Home Tags Posts tagged with "Facebook"

Facebook

0 283
Trideset i sedam francuskih i međunarodnih medija, uz podršku Googlea i međunarodne medijske mreže First Draft, pokrenuli su “CrossCheck”, zajedničku platformu za utvrđivanje činjenica kako bi se razotkrile lažne informacije koje bi mogle utjecati na francuske predsjedničke izbore ovog proljeća. Povodom obilježavanja Dana otvorenih podataka, Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet i Povjerenik za informiranje organiziraju vikend građanskih inovacija Open Data Day Hrvatska 2017.

CrossCheck: francuski i međunarodni mediji udružili snage protiv dezinformacija

Članak Hine prenesen s portala hnd.hr

Trideset i sedam francuskih i međunarodnih medija, uz podršku Googlea i međunarodne medijske mreže First Draft, pokrenuli su “CrossCheck”, zajedničku platformu za utvrđivanje činjenica kako bi se razotkrile lažne informacije koje bi mogle utjecati na francuske predsjedničke izbore ovog proljeća.

Portal omogućuje partnerima da udruže snage u razotkrivanju lažnih informacija i objave članke s provjerenim činjenicama, objasnila je direktorica First Drafta Jenni Sargent.

“Zanimljivo nam je što ćemo moći surađivati s drugim redakcijama jer sav taj posao radimo sami, a samo jedna redakcija ne može odgovoriti na sve što kruži”, rekao je Adrien Senecat iz Le Mondea.

Zamišljeno je da projekt traje dok traje kampanja za predsjedničke izbore, no mogao bi biti i produljen ako se pokaže uspješnim. Među partnerima su veliki nacionalni i regionalni dnevni listovi kao što su Liberation, Le Monde i Les Echos, časopisi, informativni portali, agencija AFP, Google i Facebook. Od međunarodnih medija sudjeluju britanski

Channel Four i BBC News te Bloomberg. CrossCheck će objavljivati članke s ispravljenim informacijama koje potvrde barem dvije redakcije.

Open Data Day Hrvatska 2017.

Članak prenesen s portala hnd.hr

Povodom obilježavanja Dana otvorenih podataka, Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet i Povjerenik za informiranje organiziraju vikend građanskih inovacija Open Data Day Hrvatska 2017. Open Data Day Hrvatska održava se u Sveučilišnom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) od 3. do 5. ožujka 2017, u organizaciji Hrvatske udruga za otvorene sustave i Internet i njene ekspertne skupine Programiraj za Hrvatsku te Povjerenika za informiranje, a uz partnerstvo GONG-a i Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu te uz medijskog sponzora Netokraciju.

Organizatori podsjećaju da je u hrvatsko zakonodavstvo uvedena europska direktiva o ponovnoj uporabi informacija iz tijela javne vlasti za komercijalne ili nekomercijalne svrhe i smatraju neophodnim promovirati otvaranje podataka iz hrvatskog javnog sektora, kao i ponovnu uporabu tih podataka s ciljem stvaranja dodanih vrijednosti poput novih aplikacija ili istraživanja. U petak, 3. ožujka, održat će se Okrugli stol o ponovnoj uporabi informacija u Hrvatskoj na kojem će se razgovarati o društvenim i gospodarskim koristima od ponovnog korištenja otvorenih podataka. U subotu, 4. ožujka, i nedjelju, 5. ožujka, održavat će se Vikend datathon na kojem će zainteresirani građani moći naučiti više o podatkovnim vizualizacijama i demonstrirati svoje vještine kreirajući open source projekte koristeći open source podatke.
Detaljnije informacije o datathonu možete pronaći na ovoj poveznici.

0 506
Reutersov Institut za studij novinarstva objavio je istraživanje autora Nica Newmana provedeno krajem prošle godine u kojem se nastoji predvidjeti u kojem će smjeru ići mediji i novinarstvo u sljedećoj godini uslijed razvoja tehnologije. Istraživanje je provedeno u prosincu 2016. godine na uzorku od 143 osobe na visokim pozicijama u uredništvu ili oglašavanju u tradicionalnim i digitalnim izdavačkim kompanijama te su u svom radu odgovorni za provedbu dijela digitalnih strategija. U provedenom istraživanju sudjelovali su ispitanici 24 zemalja, uključujući SAD, Novi Zeland, Koreju i Japan, dok ih je većina dolazila iz Europe (njih 90%).

