Home Tags Posts tagged with "Facebook"

Facebook

0 205
Nakon stravičnog subotnjeg terorističkog napada u Londonu, u kojemu su se napadači zaletjeli kombijem u pješake na London Bridgeu, britanska premijerka Theresa May kazala je da se ne smije dati teroristima siguran prostor, a da je to je upravo ono što im internet i velike internetske tvrtke pružaju. Optuživši internetske platforme da daju teroristima „siguran prostor“, predložila je udvostručenje međunarodnih napora za kontrolu ekstremizma na internetu.

Kao odgovor, Google i Twitter priopćili su da rade na poboljšanju tehnologije identificiranja i uklanjanja neprimjerenog sadržaja s društvenih mreža, uključujući objave koje su vezane za terorizam, dok je Facebook poručio da namjerava svoju platformu učiniti „neprijateljskim okruženjem“ za teroriste, izvijestio je Reuters.

Direktor za politiku iz Facebooka, Simon Milner, kazao je da intenzivno rade na uklanjanju terorističkog sadržaja s Facebooka, koristeći pritom kombinaciju te-

hnologije i ljudske analize, prenio je Reuters.

Google je priopćio da je posvećen radu u partnerstvu s vladama i nevladinom organizacijama u odgovoru na ove izazovne i složene probleme te da dijeli vladinu posvećenost osiguravanju da se „glas terorista ne čuje na internetu“, izvijestila je Al Jazeera Balkans.

Nick Pickles, direktor službe za javnu politiku u Twitteru kazao je da nastavljaju širiti upotrebu tehnologije u okviru sistematskog pristupa uklanjanju sadržaja koji je detektiran kao teroristički. Iz londonske policije još nema informacija o tome jesu li društvene mreže imale kakvu ulogu u subotnjem napadu.

Od ožujka, ovo je bio treći napad koji se dogodio u Britaniji. Prvi je onaj od 22. ožujka izvršen u blizini britanskog parlamenta, a drugi je onaj od 22. svibnja na koncertu u Manchesteru, kada je bombaš samoubojica ubio 22, a ranio 116 ljudi.

0 445
Zadnjega dana 80. Kongresa AIPS-a, održanoga u olimpijskom Pjongčangu, Svjetska udruga sportskih novinara dobila je novo vodstvo za period do 2021. godine. Facebook najavljuje da će web stranice “niske kvalitete” biti niže rangirani u rezultatima pretrage i da neće prikazivati reklame koje vode na njih.

Ozmec rizničar Svjetske udruge sportskih novinara

Članak prenesen s portala hnd.hr

Zadnjega dana 80. Kongresa AIPS-a, održanoga u olimpijskom Pjongčangu, Svjetska udruga sportskih novinara dobila je novo vodstvo za period do 2021. godine. Predsjednik ostaje, aklamacijom, Talijan Gianni Merlo, a na jednu od najviših funkcija, rizničara AIPS-a, također aklamacijom, izabran je Jura Ozmec, predsjednik Hrvatskog zbora sportskih novinara i dosadašnji član Izvršnog odbora AIPS-a.

Prvi dopredsjednik AIPS-a ostaje Esat Yilmaer iz Turske, nakon što su se povukli svi ostali kandidati za tu funkciju. Novo vodstvo je odmah održalo sastanak, na kojem su ponovljene smjernice koje je stari saziv izvršnoga odbora locirao. I ovaj je izbor pokazao da europski sportski novinari dominiraju svjetskom udrugom, što je, realno, očekivano, stoji u izvještaju.

Kongres održan u Seulu i Pjongčangu razotkrio je mnoge izazove s kojima će se AIPS susretati u budućnosti, a na koje sportski novinari moraju odgovoriti vrlo skoro, a na neke i vrlo žestoko. U prvom redu radi se o korupciji, zbog koje je tijekom Kongresa morao odstupiti lani izabran predsjednik AIPS Azije, čime je izazvao krizu u azijskoj sekciji, pa će njihovi izbori biti ponovljeni do kraja godine, vjerojatno u Kuala Lumpuru.

