize programera Filipa Rodika, koji je na jednom mjestu prikupio sve Facebook poruke što su ih u posljednjih pet godina – od 2012. do početka 2017. – čitatelji ispisivali na profilima portala Večernji.hr, Narod.hr, Kamenjar.info, Direktno.hr, Dnevno.hr, Sloboda.hr, Priznajem, Hrvat sam, Urbana Desnica, Projekt Velebit, Vigilare, ali i profilima Velimira Bujanca, Željka Glasnovića te stranačkih Facebook platformi HČSP-a, HSP-a AS i Mosta.

Od 4,5 milijuna poruka koje su objavili čitatelji, Rodik je filtrirao poruke koje sadrže ‘Za dom spremni’ i njegove varijacije, želeći utvrditi koliko su učestali određeni obrasci ponašanja kod komentatora analiziranih stranica i koliko su same stranice međusobno povezane.

– U procesu se pojavilo još stotinu drugih zanimljivih pitanja pa sam shvatio da bi najbolje bilo uključiti i druge ljude da prikupljene podatke koriste kao alat za vlastite analize. Ovakvi nam sustavi omogućavaju da bolje shvatimo kako koristimo društvene mreže kao pojedinci i kako ih za svoje ideje koriste stranke, političari, udruge, novinari i javne osobe općenito. Otvaraju teme poput kulturnog ponašanja na društvenim mrežama, učestalosti govora mržnje, percepcije privatnosti na internetu i važnosti otvorenih podataka – kaže Rodik, čiji nam podaci, osim što ukazuju na zastrašujuću količinu govora mržnje na nekoliko desničarskih Facebook profila, daju uvid i u društvene uzroke te posljedice porasta ovakvih trendova.

Od 1,7 tisuća jedinstvenih korisnika koji su 2014. najmanje jednom napisali ZDS, 2015. brojka se popela na 3,4 tisuće, doživjevši vrhunac 2016., kad je na spomenutim profilima ZDS ispisalo najmanje 4,7 tisuća posjetitelja. Samih poruka bilo je, dakako, znatno više, jer su ih neki pojedinci stavljali i više od 200 puta. Profil Priznajem, Hrvat sam u posljednjih pet godina imao je oko devet tisuća ZDS poruka, Dnevno.hr oko šest tisuća, Večernji.hr oko pet tisuća, Direktno.hr oko tri tisuće, baš kao i profil Velimira Bujanca. Kamenjar je prikupio oko dvije i pol tisuće, a Narod.hr oko 900. Kod svih navedenih portala najveća

aktivnost po pitanju ZDS-a zabilježena je u posljednje dvije godine.

Zahvaljujući mogućnosti uvida u svaki pojedinačni post koji je sadržavao ovaj uzvik, ali i vijesti na koje su čitatelji pojačano reagirali, moguće je i rekonstruirati koji su konkretni događaji uzrokovali povećanu fašizaciju javnog prostora, barem u kontekstu ZDS-a. Umjesto standardnih ustaško-nogometnih tema, obljetnica Oluje i koncerata Marka Perkovića Thompsona, koji su do konca 2014. poticali najintenzivnije upražnjavanje ZDS-a tri dana uoči, tijekom i nakon događaja, čitatelji su od 2015. godine proširili reprodukciju ovog uzvika na niz drugih dnevnopolitičkih sadržaja.

Takav trend su nedvojbeno uzrokovale i izjave te postupci političke srednje struje, prvenstveno HDZ-a i tadašnjih desničarskih satelita. Sredinom 2015., u vrijeme predizbornih aktivnosti, zajedno s prosvjednim aktivnostima šatoraških veterana, pojačan je nacionalistički diskurs Tomislava Karamarka, koji je oko sebe postrojio strančice filoustaške prošlosti. Paralelno s time, 2015. obilježit će rast desne medijske scene na internetu, koju je dotad gotovo monopolistički držao Dnevno.hr Michaela Ljubasa. Portalima poput Direktno.hr-a, osnovanima za potrebe dizanja rejtinga Karamarkovog HDZ-a, ili fašističkim platformama kao što je Priznajem, Hrvat sam, skočila je čitanost prvenstveno zahvaljujući šovenskim potjernicama protiv liberalne opozicije, kojima su čitatelji, pa tako i oni ustaške provenijencije, na Facebook profilima davali jugočetničke atribute, otvoreno pritom veličajući Karamarkovu politiku.