Osvrnuvši se na prošlu godinu, u istraživanju se navodi kako je prošla godina bila povijesna godina, ali ne uvijek u dobrom smislu. Izabran je Trump, dogodio se Brexit, Aleppo, više puta došlo je do terorističkih napada u Europi, umro je David Bowie… To su samo neke od stvari koje su potresle svijet, ali isto tako, navodi se u istraživanju, bila je to godina u kojoj su mediji sami postali vijest. Sve se više počelo govoriti o istinitosti vijesti koje plasiraju mediji.

Riječ godine Oxfordskog rječnika bila je postčinjenično (post-truth), koja referira na ili obilježava okolnosti u kojima su “objektivne činjenice manje utjecajne pri oblikovanju javnog mišljenja od apeliranja na emocije.”

Istraživanje je pokazalo kako sve veći broj ljudi danas više vjeruje online medijima kao izvoru vijesti u odnosu na tiskane medije. Dolazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću te izbori u Francuskoj i Njemačkoj dodatno će naglasiti rastuću moć novih komunikacijskih platformi, dok tradicionalni mediji nastavljaju gubiti i utjecaj i novac.

Istraživanje se osvrnulo i na temu lažnih vijesti koja sve više zauzima medijski prostor, a više od dvije trećine ispitanika smatra da će kontroverze vezane za lažne vijesti ojačati njihovu poziciju.

Foto: screenshot: Reuters institut/Journalism, media and technology trends and predictions 2017

Izdavači se nadaju da će pouzdane i visoko kvalitetne vijesti biti sve potrebnije u svijetu zatrpanom krivim tumačenjima i dezinformacijama, ali istovremeno neki strahuju da će se uslijed toga narušiti  povjerenje javnosti u medije. Kako će se izdavači odgovoriti na krizu kredibiliteta predstavlja ključni zaokret za medi-

je, navodi se u istraživanju. Uslijed toga, izdavači su već u potrazi za poboljšavanjem provjeravanja činjenica (fact checking) te je sve više napora uloženo u izgradnju platformi koje bi im pomogle u tom naumu.

Primjerice, The Washington Post testira novo proširenje preglednika koji automatski provjerava tweetove Donalda Trumpa. Do kraja godine vjerojatno će postojati stotine proširenih preglednika i programa koje nude usluge provjeravanja činjenica, navodi se.  Ključno pitanje u 2017. godini bit će kako će se razvijati, već i ovako napet odnos između izdavača i platformi. U provedenom istraživanju gotovo polovica ispitanika (46%) izrazila je veću zabrinutost za ulogu i utjecaj platformi u usporedbi s prošlom godinom, dok je 9% manje zabrinuto. Unatoč tome, velika većina izdavača planira ove godine nastaviti s intenzivnim investiranjem u Facebook, a manji dio njih i u ostale platforme.

Foto: screeshot: Reuters institut/Journalism, media and technology trends and predictions 2017

Četvrtina (24%) ispitanika izjavila je da su zabrinutiji za financijsku održivost nego što su bili prošle godine u isto vrijeme, a brojka raste na trećinu (33%) kod ispitanika koji dolaze iz novinske industrije. Kompanije čiji je fokus na pretplatu i sponzorirani sadržaj čine se sigurnijima u pogledu svoje budućnosti.  U smislu komercijalnih prioriteta, postoji jasan odmak od tradicionalnog oglašavanja prema izravnom plaćanju čitatelja (45%), članstva (14%) i sponzoriranih sadržaj (42%) bilo kroz tekst ili video.

Video je postavljen kao ključni prioritet u 2017. te 89% izdavača planira investirati u videa, od čega 80% u live video na Facebooku, Twitteru i YouTubeu. Njih 38% planira eksperimentiranje s virtualnom stvarnošću (VR), unatoč tome što je produkcija skupa i teška.