Tijekom kongresa započeti su razgovori oko novog načina funkcioniranja dosadašnjih sportskih komisija AIPS-a, koje je zadnje 4 godine koordinirao Jura Ozmec. Ideja je, naime, da se komisije kao takve ukinu, a da posao preuzmu pojedinci, delegati AIPS-a prema svjetskim federacijama i organizatorima velikih

natjecanja. Prijedlog je u načelu prihvaćen, ali kako implementacija zahtjeva promjenu dijela Statuta AIPS-a, posebna će radna skupina proći cijeli Statut, kako bi se do idućega kongresa definirale sve potrebne promjene u Statutu.

Idući će kongres biti koncem travnja 2018. u Turskoj, u Antalyji. Unatoč nelagodi nekolicine sportskih novinara zbog stanja u Turskoj i odnosa prema novinarima, opće je prihvaćen sud da upravo odlaskom u Tursku i održavanjem kongresa u Antalyji, dakle dobivanjem viza za sve sudionike i slobodnim temama na kongresu, sportski novinari učlanjeni u AIPS šalju bitnu poruku o slobodi novinarstva u cijelome svijetu.

Facebook će otežati posao stranicama punim reklama

Članak prenesen s portala media.ba

Facebook najavljuje da će web sajtovi “niskog kvaliteta” biti niže rangirani u rezultatima pretrage i da neće prikazivati reklame koje vode na njih.

najavi se objašnjava da su sajtovi “niskog kvaliteta” oni koji nude malo ili nimalo stvarnog sadržaja i koji su puni malicioznih, šokantnih ili iritantnih reklama. Ovo se odnosi na stranice koje koriste pop-up reklame preko cijelog ekrana, te reklame za pornografske ili uznemiravajuće sadržaje.

Facebook je odluku donio na osnovu ispitivanja korisnika, koji su agresivne i fotografski uznemiravajuće reklame naveli kao jednu od glavnih smetnji korištenju te društvene mreže. Odluka bi mogla imati utjecaja i na prominentnost stranica sa lažnim vijestima, budući da je finansijska korist i obilje reklama jedna od karakteristika web stranica koje objavljuju takve sadržaje.

Google je prošle godine napravio sličan potez, odlukom da se web sajtovi koji prikazuju reklame preko cijelog ekrana rangiraju niže u rezultatima pretrage.

0 207
Facebook ponovo kreće u borbu protiv lažnih vijesti, ovaj put pred parlamentarne izbore u Velikoj Britaniji. Uz pomoć softvera ReadSpeaker stranica Mediacentra Diskriminacija.ba sada je prilagođena za korištenje i osobama s invaliditetom, prije svega slijepim i slabovidnim osobama.

Facebook protiv lažnih vijesti pred parlamentarne izbore u Velikoj Britaniji

Članak prenesen s portala media.ba

Facebook ponovo kreće u borbu protiv lažnih vijesti, ovaj put pred parlamentarne izbore u Velikoj Britaniji. Društvena mreža Facebook objavila je seriju reklama u britanskim novinama u kojima nudi savjete svojim korisnicima u toj zemlji kako da uoče lažne informacije na internetu.

Iz kompanije su naveli da su uklonili desetine hiljada potencijalno lažnih računa u Velikoj Britaniji i unaprijedili algoritme koji reduciraju količinu lažnih informacija i spam sadržaja koje će korisnici vidjeti u news feedu, piše New York Times.

Facebook je prošlog mjeseca zakupio oglasni prostor i u nekim od najčitanijih francuskih i njemačkih novina kako bi čitaocima u tim zemljama objasnio na koji način mogu prepoznati lažne vijesti. Kampanje borbe protiv širenja netačnih informacija Facebook često r-

ealizuje pred izbore u pojedinim zemljama jer je riječ o posebno osjetljivim periodima u kojima se očekuje povećanje broja lažnih sadržaja.

Diskriminacija.ba prvi ozvučeni online medij u BiH

Članak prenesen s portala media.ba

Uz pomoć softvera ReadSpeaker stranica Mediacentra Diskriminacija.ba sada je prilagođena za korištenje i osobama s invaliditetom, prije svega slijepim i slabovidnim osobama. Korištenje softvera je jednostavno – klikom na ikonu “Poslušajte” pokrećete opciju čitanja određenog teksta, a postoji mogućnost i preuzimanja sadržaja ukoliko ga želite kasnije poslušati. Softver je moguće koristiti uz asistenciju ili samostalno u zavisnosti od vrste invaliditeta.