Korelacija između izjava kakve je davao Tomislav Karamarko i velikog broja čitatelja koji su na njihovim Facebook profilima komentirali nabrijane vijesti o antihrvatima, Srbima, povratku tuđmanizma i vrijednostima Domovinskog rata, pritom je više nego očigledna: gotovo svaki post koji je dva mjeseca uoči izbora sadržavao ZDS bio je reakcija na takav narativ HDZ-ovih i pravaških prvoboraca.

Događaji i napisi na teme Hasanbegovićeve ustaške prošlosti, veteranskog prosvjeda protiv Agencije za elektroničke medije, rasprave o povijesti, navijački izgredi, bojkot službene komemoracije u Jasenovcu od strane židovske i srpske zajednice, potaknuli su od početka 2016. ponajveće količine upotrebe ustaškog uzvika.

Dodatna zanimljivost je u tome da je od samih događaja internetskim trolovima veći poticaj za ustašluk bila dvosmislena reakcija desničarskih političara na te događaje. Kad je primjerice Milorad Pupovac u veljači 2016. u otvorenom pismu predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović upozorio na povećanje antisrpske histerije, na profilima portala Direktno.hr i Dnevno.hr drastično se povećao i broj ZDS poruka, pored više desetaka otvorenih prijetnji smrću, baš kao i nakon odgovora predsjednice i Milijana Brkića koji je Pupovcu poručio da se odseli iz Hrvatske.

Takav trend obilježava i sve druge teme u kojima su tadašnji nacionalisti iz vladajuće koalicije odbijali nedvosmisleno osuditi nasrtaj na manjine ili vidljivije oblike šovinizma. Nakon što je predsjednica Grabar-Kitarović u travnju 2016. ustvrdila da ‘nije čula’ jasne ustaške uzvike na utakmici nogometne reprezentacije, samo na Večernjakovom profilu ostavljeno je 20-ak takvih ‘starohrvatskih pozdrava’ i niz pohvala na račun njezinog dotadašnjeg rada. Dan uoči prošlogodišnje proslave Oluje, jednog od rijetkih događaja koji redovno i bez nekog konkretnog ekscesa, poput filoustaških postrojavanja HOS-ovih veterana, generira ‘Za dom spremni’, Nikola Grmoja izjavio je, baš kao i Ivan Vilibor Sinčić nekoliko mjeseci ranije, da za njega ovaj pozdrav nije isto što i ‘Sieg Heil’. Filoustaški čitatelji Večernjeg i drugih spomenutih portala složili su se s njim, obilato reproducirajući ovaj pozdrav. Nekoliko mjeseci nakon toga, Grmoja će opet potaknuti omasovljeno ispisivanje ZDS-a i brojne pohvale fašista na profilu Velimira Bujanca povodom snimke u kojoj s članom HSP-a u Metkoviću izgovara ‘Za dom spremni’.

U isto vrijeme stara teorija da političko nečinjenje i povlađivanje nacionalistima rezultira njihovim neometanim rastom ponajviše je potvrđena u početnim mjesecima Plenkovićeve administracije. Samo jedan događaj je, naime, nadmašio gotovo sve ostale po pitanju iznesenih statistika. Riječ je o ZDS-u na ploči u Jasenovcu.