S obzirom na to da sve više ljudi koristi vodeće aplikacije za poruke, izdavači ističu da će se sve više usmjeravati na razvoj tih platformi za distribuciju i interakciju. Više od polovice (56%) navodi da će Facebook Messenger biti važan ili vrlo važan dio njihove inicijative ove godine. 53% isto navodi za  WhatsApp i 49% za Snapchat.

Cijelo istraživanje možete pročitati ovdje.

0 359
Mađarska snimateljica koja je snimljena kako udara i podmeće nogu migrantu blizu mađarsko-srbijanske granice osuđena je na tri godine uvjetno. Novinarka Nove TV Ema Branica ni nakon prijetnji da će ‘završiti kao Pukanić’ nije odustala od svog posla. Facebook je objavio da je nakon Sjedinjenih Državama pokrenuo kampanju za suzbijanje lažnih vijesti i u Njemačkoj.

Osuđena mađarska snimateljica koja je udarila migranta

Članak BBC-a prenesen s HND-a

Mađarska snimateljica koja je snimljena kako udara i podmeće nogu migrantu blizu mađarsko-srbijanske granice osuđena je na tri godine uvjetno. Petra Laszlo je snimala izbjeglice u rujnu 2015., u trenutku kad su probili policijski kordon. Uhvaćena je kako udara dvoje migranata koji pokušavaju pobjeći, a nakon toga je podmetnula nogu čovjeku koji je nosio dijete.

Sutkinja Illes Nanasi je rekla da je ponašanje Petre Laszlo “potpuno suprotno društvenim normama“ i odbila argument obrane da se Laszlo samo pokušala zaštititi. „Okrenula sam se i vidjela nekoliko stotina ljudi kako hrupi prema meni. Bilo je to zaista silno zastrašujuće“’, izjavila je Laszlo, koja se na sud u Szegedu javljala videolinkom i tijekom suđenja je povremeno plakala. Izjavila je da od tog incidenta dobiva prijetnje smrću i da je „predmet kampanje mržnje“. Desno orijentirana televizija N1TV ju je otpustila nakon što je njen postupak postao viralan na društvenim mrežama. Laszlo kaže da će se žaliti na presudu.

Strah tjera na odustajanje, to je smrt slobodi medija

Članak autorice Ivane Carević prenesen s portala večernji.hr

Novinarka Nove TV Ema Branica ni nakon prijetnji da će ‘završiti kao Pukanić’ nije odustala od svog posla. Tito Gubić nepravomoćno je osuđen na deset mjeseci zatvora jer je prijetio Emi Branici, novinarki “Provjerenog” Nove TV. Podsjetimo, Ema je snimala prilog o Titu koji je, prerušen u ženu, sa psihički nestabilnim starcem potpisao ugovor o doživotnom uzdržavanju i partnerstvu i nakon njegove smrti naslijedio njegovu kuću. Na snimanju joj je Tito rekao da će završiti kao Ivo Pukanić. Ema je zadovoljna brzinom postupka. – To što je on meni izrekao ozbiljna je prijetnja i ne može se prijeći preko toga. Mnogim se novinarima prijeti i rijetko kada to bude osuđeno, a nadam se da će ova presuda bar malo promijeniti stvari. Strah je nešto što tjera da odustanete, a to za slobodu medija znači smrt – kaže Ema. Zbog ove, ali i sličnih prijetnji, nikada nije pomislila da odustane od novinarstva.

– Kada jednom doživite da je vaš trud i rad pridonio boljitku društva, dobijete takav pogon da ne pomišljate o odustajanju! To je moje gorivo i to je ono zbog čega novinarstvo nije samo posao – kaže i dodaje kako joj podrška obitelji puno znači i puno pomaže. Već je na fakultetu znala da se želi baviti istraživačkim novinarstvom i taj se san ispunio prije devet godina dolaskom u redakciju “Provjerenog”.