Ozvučavanje stranica i prilagođavanje online sadržaja osobama s invaliditetom još uvijek nije zaživjelo kako u našoj zemlji i regiji, tako ni u svijetu. Ovakav postupak prilagođavanja sadržaja na internetu koristan je slijepim i slabovidnim osobama kada nemaju čitač ekrana – softver za slijepe osobe, ali korištenje interneta olakšava i osobama s drugim poteškoćama ukoliko ne mogu dugo koristiti miš ili tastaturu. Ukoliko imate dodatne ideje na koji način možemo svoju stranicu učiniti još dostupnijom osobama s invaliditetom, pozivamo vas da nam se javite sa vašim prijedlozima.

0 278
Vrlo je dramatično bilo na sjednici Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske, posljednjoj u aktualnom sazivu. Glasanju je prethodila bučna rasprava koja je prekinuta kada je u dvoranu s vidljivim ozljedama glave i rasparanom jaknom ušao Siniša Vickov, novinar Radio Brača. “Napali su me zaštitari”, rekao je Vickov. Programer Filip Rodik za ‘Novosti’ je analizirao sve poruke s ustaškim pozdravom koje su čitatelji niza desničarskih medija, od Večernjaka do Naroda.hr, napisali na njihovim Facebook profilima. Na njima u ovom trenutku stoje 33 tisuće poruka ‘Za dom spremni’, koje je ostavilo više od deset tisuća građana. Policija je kaznila samo petero njih. Facebook je u nekim od najčitanijih francuskih i njemačkih dnevnih novina, poput Le Monda, L’Expressa, Süddeutsche Zeitunga, Der Spiegela i Bilda, zakupio oglasni prostor putem kojeg čitateljima objašnjava kako prepoznati lažne vijesti.

Zaštitari udarili novinara uoči odluke o Zlatnom ratu, ušao na skupštinu krvave glave

Članak prenesen s portala index.hr

Vrlo je dramatično bilo na sjednici Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske, posljednjoj u aktualnom sazivu.

S Brača je stiglo 50-ak prosvjednika predvođenih načelnikom Općine Bol Tihomirom Marinkovićem. Mahom su to zaposlenici tamošnjeg komunalnog poduzeća koji se ne mire s prijedlogom Županije da se koncesija za plažu Zlatni rat na 15 godina dodijeli tvrtki Sport B iz Zagreba.

Novinar Radio Brača: Napali su me zaštitari

Glasanju je prethodila bučna rasprava koja je prekinuta kada je u dvoranu s vidljivim ozljedama glave i rasparanom jaknom ušao Siniša Vickov, novinar Radio Brača. “Napali su me zaštitari”, rekao je Vickov. Dok se penjao prema izlazu jedan od zaštitara ga je gurnuo. Vickov je sve prijavio policiji, koja je dežurala pred Domom za starije osobe na Zenti u kojem se održavaju sjednice Županijske skupštine.

Ispostavilo se da je redare Pit Bulla Marka Žaje pozvala Županija kako bi se održao red. Zaštitari, pak, tvrde da ih je napao novinar Vickov. Policija je uzela njihove izjave. Potvrdili su nam da je slučaj u radu.

Zaštitare pozvala Županija da održe red

Vedran Lendić iz SDP-a tražio je nakon prekida objašnjenje. Tko je zvao zaštitare?

Damir Gabrić iz Županije pojasnio je kako su se zaštitari našli pred dvoranom u kojoj se održava Skupština.

“Žao mi je što je došlo do glupog incidenta do kojeg nije trebalo doći. I policija je procijenila da je skup većeg rizika, pozvao sam dva zaštitara da se Skupština može privesti kraju, a ne da netko dira novinara, ili je on dirao njega. To će se utvrditi. Policija je napravila uviđaj, ispričavam se u svoje ime, potrebno je da bude red u zgradi i pred zgradom i mislim da dalje neće biti ovakvih incidenata”, kazao je Gabrić.

