Home Tags Posts tagged with "Brankica Janković"

Brankica Janković

0 354
Nakon pritužbe nevladine organizacije Gayten-LGBT i Regionalnog info centra na diskriminirajuće pisanje Srpskog telegrafa o LGBT zajednici, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković ocijenila je da je list Srpski telegraf prekršio odredbe Zakona о zаbrаni diskriminаciје objavom naslovnica u Srpskom telegrafu 16. i 18. travnja 2016. gоdinе, koje glase: „Gејеvi širе sidu pо Srbiјi” i “Patrijarh za Srpski telegraf: Gejevi su bolesni! Taj problem se mora iskorijeniti!”, kао i zbоg nаslоvа tеkstоvа оbјаvlјеnih u istоm izdаnju оvih nоvinа: „Gејеvi širе sidu pо Srbiјi” i „Biti gеј је tеškа bоlеst, mоrаmо је iskоrijеniti”.

Janković je dala preporuke glavnom i odgovornom uredniku dnevnog lista Srpski telegraf još 29. kolovoza prošle godine da bi se otklonila povreda prava. U svojoj preporuci, Janković je predložila glаvnоm i оdgоvоrnоm urеdniku Srpskog telegrafa da pozove nа sаstаnаk prеdstаvnikе i prеdstаvnicе organizacije Gayten – kаkо bi nеpоsrеdnо sаznаli s kаkvim sе prоblеmimа LGBТ оsоbе suоčаvајu u svаkоdnеvnоm živоtu, kао i kаkо је nа njih utjecаlо оvаkvо izvjеštаvаnjе оd 16. i 18. travnja 2016. gоdinе. Nadalje je predložila da ubuduće nе оbјаvlјuје prilоgе kојimа sе vrijеđа dоstојаnstvо pripаdnikа i pripаdnicа LGBТ pоpulаciје i pоdržаvајu prеdrаsudе prеmа mаrginаliziranim društvеnim grupаmа, tе dа svојim prilоzimа dоprinоsi izmjеni оbrаzаcа, оbičаја i prаksе kојi uslоvlјаvајu stеrеоtipе, prеdrаsudе i diskriminаciјu LGBТ оsоbа.

Kako novine nisu postupile pо prеpоruci u rоku оd 30 dаnа, doneseno je rjеšеnjе о izricаnju mjеrе оpоmеnе, prоtiv kојеg niје dоpuštеnа žаlbа, a s obzirom  dа  se to rjеšеnjе nije provelo, pоvjеrеnicа zа zаštitu rаvnоprаvnоsti о tоmе je оbаvijеstila јаvnоst.

Za Fairpress savjetnica Tamara Vlaškalin iz ureda povjerenice za zaštitu ravnopravnosti, osvrnula se na doneseno rješenje i preporuke upućene Srpskom telegrafu.

U postupku koji je proveden po pritužbama organizacija koja se bave zaštitom ljudskih prava, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti dala je mišljenje da je dnevni list “Srpski telegraf” prekršio odredbe Zakona o zabrani diskriminacije medijskim sadržajima koji su objavljeni u brojevima od 16. travnja 2016. i 18. travnja 2016. U tekstovima su izražene ideje i stavovi koji su uznemirujući i ponižavajući i kojima se vrijeđa dostojanstvo osoba drugačije seksualne orijentacije od heteroseksualne.

Dakle, povjerenik za zaštitu ravnopravnosti odlučuje u postupcima po pritužbama i daje mišljenja je li  izvršen akt diskriminacije ili ne, objasnila je Vlaškalin. Ukoliko povjerenik utvrdi da je došlo do povrede

odredaba Zakona o zabrani diskriminacije, kao u slučaju „Srpskog telegrafa“, izdaje jednu ili više preporuka diskriminatoru kojima preporučuje način otklanjanja povrede prava na ravnopravnost.

Povjerenica Brankica Janković je preporučila glavnom i odgovornom uredniku “Srpskog telegrafa” da pozove na sastanak predstavnike i predstavnice organizacija koje su podnijele pritužbu kako bi neposredno saznali s kakvim problemima se LGBT osobe suočavaju u svakodnevnom životu i kako je na njih utjecalo ovakvo izvještavanje, da ubuduće ne objavljuju sadržaje u kojima se vrijeđa dostojanstvo pripadnika i pripadnica LGBT populacije i da obavijeste povjerenicu o provođenju tih preporuka u zakonskom roku. U slučaju nepostupanja po datim preporukama, povjerenik izriče mjeru opomene. Ako i nakon toga osoba koja je počinila akt diskriminacije ne otkloni povredu prava, povjerenik o tome obavještava javnost. Kako “Srpski telegraf” nije postupio po Rješenju o opomeni, p ovjerenik za zaštitu ravnopravnosti je 30. prosinca 2016. godine o tome obavijestio javnost putem medija. Mjere povjerenika za zaštitu ravnopravnosti ne predstavljaju kazne u formalno-pravnom smislu, nego im je cilj da utječu na svijest i savjest osobe koja je počinila diskriminaciju. Također, ovakve mjere utječu i na druge potencijalne izvršitelje diskriminacije i u tom smislu djeluju preventivno. 