– Uporna sam i tvrdoglava i to su mi vrline, barem u poslu. Kada počnem kopati po temi, dođem i do “kraja

interneta”, okrenem cijeli telefonski imenik brojeva i napravim i po nekoliko tisuća kilometara u dva dana. Možda je to malo mazohistički, ali mislim da je tako i drugim kolegama. To je neka vrsta ovisnosti, valjda. Nemate mira dok ne prokopate do kraja – opisuje Ema strast prema svom poslu. Iza nje je cijeli niz priloga u kojima razotkriva prijevare i kriminalne radnje, ali rado se sjeća i onih lijepih priča. Emi je posebno upečatljiva ona u kojoj je šest muškaraca nagovorila da osam sati nose štikle od 4 do 14 cm, a na tu je ideju došla vidjevši jednu konobaricu u Americi kojoj su noge krvave zbog štikli.

Na pitanje tko joj je dol u novinarskom poslu, Ema nam kaže:

– Idole u karijeri nisam imala, no nakon devet godina ovog posla mogu reći da su mi idoli svi hrabri ljudi koji odluče progovoriti. Ljudi koji puno stavljaju na kocku jer je u našoj državi puno toga neuređeno i mnogi godinama trpe i šute jer se boje da će njihova borba za pravdu značiti otkaz ili gubitak sudskog spora samo zato što je protivnik “moćniji”.

Zahvaljujući novinarstvu testirala je i svoje granice i gledateljima prenijela kakav je doživljaj hodati po žeravici, spavati s haskijima na 17 ispod ništice, jesti gliste i štošta još. Iako je kao mala maštala da će biti glumica ili liječnica, ne žali što to nije ostvarila.

– Budim se s temama, idem spavati s temama. I koliko god ovaj posao zna biti iscrpljujući, ne bih ga mijenjala ni za što na svijetu.

Facebook krenuo u borbu protiv lažnih vijesti i u Njemačkoj

Članak Hine prenesen s portala index.hr

Facebook je objavio da je nakon Sjedinjenih Državama pokrenuo kampanju za suzbijanje lažnih vijesti i u Njemačkoj. Iz internetskog su diva jučer izvijestili da su u tim nastojanjima osigurali pomoć organizacije Correctiv koja će analizirati sadržaje objavljene na korisničkim profilima u Njemačkoj i po potrebi ih označavati kao “upitne”. Kao i u SAD-u, Facebook će i u Njemačkoj pokušati ograničiti mogućnosti da korisnici zarađuju na prenošenju lažnih vijesti.

Kompanija se našla na udaru kritika da nije poduzela dovoljno odlučne mjere kako bi suzbila lažne vijesti u prošlogodišnjoj kampanji za američke predsjedničke izbore. Stoga su odlučili postrožiti proceduru u Njemačkoj uoči parlamentarnih izbora koji bi trebali biti održani u rujnu. Potencijalne lažne vijesti bit će označene ali ne i uklonjene pod uvjetom da se njima ne krše Facebookovi propisi.

“Sami postovi neće nestati s platforme, nećemo ih skrivati, ljudi će ih i dalje moći dijeliti”, tumači u priopćenju menadžer Facebooka Guido Buelow. Dodaje ipak da bi vidljivost nevjerodostojnih članaka mogla biti smanjena. Correctiv neće za analizu dobivati novac od Facebooka. “Uvjereni smo da treba učiniti sve kako bi se suzbilo širenje lažnih vijesti putem društvenih mreža”, kazao je čelnik Correctiva David Schraven. Facebook je u potrazi za novim partnerima koji bi poduprli njegova nastojanja da se suzbiju lažne vijesti, napominje novinska agencija dpa.

0 366
Planetarno poznata društvena mreža Facebook pokrenula je “novinarski projekt”, a njegov cilj je onemogućiti da se na platformi objavljuju netočne vijesti, te ojačati suradnju medijskim sektorom. Novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump tokom prve konferencije za medije ušao je u žestoku raspravu s novinarom CNN-a.