Ispričao se i Petroslav Sapunar, Kerumov šogor, predsjednik Skupštine.

“Nadam se da imamo dovoljno znanja, pameti i koncentracije da ovu sjednicu i točku dovedemo kvalitetno do kraja pa vas molim za razumijevanje i strpljenje”, pozvao je Sapunar.

Vijećnicima su se obratili načelnik Općine Bol Tihomir Marinković te saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk. Pozvali su vijećnike da ne glasaju za prijedlog Županije. S glasovima HDZ-ovaca i Kerumovih HGS-ovaca prijedlog je na koncu ipak prošao. SDP-ovci i HNS-ovci su napustili vijećnicu.

Bauk: Neka se Zlatni rat zove Zlatkov rat

“Prije nekoliko dana Sabor je donio odluku o sistemski važnim kompanijama, takozvani Lex Agrokor. Zlatni rat je za Bol puno više nego Agrokor za Hrvatsku. U tom smislu bi politička odluka Skupštine mogla biti da ne donese odluku, nego da napravi Lex Zlatni rat i omogući Općini Bol da raspolaže svojim strateškim resursom. To bi bilo kao da Vlada pošalje nekog bez dana radnog staža da upravlja Agrokorom. Ako odluka bude donesena, neka u spomen na našeg župana, ponese ime Zlatkov rat”, kazao je Bauk prije glasanja o koncesiji.

Ževrnja: Bauk zlorabi domaćinstvo i poziva na kršenje zakona

Župan Ževrnja je konstatirao da smo debelo u izbornoj kampanji te zaključio da se od njega traži da prekrši zakon. Odgovorio je Bauku i Miru Bulju, protukandidatima na izborima za župana.

“Prije dva i pol mjeseca, Skupština je odlučila jednoglasno o raspisivanju javnog natječaja. Općina je bila uključena u sve procese, dostavili su sugestije o upravljanju Zlatnim ratom. Natječaj je išao kao i za preostalih 19 koncesija. Tko bi digao ruku za ekonomski nepovoljniju stvar? Lako je ovako politički djelovati kao što je gospodin Bauk malo dijelio lekcije i zlorabio domaćinstvo ove skupštine pozivajući na kršenje zakona. Ironizira ozbiljnu situaciju spomenuvši moje ime, a postoji Savjet, Povjerenstvo, Skupština. I ovaj drugi protukandidat koji sve živo zna, ne znam je li sada operira u bolnici. Čovjek zna sve i koristi se na jedan prljavi politički predizborni način. Ovaj proces je čist kao suza, sve u skladu s hrvatskim zakonima”, kazao je Ževrnja.

Arsen Bauk nam je najavio kako će detaljno pregledati snimku glasanja jer su uvjereni da nije bilo dovoljno potrebnih ruku da prijedlog prođe.

“Skupština je propustila donijeti dobru odluku da omogući upravljanje Zlatnim ratom Općini Bol”, kazao je Bauk nakon što je točka usvojena.

“Žao mi je što je prednost dobio kapitalist, tajkun u odnosu na nas koji tamo živimo”, kazao je načelnik Općine Bol. Zabrinut je što će biti s 30 zaposlenika komunalnog društva koje je ostalo bez koncesije. Ne isključuje mogućnost blokade.

Bulj: Sramotno je da zaštitari napadaju novinara koji je došao istražiti istinu iza ove dodjele koncesije

“Danas je pred Županijskom skupštinom u Splitu, na kojoj se odlučivalo o dodjeljivanju koncesije za jednu od najpoznatijih hrvatskih plaža, Zlatni rat u Bolu na Braču, pretučen novinar Radio Brača. Novinar Siniša Vickov tvrdi da su mu ozljede glave nanijeli zaštitari pred Skupštinom, a postavilo se i pitanje tko ih je i zašto angažirao”, stoji u priopćenju MOST-a.