Podsjetimo, u izјаšnjеnju glаvnоg i оdgоvоrnоg urеdnikа Srpskog telegrafa Milana Lađevića povjerenici nа pritužbu, izmеđu оstаlоg је nаvеdеnо dа je svе štо је nаpisаnо u spornim člаnicimа usmjеrеnо nа intеrеs LBGT pоpulаciје, јеr је оbrаđеnа tеmа i prоblеmi kојi nајvišе pоgаđајu i ugrоžаvајu zdrаvlје i živоt LGBT pоpulаciје, tе dа nаslоvi nikаkо nе ukаzuјu dа је zаlаgаnjе zа lјudskа prаvа LGBT оsоbа оpаsnо, bоlеsnо i ugrоžаvајućе, dа su prеnesenе izјаvе zdrаvstvеnih rаdnikа, јаvnih ličnоsti, crkvе, izјаvе i drugih LGBТ аktivistа, štо ukаzuје dа sе ni nа kојi nаčin niје neјеdnаkо pоstupаlо ili prаvilа rаzlikа prеmа bilо kојој оsоbi nа оsnоvu njеnоg osobnog svојstvа, dа su nаslоvi, pоvоdоm kојih је pоdnesena pritužbа, nаstаli isklјučivо nа оsnоvu rеzultаtа istrаživаnjа Institutа zа јаvnо zdrаvlје „Dr Мilаn Јоvаnоvić Bаtut”, а оsmišlјеni su tаkо dа nа аlаrmаntаn nаčin ukаžu nа nајvеćе prijеtnjе LGBT pоpulаciјi, dа u svојim nаslоvimа i tеkstоvimа nisu izаžаvаli idеје i infоrmаciје ili prikаzivаli pоrukе kојima sе potičе diskriminаciја, dа sе glаvni i оdgоvоrni urеdnik nа tеlеviziјi, nеpоsrеdnо nаkоn оbјаvlјivаnjа оvih člаnаkа ispričaо svimа, а prijе svеgа оsоbаmа istоspоlnе sеksuаlnе оriјеntаciје, dа i оva isprika ukаzuје nа tо dа Srpski telegraf nije imao namjeru bilo koga diskriminirati pо bilо kоjoj оsnоvi.

0 519
Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković ocijenila je da je list Srpski telegraf prekršio odredbe Zakona o zabrani diskriminacije sadržajima objavljenim u travnju, a u kojima su izražene “uznemirijuće i ponižavajuće” ideje i stavovi koji vrijeđaju dostojanstvo osoba seksualne orijentacije drugačije od heteroseksualne. Međunarodna federacija novinara objavila je da je u 2016. godini ubijeno 93 novinara i medijskih profesionalaca, što je manje u odnosu na 2015., kada je 112 novinara izgubilo život zbog svog posla. Vršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Blago Markota donio je odluku kojom se od 1. siječnja 2017. pokreće postupak revidiranja aneksa ugovora o radu te opravdanosti ostvarivanja stimulacija na plaće za zaposlenike Hrvatske radiotelevizije, priopćeno je s HRT-a.

Poverenica za rodnu ravnopravnost: Srpski telegraf diskriminisao LGBT populaciju

Članak Bete prenesen s portala insajder.net

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković ocenila je da je list Srpski telegraf prekršio odredbe Zakona o zabrani diskriminacije sadržajima objavljenim u aprilu, a u kojima su izražene “uznemirijuće i ponižavajuće” ideje i stavovi koji vređaju dostojanstvo osoba seksualne orijentacije drugačije od heteroseksualne.

U saopštenju poverenice navodi se da su se Regionalni info centar i Gayten-LGBT obratili Brankici Janković pritužbom protiv Srpskog telegrafa zbog diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije.

Pritužba je podneta zbog naslovne strane sadržine “Alarmantno otkriće doktora: Gejevi šire sidu po Srbiji”, teksta pod naslovom “Gejevi šire HIV po Srbiji”, nadnaslova ovog teksta “Analni seks i homoseksualni odnosi krivci za porast broja zaraženih”, fotografije dva mladića koji se kreću jedan iza drugog, a mladić koji hoda ispred navodno “izgovara”: “Ti budi vozić, a ja ću lokomotiva!” i antrfilea “Prečica do seksa”, objavljenim u Srpskom telegrafu 16. aprila.