Facebook pokrenuo ‘novinarski projekt’ / Zaustaviti širenje netačnih informacija

Članak prenesen s portala radiosarajevo.ba

Planetarno poznata društvena mreža Facebook pokrenula je “novinarski projekt”, a njegov cilj je onemogućiti da se na platformi objavljuju netačne vijesti, te ojačati saradnju medijskim sektorom. Facebook je bio na meti brojnih kritika zbog netačnih vijesti objavljenih tokom predsjedničkih izbora u SAD-u, u novembru prošle godine.

Direktor proizvoda Facebooka Fidji Simo izjavio je kako se ozbiljno bave vijestima koje se objavljuju na društvenoj mreži, te dodao kako je zadaća Facebook da osigura jedan zdrav prostor za podjelu vijesti i informacija.

“Danas predstavljamo jedan novi program a cilj je da ojačamo veze između Facebooka i medijskog sektora. U narednom periodu ćemo raditi s predstavnicima medija i razmotriti šta je moguće učiniti da u ovo digitalno doba korisnicima pružimo tačne informacije”, rekao je Simo.

Naglasio je kako će Facebook u narednom periodu raditi i na razvijanju opcija fotografije i videozapisa 360 stepeni, prenosa uživo, te opcije Instant Articles, koja omogućava brži pristup sadržajima.

Tramp protiv CNN-a: Ne može pitanje, vi ste lažne vesti

Članak prenesen s portala b92.net

Novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp tokom prve konferencije za medije ušao je u žestoku raspravu s novinarom CNN-a Džimom Akostom.

Kada je završio odgovor na jedno od pitanja i dok su novinari pokušavali da dobiju reč, Tramp se obratio Akosti i rekao:

Tramp: Ne ti.

Akosta: Možete li da nam pružite priliku?

Tramp: Tvoja organizacija je užasna.

Akosta: Napadate našu medijsku organizaciju, možete li da nam pružite šansu da postavimo pitanje? Gospodine? Gospodine, možete li…

Tramp: Tiho.

Akosta: Gospodine izabrani predsedniče, možete li da kažete…

Tramp: Ne budite nepristojni.

Akosta: Možete li da nam dozvolite pitanje ako nas napadate? Možete li da nam dozvolite pitanje?

Tramp: Ne budite nepristojni. Ne, ne dajem vam pitanje.

Neću vam dati pitanje.

Akosta: Možete li da kažete…

Tramp: Vi ste lažne vesti.

Ljiljana Smajlović: Novinarstvo je bilo življe u vreme Miloševića

Članak autora Marka R. Petrovića prenesen s portala nuns.rs

Da se ne lažemo, mene je Koštunica postavio za glavnu urednicu Politike. Mene je i Tadić postavio za glavnu urednicu Politike. Mislim da sam na neki način razočarala i jednog i drugog, ali to je prirodno.

Ljiljana Smajlović, predsednica Udruženja novinara Srbije pri kraju mandata, glavna urednica Politike u dva navrata, u koju je voljom političara dolazila i iz koje je isto tako voljom političara odlazila, ne deluje

preterano optimistično kada govori o budućnosti srpskog novinarstva. Ni zbog posledica koje ostaju nakon primene Zakona o javnom informisanju, pre svega na lokalne medije, ali i zbog nedavne presude NIN-u po tužbi ministra Nebojše Stefanovića. Na pitanje o stanju u medijima danas, odgovor počinje anegdotom. – Moj prijatelj Zdenko Tomanović često me zadirkuje, pa kaže: “Da li je bilo bolje srpsko novinarstvo u vreme kad je predsednik UNS-a bio Milorad Komrakov, ili kada je predsednica UNS-a Ljiljana Smajlović?” Mi volimo da se setimo kako je u vreme Slobodana Miloševića stvarno postojala snažna, nezavisna, opoziciona štampa. Vi i ja smo radili u takvim novinama i držali smo se dosta kočoperno, bez obzira na to što je Milošević vladao čvrstom rukom. Ali imali smo podršku Zapada, imali smo rastuću podršku čitalaca i pružali smo žestok otpor Miloševiću. Već posle 1996. godine, ako ujutru kupiš sve novine u Beogradu, imaš čitav dijapazon političkog mišljenja. Svi nezavisni listovi bili su opozicioni. Posle je bio jedan period kada toga uopšte nije bilo, kada su svi listovi bili provladini, a počeli su i prvi tabloidi. Taj nesrećni Nacional zapamtila sam po tome što si tu mogao da nađeš svaku gadost i prljavštinu bilo ljudi na vlasti, bilo iz opozicije, da li DS-a, da li DSS-a… Priznajem da me je to vezalo za tabloide i da mi je veoma nedostajao Nacional kada je ugašen, jer ga pamtim kao list koji nije bio predvidljiv, nisam mogla na prvu loptu da pogodim na čijoj je strani u kom trenutku. To je privlačnost tabloida, a ne što ljudi žive u zabludi da je istina sve što oni pišu. Već bez čitanja tabloida ne možeš da znaš ko kome pokušava da smesti, ko koga reketira, kome je u interesu da se pojavi kompromitujući trač…