Plenkovićevu izjavu o ‘delikatnosti’ ustaškog uzvika i njegovo prebacivanje odgovornosti na ‘stručnjake’ fašistički mulj na mrežama preusmjerio je u još masovniju raspravu o pozitivnim stranama ZDS-a, dok su svi koji su zatražili micanje ovakve ploče u javnosti – od liberalne oporbe, povjesničara, do predstavnika civilnih udruga ili židovske i srpske manjine – na svim analiziranim profilima potpuno neometano proglašavani četnicima koje treba likvidirati, na sve zamislive načine. Verbalno proklinjanje, pozivi na ubojstva, šovinizam, seksizam, fašizam i inače su najčešći dio diskursa čitatelja koji rado ističu ovaj ustaški uzvik.

I dok se poprilično precizno može utvrditi povezanost između porasta verbalnog fašizma, političkih izjava ili određenih događaja, u slučaju Zlatka Hasanbegovića stvar je nešto drugačija: sama njegova pojava magnet je za fašiste više negoli neki konkretni potezi. Iako Hasanbegović od početka demantira svoju filofašističku prošlost ili sadašnjost, bilo koja vijest o njemu – njegova smjena i imenovanje Nine Obuljen Koržinek, unutarstranačke tenzije uoči zadnjih izbora, promišljanja o Trgu maršala Tita, ideološki motivirano uništavanje neprofitnih medija ili ustaška kapa na glavi – u pravilu sadrži komentare koji imaju više od deset ZDS poruka, uz prigodne nacističke fantazmagorije njegovih obožavatelja.

U njegovu Facebook promociju, sada je i to jasno, najviše ulaže Velimir Bujanec na svom izrazito posjećenom profilu, ujedno jednom od najtoksičnijih u Hrvatskoj, gdje je politički uvjetovano širenje ovakvog sadržaja simbolički zaključio ‘fotografijom godine’ na kojoj su osobe što su, statistički gledano, izazvale najviše ZDS-ova minule godine: Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih, Marko Perković Thompson, general Željko Glasnović i sam Bujanec. Ovu prigodnu čestitku istomišljenici su odzdravili sa 20 ZDS-ova.

Riječ je o profilu koji, poput platformi Priznajem, Hrvat sam ili Sloboda.hr, otvoreno potiče fašizam, prijezir prema manjinama i korištenje ZDS-a. Druga analizirana kategorija su profili medija poput Direktno.hr-a ili Narod.hr-a, koji nerijetko ‘objektivno’ prenose informacije na Facebook i onda puštaju čitatelje da se bez gotovo ikakvog ograničenja iživljavaju nad antihrvatskim elementima, uz neizostavni ZDS. U treću kategoriju spada Večernji.hr, portal desno orijentirane tiskovine, koji urednički izravno ne širi ekstremističke poruke, ali dopušta nesmetanu ekspanziju zabranjenog sadržaja i mržnje na svom profilu.

Vijest Večernjeg lista iz studenoga 2013. o uzviku Josipa Šimunića na Maksimiru i dalje drži rekord od 78 ZDS-ova. Štoviše, od 20 vijesti ispod kojih je najviše korišten ovaj uzvik, devet ih je objavljeno na profilu Večernjaka, gdje je ‘Za dom spremni’ ispisan 426 puta. Večernjakove vijesti pritom su pisane kao više-manje neutralne informacije o događaju koji se veže uz korištenje ustaškog pozdrava u javnom prostoru, dok su reakcije čitatelja u više od 90 posto slučajeva bile afirmativne prema ustaškom uzviku.

No Večernji s ostalima dijeli to da ne briše ovakve sadržaje, dajući doprinos plodnom bujanju mrzilačkih platformi, čiji su komentatori, što pokazuje i analiza njihovih Facebook profila, također izrazito međusobno povezani. Programer Filip Rodik i sam primjećuje da je rijedak slučaj da se komentatori fokusirani na širenje mržnje drže samo jedne Facebook stranice.

– Zanimljivo, nekima je pošlo za rukom na samo 16 analiziranih stranica ustaški pozdrav napisati preko sto puta, pri čemu taj sadržaj nije uklonjen sa stranica. To otvara pitanje politike administriranja tih stranica, jer teško je objasniti kako je administratorima Facebook stranice Večernjeg lista promaklo preko 5000 ustaških pozdrava – veli Rodik, podsjećajući na recentnu reakciju Željke Markić na gašenje Facebook profila portala Narod.hr.