“Kao što sam jučer upozorio, ovdje se pred našim očima događa bezobzirna prodaja nacionalnog blaga, kao da je djedovina župana Ževrnje. Župan Ževrnja štiti se od naroda i medija kako bi lakše pogodovao tvrtki bez ikakvog iskustva i kompetencija. Sramotno je da zaštitari napadaju novinara koji je došao istražiti istinu iza ove dodjele koncesije. Ne samo da prodaju ono što nije njihovo, nego se sad i tuče pojedince koji o tome žele izvijestiti. Incident pred Županijskom skupštinom nije napad na jednog novinara, nego udarac svim građanima koji ne daju da kojekakvi muljatori i nekome podobni zarađuju na njihov račun i račun neponovljivog prirodnog okoliša”, izjavio je saborski zastupnik Miro Bulj.

Cyber ustaše

Članak Hrvoja Šimićevića prenesen s portala novosti.com

Programer Filip Rodik za ‘Novosti’ je analizirao sve poruke s ustaškim pozdravom koje su čitatelji niza desničarskih medija, od Večernjaka do Naroda.hr, napisali na njihovim Facebook profilima. Na njima u ovom trenutku stoje 33 tisuće poruka ‘Za dom spremni’, koje je ostavilo više od deset tisuća građana. Policija je kaznila samo petero njih.

Na Facebook profilima 12 ponajvećih desničarskih platformi i nekoliko stranaka u Hrvatskoj u ovom trenutku stoje 33 tisuće poruka koje sadrže fašistički i zakonom kažnjiv pozdrav ‘Za dom spremni’. Više od deset tisuća građana ostavilo je najmanje jednu poruku s ustaškom krilaticom, a 25 tisuća ljudi lajkalo je takve sadržaje 78 tisuća puta. ZDS je pritom u najmanje 90 posto slučajeva korišten kao afirmativni uzvik, bilo da ga korisnici opravdavaju i veličaju kao ‘starohrvatski pozdrav’ ili legitimni ‘ustaški uzvik’, najčešće ga garnirajući govorom mržnje i pozivima na likvidiranje omraženih javnih osoba lijevo-liberalnih političkih stavova.

Ti statistički podaci manji su dio rezultata analize programera Filipa Rodika, koji je na jednom mjestu prikupio sve Facebook poruke što su ih u posljednjih pet godina – od 2012. do početka 2017. – čitatelji ispisivali na profilima portala Večernji.hr, Narod.hr, Kamenjar.info, Direktno.hr, Dnevno.hr, Sloboda.hr, Priznajem, Hrvat sam, Urbana Desnica, Projekt Velebit, Vigilare, ali i profilima Velimira Bujanca, Željka Glasnovića te stranačkih Facebook platformi HČSP-a, HSP-a AS i Mosta.

Od 4,5 milijuna poruka koje su objavili čitatelji, Rodik je filtrirao poruke koje sadrže ‘Za dom spremni’ i njegove varijacije, želeći utvrditi koliko su učestali određeni obrasci ponašanja kod komentatora analiziranih stranica i koliko su same stranice međusobno povezane.

– U procesu se pojavilo još stotinu drugih zanimljivih pitanja pa sam shvatio da bi najbolje bilo uključiti i druge ljude da prikupljene podatke koriste kao alat za vlastite analize. Ovakvi nam sustavi omogućavaju da bolje shvatimo kako koristimo društvene mreže kao pojedinci i kako ih za svoje ideje koriste stranke, političari, udruge, novinari i javne osobe općenito. Otvaraju teme poput kulturnog ponašanja na društvenim mrežama, učestalosti govora mržnje, percepcije privatnosti na internetu i važnosti otvorenih podataka – kaže Rodik, čiji nam podaci, osim što ukazuju na zastrašujuću količinu govora mržnje na nekoliko desničarskih Facebook profila, daju uvid i u društvene uzroke te posljedice porasta ovakvih trendova.

Od 1,7 tisuća jedinstvenih korisnika koji su 2014. najmanje jednom napisali ZDS, 2015. brojka se popela na 3,4 tisuće, doživjevši vrhunac 2016., kad je na spomenutim profilima ZDS ispisalo najmanje 4,7 tisuća posjetitelja. Samih poruka bilo je, dakako, znatno više, jer su ih neki pojedinci stavljali i više od 200 puta. Profil Priznajem, Hrvat sam u posljednjih pet godina imao je oko devet tisuća ZDS poruka, Dnevno.hr oko šest tisuća, Večernji.hr oko pet tisuća, Direktno.hr oko tri tisuće, baš kao i profil Velimira Bujanca. Kamenjar je prikupio oko dvije i pol tisuće, a Narod.hr oko 900. Kod svih navedenih portala najveća

aktivnost po pitanju ZDS-a zabilježena je u posljednje dvije godine.