Da li to znači da su tabloidi oruđe u nečijim rukama?

– Znate, ljudi koji nama daju informacije uvek pokušavaju da nas iskoriste. Niko mene nikad nije pozvao da mi da neku informaciju, a da se nije nadao da će od toga da ima koristi, ili barem da njegov protivnik neće imati koristi. Mislim da novinar sa tim mora da računa u startu. Ali ja se rukovodim time da i kada nam neko daje informacije, kada nam informacije “padaju iz zadnjeg dela kamiona”, opet prvi kriterijum mora da bude da li su one tačne. Moraš da ih proveriš i da znaš da li je taj koji ti daje informaciju izvor iz prve ruke. I moraš čitaocu ipak da daš do znanja, makar opisno, iz kojih krugova je tvoj izvor i koji su njegovi mogući motivi. Kad to dvoje imaš i kada se uveriš da je nešto tačno, ja mislim da tada mora informacija da se objavi. Nisam za to da se poklonjenom konju gleda u zube, sa stanovišta hoće li moji politički favoriti profitirati ili izgubiti kada ja ovo objavim, nego moramo da pođemo prvo od toga da li je informacija proverljivo tačna i da li je ona u javnom interesu i hoće li čitaocima svet biti jasniji kada tu informaciju objavimo.

A ko će da proceni šta je u javnom interesu?

– Pa, mi procenjujemo. Nažalost, nama je zapalo da mi kažemo: “Ovo je u javnom interesu.” Nekada se sudije sa nama slože, nekada se ne slože.

Niste odgovorili na pitanje o novinarstvu u proteklih dvadeset godina.

– Možda bismo po nekim kriterijumima rekli da je bilo življe, odnosno pluralističkije novinarstvo u vreme Miloševića, jer su sve opcije bile zastupljene. Posle je došlo vreme kada smo svi navijali za iste opcije. Jednom sam bila na nekom diplomatskom ručku sa Sonjom Liht u španskoj ambasadi i rekla sam da nemamo opozicionih medija, na što je Sonja rekla: “A Pečat?”

To je trenutak identičan onome kada Slobodan Milošević podiže primerak Vremena u momentu kada mu Ričard Holbruk kaže: “Zašto gušite slobodu štampe?” E sad, ja mislim da je u tom smislu bilo više pluralizma kod Miloševića nego, recimo, za vreme Tadića. Mislim da i sada ima više pluralizma nego što je bilo za vreme Tadića. Tada je bilo moguće da Tadić zamoli glavne urednike da ne objavljuju da će on da podnese ostavku, nego da radije kažu da će on da skrati mandat. I onda ga kompletan medijski establišment posluša i ispuni mu želju. Zanimljivo je i da su za vreme Miloševića neki urednici radili i protiv svoje savesti, slušali instrukcije koje dolaze odozgo, a kod Tadića su većina tih urednika bili saborci DS-a i DOS-a i niko ih nije prisiljavao da pomažu Tadiću. Oni su to radili zato što su verovali u taj politički projekat, kao što je čitava američka štampa verovala u Hilari Klinton. Svi ti koji su učinili uslugu Tadiću nisu to radili iz straha da će da im “skine glavu”.

 

STAY CONNECTED

WordPress Image Lightbox