– Iako je Markić krivnju za gašenje prebacila na lažne prijave neistomišljenika, činjenica je da 600 komentara koji sadrže ustaški pozdrav na Facebook profilu portala Narod.hr predstavlja kršenje uvjeta korištenja Facebooka kao društvene mreže. A toliko ih je samo u 2016. godini – kaže Rodik.

Unatoč enormnim količinama ovog kažnjivog uzvika, treba napomenuti kako je riječ tek o fragmentu stvarnog stanja: profili najvećih medijskih platformi, bez obzira na uređivačku politiku, tek se trebaju analizirati, bilo da je riječ o ovom ili drugim oblicima širenja mržnje i netrpeljivosti. Rodik dodaje da je dubljom analizom moguće pratiti tok argumenata i ideja od njihovog izvora do stranica na koje se s vremenom šire.

– Primjer je konstrukt ‘rodne ideologije’ koji u javni diskurs od 2012. godine, otkako postoji njihov Facebook profil, primarno gura Vigilare, a kasnije ga prihvaćaju i ostali – veli Rodik.

Što se tiče sankcioniranja ustaškog pozdrava na internetu, MUP je u posljednjih pet godina, za koje vrijeme je najmanje deset tisuća osoba barem jednom napisalo ZDS na Facebooku, zbog toga sankcionirao tek pet osoba. U isto vrijeme dok Plenkovićevo Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću razmatra kolika je ‘delikatnost’ pozdrava u Jasenovcu, povodom 10. travnja on je afirmativno ispisan najmanje 200 puta na ovim platformama.

Facebook upozorava francuske i njemačke čitatelje kako prepoznati lažne vijesti

Članak prenesen s portala media.ba

U borbi sa lažnim vijestima, Facebook je pronašao novog saveznika – štampane medije. Facebook je u nekim od najčitanijih francuskih i njemačkih dnevnih novina, poput Le Monda, L’Expressa, Süddeutsche Zeitunga, Der Spiegela i Bilda, zakupio oglasni prostor putem kojeg čitateljima objašnjava kako prepoznati lažne vijesti, prenosi Bloomberg.

Čitateljima francuskih i njemačkih listova Facebook preko cijele stranice daje deset savjeta za razlikovanje istinitih od netačnih informacija na internetu.Kampanja je rezultat povećanog pritiska evropskih vlada na društvene mreže da preuzmu odgovornost za širenje lažnih vijesti, a u Njemačkoj i Francuskoj od posebnog je značaja zbog nadolazećih predsjedničkih izbora.

 

0 252
EFJ amandmanima na predloženu direktivu želi stati na kraj nepovoljnim ugovorima, manjku transparentnosti i lošoj pregovaračkoj poziciji autora. Novinarke u međunarodnoj razmjeni vijesti Hrvatske radiotelevizije Gabrijela Perić i Dijana Fišter osvojile su Nagradu za najbolju priču unutar Eurovizijske razmjene vijesti za jugoistočnu Europu za 2017. godinu.

Direktiva o autorskim pravima: EFJ traži da Google i Facebook plaćaju sadržaj na kojem profitiraju

Članak EFJ-a prenesen s portala hnd.hr

EFJ amandmanima na predloženu direktivu želi stati na kraj nepovoljnim ugovorima, manjku transparentnosti i lošoj pregovaračkoj poziciji autora. Također, želi se urediti područje prenošenja autorskih djela, spriječiti široko tumačenje “iznimaka” te ujednačiti novčane naknade izdavača i autora.

Nakon posljednjih konzultacija o prijedlogu direktive o autorskim pravima, Europska federacija novinara uputit će amandmane kojima traži povoljnije ugovore za autore, transparentnije plaćanje i pravedniji udio u naknadi za novinare, osobito kada je riječ o internetskim izdavačima.