Zahvaljujući mogućnosti uvida u svaki pojedinačni post koji je sadržavao ovaj uzvik, ali i vijesti na koje su čitatelji pojačano reagirali, moguće je i rekonstruirati koji su konkretni događaji uzrokovali povećanu fašizaciju javnog prostora, barem u kontekstu ZDS-a. Umjesto standardnih ustaško-nogometnih tema, obljetnica Oluje i koncerata Marka Perkovića Thompsona, koji su do konca 2014. poticali najintenzivnije upražnjavanje ZDS-a tri dana uoči, tijekom i nakon događaja, čitatelji su od 2015. godine proširili reprodukciju ovog uzvika na niz drugih dnevnopolitičkih sadržaja.

Takav trend su nedvojbeno uzrokovale i izjave te postupci političke srednje struje, prvenstveno HDZ-a i tadašnjih desničarskih satelita. Sredinom 2015., u vrijeme predizbornih aktivnosti, zajedno s prosvjednim aktivnostima šatoraških veterana, pojačan je nacionalistički diskurs Tomislava Karamarka, koji je oko sebe postrojio strančice filoustaške prošlosti. Paralelno s time, 2015. obilježit će rast desne medijske scene na internetu, koju je dotad gotovo monopolistički držao Dnevno.hr Michaela Ljubasa. Portalima poput Direktno.hr-a, osnovanima za potrebe dizanja rejtinga Karamarkovog HDZ-a, ili fašističkim platformama kao što je Priznajem, Hrvat sam, skočila je čitanost prvenstveno zahvaljujući šovenskim potjernicama protiv liberalne opozicije, kojima su čitatelji, pa tako i oni ustaške provenijencije, na Facebook profilima davali jugočetničke atribute, otvoreno pritom veličajući Karamarkovu politiku.

Korelacija između izjava kakve je davao Tomislav Karamarko i velikog broja čitatelja koji su na njihovim Facebook profilima komentirali nabrijane vijesti o antihrvatima, Srbima, povratku tuđmanizma i vrijednostima Domovinskog rata, pritom je više nego očigledna: gotovo svaki post koji je dva mjeseca uoči izbora sadržavao ZDS bio je reakcija na takav narativ HDZ-ovih i pravaških prvoboraca.

Događaji i napisi na teme Hasanbegovićeve ustaške prošlosti, veteranskog prosvjeda protiv Agencije za elektroničke medije, rasprave o povijesti, navijački izgredi, bojkot službene komemoracije u Jasenovcu od strane židovske i srpske zajednice, potaknuli su od početka 2016. ponajveće količine upotrebe ustaškog uzvika.

Dodatna zanimljivost je u tome da je od samih događaja internetskim trolovima veći poticaj za ustašluk bila dvosmislena reakcija desničarskih političara na te događaje. Kad je primjerice Milorad Pupovac u veljači 2016. u otvorenom pismu predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović upozorio na povećanje antisrpske histerije, na profilima portala Direktno.hr i Dnevno.hr drastično se povećao i broj ZDS poruka, pored više desetaka otvorenih prijetnji smrću, baš kao i nakon odgovora predsjednice i Milijana Brkića koji je Pupovcu poručio da se odseli iz Hrvatske.