“Čuli smo mnoge zastupnike Europskog parlamenta koji su naglašavali potrebu pluralističkog europskog sadržaja na internetu. Potvrdili su da to svakako znači da se jaz između vrijednosti koju proizvode autori i onih koji od njihovog rada profitiraju mora prevladati”, rekao je Mogens Blicher Bjerregård, predsjednik EFJ-a, tražeći da se unesu neophodne promjene u predloženu direktivu o autorskim pravima.

Amandmanima EFJ-a na predloženu direktivu pokušat će se stati na kraj nepovoljnim ugovorima, pomanjkanju transparentnosti u lošoj pregovaračkoj poziciji autora. Nadalje, želi se urediti područje prenošenja autorskih djela i spriječiti široko tumačenje “iznimaka” te ujednačavanje novčanih naknada za izdavače i autore.

Mogens Blicher Bjerregård je objasnio da se EFJ slaže s izdavačima da treba naći mehanizam kojim će mediji i posrednici poput Googlea i Facebooka morati plaćati sadržaj na kojem ostvaruju profit. “To je pitanje koje bi EU morala moći riješiti direktivom, no ono se ne može riješiti tako da isključivo pravo dobiju izdavači”, rekao je Bjerregård. “Vrijeme je da izdavači i autori rade za-

jednički kako bi se našlo dobro rješenje. Predlažemo da se izdavačka prava provode putem organizacija kolektivnog upravljanja u kojima su i autori i izdavači da bi se osigurala pravedna naknada autora“.

Novinarke HRT-ove Eurovizijske razmjene vijesti osvojile regionalnu nagradu

Članak prenesen s portala hnd.hr

Novinarke u međunarodnoj razmjeni vijesti Hrvatske radiotelevizije Gabrijela Perić i Dijana Fišter osvojile su Nagradu za najbolju priču unutar Eurovizijske razmjene vijesti za jugoistočnu Europu za 2017. godinu.

Gabrijela Perić nagrađena je za dvije priče. Priča HR Old Wheat Mill govori o vlasnicima i jedinim zaposlenicima staroga mlina u Roču, a Hospital in Art Works o estetizaciji i rehumanizaciji prostora čekaonica u KBC-a Zagreb radovima hrvatskih akademskih slikara. Gabrijela Perić višestruka je dobitnica nagrada za eurovizijske novinarske priloge. Dijani Fišter ovo je prva nagrada, a njezina priča Zagreb Light Festival govori o prvome festivalu svjetla po uzoru na slične manifestacije u Europi i svijetu.

Eurovizijska razmjena vijesti za jugoistočnu Europu ERNO najuspješniji je i najdugotrajniji projekt medijske suradnje u jugoistočnoj Europi i djeluje u okviru Europske radiodifuzijske unije (eng. European Broadcasting Union – EBU). S radom je započela u studenome 2000. godine, a okuplja jedanaest javnih medijskih servisa – Rumunjsku televiziju (TVR), Bugarsku nacionalnu televiziju (BNT), Radioteleviziju Slovenije (RTV SLO), Hrvatsku radioteleviziju (HRT), Bosansko-hercegovačku radioteleviziju (BHRT), Radioteleviziju Srbije (RTS), Radioteleviziju Crne Gore (RTCG), Kosovsku radioteleviziju (RTK), Albansku radioteleviziju (RTSH), Makedonsku radioteleviziju (MKRTV) i Mađarsku televiziju (MTV).

Glavna je aktivnost ove mreže razmjena vijesti, a tijekom prošlih 17 godina članice su razmijenile više od 18 000 televizijskih priča. Surađuju i u brojnim drugim projektima uključujući razmjenu i koprodukciju dokumentarnoga programa. „Hrvatska radiotelevizija svake godine nudi velik broj priloga u međunarodnu razmjenu, a kolege koji glasuju za naše priloge prepoznaju njihovu sadržajnu i tehnološku kvalitetu“, istaknula je rukovoditeljica HRT-ova Odsjeka za međunarodnu razmjenu Katarina Gašperov.

0 230
U prvom tromjesečju 2017. pred općinskim sudovima u Hrvatskoj vodilo se 100 kaznenih predmeta protiv novinara za djela povrede časti i ugleda, stoji u pregledu statističkih podataka Ministarstva pravosuđa o predmetima protiv novinara. Društvena mreža nastavlja svoju borbu protiv lažnih vijesti davanjem uputa korisnicima kako da ih prepoznaju. Mediji u vlasništvu Vladana Stefanovića dobili su najviše sredstava po ovogodišnjem konkursu za sufinanciranje medijskih projekata u Subotici.

Na sudovima čak 100 kaznenih predmeta protiv novinara

Članak prenesen s portala hnd.hr

U prvom tromjesečju 2017. pred općinskim sudovima u Hrvatskoj vodilo se 100 kaznenih predmeta protiv novinara za djela povrede časti i ugleda, stoji u pregledu statističkih podataka Ministarstva pravosuđa o predmetima protiv novinara.

U pregledu statističkih podataka Ministarstva pravosuđa za kaznene predmete protiv novinara, koji je izrađen za potrebe okruglog stola „Mediji i pravosuđe“, stoji da su 2015. i 2016. godini općinski sudovi zaprimili ukupno 95 kaznenih predmeta protiv novinara, dok su u istom razdoblju riješili njih 73.

Za kazneno djelo uvrede zaprimljeno je ukupno 8 privatnih tužbi, za kazneno djelo teškog sramoćenja 14, dok je za kazneno djelo klevete zaprimljeno njih 63. U 10 predmeta tužitelj je naveo počinjenje sva 3 kaznena djela – uvrede, teškog sramoćenja i klevete.

U istom je razdoblju riješeno 9 postupaka za uvredu, 12 za teško sramoćenje, 43 za klevetu i 9 za sva tri kaznena djela.

U prvom tromjesečju ove godine pred sudovima se vodilo 11 postupaka za klevetu, 17 za teško sramoćenje, 69 za klevetu i 3 za sva 3 navedena kaznena djela – ukupno 100 predmeta.

Tek svaki sedmi novinar je kriv

Vrlo je zanimljiv pregled ishoda postupaka: tijekom  2015. i 2016. godine doneseno je ukupno 20 rješenja kojima je odbačena privatna tužba te isto toliko rješenja o obustavi postupka, donesene su 2 odbijajuće presude, te 21 oslobađajuća presuda. U samo 10 slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara, iz čega se može zaključiti da je u prosjeku svaki sedmi novinar osuđen za djelo za koje se teretio.

Što se tiče parničnih postupaka, u 2015. vodilo se 726 postupaka protiv novinara ili nakladnika, od čega je 429 dovršeno. U 2016. vodio se 691 postupak, a 395 je dovršeno. Prosječno trajanje građanskog postupka je 37 mjeseci za predmete okončane u 2015. i 42 mjeseca za one završene 2016. godini.

Iz statističkog pregleda ministarstva vidljivo je da se kazneni postupci protiv novinara olako pokreću, dok ih malo završi osuđujućom presudom. Također, zabrinjavajuća je činjenica da ne postoje zakonske zapreke za istovremeno pokretanje kaznenog i parničnog postupka pa se tako zbog jednog članka može istovremeno voditi i više postupaka, po Zakonu o obveznim odnosima, Kaznenom zakonu i Zakonu o medijima.

Ovo su prvi statistički podaci tijela vlasti o sudskim predmetima koji se vode protiv novinara. Prema riječima državne tajnice u Ministarstvu pravosuđa Maje Grubišin, ministarstvo upravo radi na automatizaciji prikupljanja podataka o takvim predmetima kako bi se omogućilo sustavno praćenje i analize sudskih predmeta protiv novinara.

Facebook kreće u globalnu borbu protiv lažnih vijesti

Članak prenesen s portala media.ba

Društvena mreža nastavlja svoju borbu protiv lažnih vijesti davanjem uputa korisnicima kako da ih prepoznaju.