Takav trend obilježava i sve druge teme u kojima su tadašnji nacionalisti iz vladajuće koalicije odbijali nedvosmisleno osuditi nasrtaj na manjine ili vidljivije oblike šovinizma. Nakon što je predsjednica Grabar-Kitarović u travnju 2016. ustvrdila da ‘nije čula’ jasne ustaške uzvike na utakmici nogometne reprezentacije, samo na Večernjakovom profilu ostavljeno je 20-ak takvih ‘starohrvatskih pozdrava’ i niz pohvala na račun njezinog dotadašnjeg rada. Dan uoči prošlogodišnje proslave Oluje, jednog od rijetkih događaja koji redovno i bez nekog konkretnog ekscesa, poput filoustaških postrojavanja HOS-ovih veterana, generira ‘Za dom spremni’, Nikola Grmoja izjavio je, baš kao i Ivan Vilibor Sinčić nekoliko mjeseci ranije, da za njega ovaj pozdrav nije isto što i ‘Sieg Heil’. Filoustaški čitatelji Večernjeg i drugih spomenutih portala složili su se s njim, obilato reproducirajući ovaj pozdrav. Nekoliko mjeseci nakon toga, Grmoja će opet potaknuti omasovljeno ispisivanje ZDS-a i brojne pohvale fašista na profilu Velimira Bujanca povodom snimke u kojoj s članom HSP-a u Metkoviću izgovara ‘Za dom spremni’.

U isto vrijeme stara teorija da političko nečinjenje i povlađivanje nacionalistima rezultira njihovim neometanim rastom ponajviše je potvrđena u početnim mjesecima Plenkovićeve administracije. Samo jedan događaj je, naime, nadmašio gotovo sve ostale po pitanju iznesenih statistika. Riječ je o ZDS-u na ploči u Jasenovcu.

Plenkovićevu izjavu o ‘delikatnosti’ ustaškog uzvika i njegovo prebacivanje odgovornosti na ‘stručnjake’ fašistički mulj na mrežama preusmjerio je u još masovniju raspravu o pozitivnim stranama ZDS-a, dok su svi koji su zatražili micanje ovakve ploče u javnosti – od liberalne oporbe, povjesničara, do predstavnika civilnih udruga ili židovske i srpske manjine – na svim analiziranim profilima potpuno neometano proglašavani četnicima koje treba likvidirati, na sve zamislive načine. Verbalno proklinjanje, pozivi na ubojstva, šovinizam, seksizam, fašizam i inače su najčešći dio diskursa čitatelja koji rado ističu ovaj ustaški uzvik.

I dok se poprilično precizno može utvrditi povezanost između porasta verbalnog fašizma, političkih izjava ili određenih događaja, u slučaju Zlatka Hasanbegovića stvar je nešto drugačija: sama njegova pojava magnet je za fašiste više negoli neki konkretni potezi. Iako Hasanbegović od početka demantira svoju filofašističku prošlost ili sadašnjost, bilo koja vijest o njemu – njegova smjena i imenovanje Nine Obuljen Koržinek, unutarstranačke tenzije uoči zadnjih izbora, promišljanja o Trgu maršala Tita, ideološki motivirano uništavanje neprofitnih medija ili ustaška kapa na glavi – u pravilu sadrži komentare koji imaju više od deset ZDS poruka, uz prigodne nacističke fantazmagorije njegovih obožavatelja.

U njegovu Facebook promociju, sada je i to jasno, najviše ulaže Velimir Bujanec na svom izrazito posjećenom profilu, ujedno jednom od najtoksičnijih u Hrvatskoj, gdje je politički uvjetovano širenje ovakvog sadržaja simbolički zaključio ‘fotografijom godine’ na kojoj su osobe što su, statistički gledano, izazvale najviše ZDS-ova minule godine: Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih, Marko Perković Thompson, general Željko Glasnović i sam Bujanec. Ovu prigodnu čestitku istomišljenici su odzdravili sa 20 ZDS-ova.

Riječ je o profilu koji, poput platformi Priznajem, Hrvat sam ili Sloboda.hr, otvoreno potiče fašizam, prijezir prema manjinama i korištenje ZDS-a. Druga analizirana kategorija su profili medija poput Direktno.hr-a ili Narod.hr-a, koji nerijetko ‘objektivno’ prenose informacije na Facebook i onda puštaju čitatelje da se bez gotovo ikakvog ograničenja iživljavaju nad antihrvatskim elementima, uz neizostavni ZDS. U treću kategoriju spada Večernji.hr, portal desno orijentirane tiskovine, koji urednički izravno ne širi ekstremističke poruke, ali dopušta nesmetanu ekspanziju zabranjenog sadržaja i mržnje na svom profilu.