Korisnici Facebooka u 14 zemalja počet će viđati obavijest na početku news feeda, koja ih upozorava na postojanje lažnih vijesti i upućuje ih da dalje istraže kako da prepoznaju takav sadržaj. Poruka, koja će nestajati nakon što je korisnik vidi tri puta, prosljeđuje

korisnika na centar za pomoć korisnicima, gdje je moguće pročitati više o tome kako uočiti lažne vijesti, a neki od savjeta su provjeravanje URL-a stranice, istraživanje izvora i traženje dodatnih izvještaja na određenu temu, piše Poynter.

Poruka će se pojavljivati korisnicima u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Filipinima, Indoneziji, Tajvanu, Mijanmaru, Brazilu, Meksiku, Kolumbiji, Argentini, Kanadi i SAD-u.
Subotica: Medijima bliskim SNS najviše novca na konkursu

Članak Bete prenesen s portala nuns.rs

Mediji u vlasništvu Vladana Stefanovića dobili su najviše sredstava po ovogodišnjem konkursu za sufinansiranje medijskih projekata u Subotici – više od 7,6 miliona od ukupno dodeljenih 20,5 miliona dinara.

Subotički portal Magločistač objavio je danas da su tri Stefanovićeve firme dobile više od trećine opredeljenih sredstava. VTV Comnet u čijem sastavu je TV Subotica dobio je 3,9 miliona, Radio Subotica 1.857.000, a Magazin Dani 1.870.000 dinara.

Vladan Stefanović poznatiji je široj javnosti po spornim privatizacijama lokalnih medija u Vojvodini i bliskosti sa SNS, kao i po učešću u spornim komisijama za medijske projekte, a u predizbornom periodu je na TV Subotici intenzivirana promocija istaknutih članova Srpske napredne stranke na svim nivoima vlasti.

Po visini odobrenih sredstava sledi Ju eko, za čiji je radijski i TV projekat ukupno odobreno 3,9 miliona dinara.

Udruženje Artlajn iz Subotice, Pakis produkcija iz Novog Sada i Srbija danas iz Beograda za svoje projekte dobili su po million dinara. Portal Subotica.com je dobio 880.000, a Subotica.info i Dinovizija dobili su po 300.000 dinara.

Mediji Borisa Bajića, sina predsednika Saveza bačkih Bunjevaca (SBB) Mirka Bajića, za četiri projekta na bunjevačkom jeziku dobili su ukupno 800.000 dinara, dok su Nove Subotičke novine dobile 700.000 dinara.

O visini sredstava i podržanim projektima odlučivala je tročlana komisija koju čine Vladimir Jovanović, ispred Udruženja turističkih novinara FIJET Srbija, Ferenc Berček na predlog RAB Srbije i Vladimir Pavlović, član Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine.

NDNV je juče podsetio da je Pavlović nedavno isključen iz članstva i da se lažno predstavlja kao član tog novinarskog udruženja.

“Vladimir Pavlović se i lažno predstavlja, jer on nije član NDNV-a, pošto je odlukom Suda časti isključen iz udruženja upravo zbog sramnih odluka koje je donosio u lokalnim komisijama, a u koje je ulazio ne na predlog našeg udruženja”, kazao je predsednik NDNV Vojvodine Nedim Sejdinović za portal Magločistač.

Komisija je predložila finansiranje ukupno 24 projekta, a nije podržala 15 projekata. Gradonačelnik je uvažio njihovo mišljenje, s tim da je odobrio i finansiranje jednog projekta suprotno stavu komisije.

Radi se o projektu preduzeća Snoma Dragana Krstića, kojem je suprotno preporuci komisije dodeljeno 500.000 dinara. Među medijima koji su konkurisali i dobili sredstva ove godine nema Radio-televizije Panon i “Mađar soa”, kao ni drugih medija koji izveštavaju na mađarskom jeziku.

Sejdinović je juče za subotički portal Magločistač da imena članova Komisije za ocenu medijskih projekata u Subotici garantuju “kontroverzne” odluke, odnosno odluke koje su u “suprotnosti sa javnim interesom” i koje će “nahraniti” režimske medije.