Vijest Večernjeg lista iz studenoga 2013. o uzviku Josipa Šimunića na Maksimiru i dalje drži rekord od 78 ZDS-ova. Štoviše, od 20 vijesti ispod kojih je najviše korišten ovaj uzvik, devet ih je objavljeno na profilu Večernjaka, gdje je ‘Za dom spremni’ ispisan 426 puta. Večernjakove vijesti pritom su pisane kao više-manje neutralne informacije o događaju koji se veže uz korištenje ustaškog pozdrava u javnom prostoru, dok su reakcije čitatelja u više od 90 posto slučajeva bile afirmativne prema ustaškom uzviku.

No Večernji s ostalima dijeli to da ne briše ovakve sadržaje, dajući doprinos plodnom bujanju mrzilačkih platformi, čiji su komentatori, što pokazuje i analiza njihovih Facebook profila, također izrazito međusobno povezani. Programer Filip Rodik i sam primjećuje da je rijedak slučaj da se komentatori fokusirani na širenje mržnje drže samo jedne Facebook stranice.

– Zanimljivo, nekima je pošlo za rukom na samo 16 analiziranih stranica ustaški pozdrav napisati preko sto puta, pri čemu taj sadržaj nije uklonjen sa stranica. To otvara pitanje politike administriranja tih stranica, jer teško je objasniti kako je administratorima Facebook stranice Večernjeg lista promaklo preko 5000 ustaških pozdrava – veli Rodik, podsjećajući na recentnu reakciju Željke Markić na gašenje Facebook profila portala Narod.hr.

– Iako je Markić krivnju za gašenje prebacila na lažne prijave neistomišljenika, činjenica je da 600 komentara koji sadrže ustaški pozdrav na Facebook profilu portala Narod.hr predstavlja kršenje uvjeta korištenja Facebooka kao društvene mreže. A toliko ih je samo u 2016. godini – kaže Rodik.

Unatoč enormnim količinama ovog kažnjivog uzvika, treba napomenuti kako je riječ tek o fragmentu stvarnog stanja: profili najvećih medijskih platformi, bez obzira na uređivačku politiku, tek se trebaju analizirati, bilo da je riječ o ovom ili drugim oblicima širenja mržnje i netrpeljivosti. Rodik dodaje da je dubljom analizom moguće pratiti tok argumenata i ideja od njihovog izvora do stranica na koje se s vremenom šire.

– Primjer je konstrukt ‘rodne ideologije’ koji u javni diskurs od 2012. godine, otkako postoji njihov Facebook profil, primarno gura Vigilare, a kasnije ga prihvaćaju i ostali – veli Rodik.

Što se tiče sankcioniranja ustaškog pozdrava na internetu, MUP je u posljednjih pet godina, za koje vrijeme je najmanje deset tisuća osoba barem jednom napisalo ZDS na Facebooku, zbog toga sankcionirao tek pet osoba. U isto vrijeme dok Plenkovićevo Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću razmatra kolika je ‘delikatnost’ pozdrava u Jasenovcu, povodom 10. travnja on je afirmativno ispisan najmanje 200 puta na ovim platformama.

Facebook upozorava francuske i njemačke čitatelje kako prepoznati lažne vijesti

Članak prenesen s portala media.ba

U borbi sa lažnim vijestima, Facebook je pronašao novog saveznika – štampane medije. Facebook je u nekim od najčitanijih francuskih i njemačkih dnevnih novina, poput Le Monda, L’Expressa, Süddeutsche Zeitunga, Der Spiegela i Bilda, zakupio oglasni prostor putem kojeg čitateljima objašnjava kako prepoznati lažne vijesti, prenosi Bloomberg.

Čitateljima francuskih i njemačkih listova Facebook preko cijele stranice daje deset savjeta za razlikovanje istinitih od netačnih informacija na internetu.Kampanja je rezultat povećanog pritiska evropskih vlada na društvene mreže da preuzmu odgovornost za širenje lažnih vijesti, a u Njemačkoj i Francuskoj od posebnog je značaja zbog nadolazećih predsjedničkih izbora.

 

STAY CONNECTED

WordPress Image Lightbox