Sejdinović je rekao da su u pitanju osobe koje su učestovale u brojnim spornim komisijama i donosili čak i odluke da se sredstva dodeljuju medijima koji kontinuirano i drastično krše Kodeks novinara Srbije i raspamećuju građane kao pamfleti vladajuće stranke.

0 320
Trideset i sedam francuskih i međunarodnih medija, uz podršku Googlea i međunarodne medijske mreže First Draft, pokrenuli su “CrossCheck”, zajedničku platformu za utvrđivanje činjenica kako bi se razotkrile lažne informacije koje bi mogle utjecati na francuske predsjedničke izbore ovog proljeća. Povodom obilježavanja Dana otvorenih podataka, Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet i Povjerenik za informiranje organiziraju vikend građanskih inovacija Open Data Day Hrvatska 2017.

CrossCheck: francuski i međunarodni mediji udružili snage protiv dezinformacija

Članak Hine prenesen s portala hnd.hr

Trideset i sedam francuskih i međunarodnih medija, uz podršku Googlea i međunarodne medijske mreže First Draft, pokrenuli su “CrossCheck”, zajedničku platformu za utvrđivanje činjenica kako bi se razotkrile lažne informacije koje bi mogle utjecati na francuske predsjedničke izbore ovog proljeća.

Portal omogućuje partnerima da udruže snage u razotkrivanju lažnih informacija i objave članke s provjerenim činjenicama, objasnila je direktorica First Drafta Jenni Sargent.

“Zanimljivo nam je što ćemo moći surađivati s drugim redakcijama jer sav taj posao radimo sami, a samo jedna redakcija ne može odgovoriti na sve što kruži”, rekao je Adrien Senecat iz Le Mondea.

Zamišljeno je da projekt traje dok traje kampanja za predsjedničke izbore, no mogao bi biti i produljen ako se pokaže uspješnim. Među partnerima su veliki nacionalni i regionalni dnevni listovi kao što su Liberation, Le Monde i Les Echos, časopisi, informativni portali, agencija AFP, Google i Facebook. Od međunarodnih medija sudjeluju britanski

Channel Four i BBC News te Bloomberg. CrossCheck će objavljivati članke s ispravljenim informacijama koje potvrde barem dvije redakcije.

Open Data Day Hrvatska 2017.

Članak prenesen s portala hnd.hr

Povodom obilježavanja Dana otvorenih podataka, Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet i Povjerenik za informiranje organiziraju vikend građanskih inovacija Open Data Day Hrvatska 2017. Open Data Day Hrvatska održava se u Sveučilišnom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) od 3. do 5. ožujka 2017, u organizaciji Hrvatske udruga za otvorene sustave i Internet i njene ekspertne skupine Programiraj za Hrvatsku te Povjerenika za informiranje, a uz partnerstvo GONG-a i Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu te uz medijskog sponzora Netokraciju.

Organizatori podsjećaju da je u hrvatsko zakonodavstvo uvedena europska direktiva o ponovnoj uporabi informacija iz tijela javne vlasti za komercijalne ili nekomercijalne svrhe i smatraju neophodnim promovirati otvaranje podataka iz hrvatskog javnog sektora, kao i ponovnu uporabu tih podataka s ciljem stvaranja dodanih vrijednosti poput novih aplikacija ili istraživanja. U petak, 3. ožujka, održat će se Okrugli stol o ponovnoj uporabi informacija u Hrvatskoj na kojem će se razgovarati o društvenim i gospodarskim koristima od ponovnog korištenja otvorenih podataka. U subotu, 4. ožujka, i nedjelju, 5. ožujka, održavat će se Vikend datathon na kojem će zainteresirani građani moći naučiti više o podatkovnim vizualizacijama i demonstrirati svoje vještine kreirajući open source projekte koristeći open source podatke.
Detaljnije informacije o datathonu možete pronaći na ovoj poveznici.

STAY CONNECTED

WordPress Image Lightbox