Navodi se da je pritužba podneta i zbog naslovnice “Patrijarh za Srpski telegraf: Gejevi su bolesni! Taj problem se mora iskoreniti”, kao i naslova teksta “Patrijarh o LGBT udaru na Srpski telegraf – Biti gej je teška bolest, moramo je iskoreniti”, objavljenim u istim novinama 18. aprila.

Brankica Janković je navela da je dala preporuke glavnom i odgovornom uredniku dnevnog lista Srpski telegraf da bi se otklonila povreda prava, a da po njima nije postupano, zbog čega poverenica u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije o tome obaveštava javnost.

U preporukama glavnom i odgovornom uredniku lista navodi se da pozove na sastanak predstavnike i predstavnice organizacija koje su podnele pritužbu da bi neposredno saznali s kakvim se problemima LGBT osobe suočavaju svakodnevno i kako je na njih uticalo takvo izveštavanje, da ubuduće ne objavljuju sadržaje u kojima se vređa dostojanstvo pripadnika i pripadnica LGBT populacije, kao i da obaveste poverenicu o sprovođenju te odluke u zakonskom roku.

IFJ: U 2016. ubijeno 93 novinara

Članak prenesen s portala hnd.hr

Međunarodna federacija novinara objavila je da je u 2016. godini ubijeno 93 novinara i medijskih profesionalaca, što je manje u odnosu na 2015., kada je 112 novinara izgubilo život zbog svog posla.

Zaključno s 29. prosincem IFJ je registrirala 93 novinara ili medijskih djelatnika ubijenih u ciljanim

napadima, bombaškim napadima i unakrsnoj vatri. Arapski svijet i Bliski istok su zabilježili najveći broj mrtvih s 30 ubijenih, slijedi regija Azije i Pacifika s 28 ubijenih, Latinska Amerika s 24, Afrika s 8 ubijenih i Europa s 3 ubijena novinara, navodi IFJ koja ima 600.000 članova u 140 zemalja i sjedište u Bruxellesu.

U Iraku je ubijeno 15 novinara, u Afganistanu 13, u Meksiku 11, u Jemenu 8, u Gvatemali i Siriji po 6,  te u Indiji i u Pakistanu po 5.

Bez obzira na pad broja ubijenih 2016. u odnosu na 112 tijekom 2015., predsjednik IFJ-a, belgijski novinar Philippe Leruth drži da nema puno prostora za utjehu niti temelja za nadu u završetak krize sigurnosti u području medija, prema priopćenju.

Osim novinara koji su poginuli u ciljanim napadima u 2016. je njih 29 novinara poginulo u dvije zrakoplovne nesreće, u Kolumbiji i Rusiji čime je  svijet u 2016. ostao bez 122 novinara.

Markota pokrenuo reviziju aneksa ugovora i stimulacija zaposlenika HRT-a

Članak Hine prenesen s portala hnd.hr

Vršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Blago Markota donio je odluku kojom se od 1. siječnja 2017. pokreće postupak revidiranja aneksa ugovora o radu te opravdanosti ostvarivanja stimulacija na plaće za zaposlenike Hrvatske radiotelevizije, priopćeno je s HRT-a.

Prvi je to rezultat nedavno pokrenutoga projekta utvrđivanja opravdanosti aneksa ugovorima o radu i stimulacija na plaće jer je broj zaposlenika koji su u razdoblju od 2012. do 2016. ostvarili takva prava višestruko povećan zbog čega Ravnateljstvo Hrvatske radiotelevizije želi uvesti racionalnija pravila i cjelokupan novi pravni okvir kojim će zaposlenicima biti i dalje moguće ostvarivanje aneksa ugovorima o radu, ali na temelju jasnijih, pravednijih i mjerljivijih kriterija koji će među ostalim rezultirati i uštedama u korist Hrvatske radiotelevizije’, ističe se u priopćenju.

Kako se naglašava, vodstvo HRT-a će u suradnji sa sa sindikalnim partnerima tijekom siječnja provesti i temeljita analiza cjelokupne politike plaća i nagrađivanja zaposlenika kako bi se uspostavio novi, učinkovitiji sustav koji će biti temeljem za izradu novoga Pravilnika o sistematizaciji i Pravilnika o plaćama i drugim materijalnim pravima radnika, a svi će zaposlenici Hrvatske radiotelevizije o cjelokupnome postupku dobiti podrobne informacije od mjerodavnih služba tijekom idućih tjedana.

‘Postupak utvrđivanja opravdanosti aneksa ugovora o radu dio je projekta podizanja učinkovitosti i produktivnosti na svim razinama koji je pokrenut tijekom posljednjih mjesec i pol dana. U tome je razdoblju Hrvatska radiotelevizija ostvarila sve kratkoročne ciljeve u smislu usvajanja prijedloga Financijskoga plana i Programa rada Hrvatske radiotelevizije za 2017., a spomenute su dokumente prethodno jednoglasno odobrili Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije te Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije.’, naglašava se s HRT-a.

Dodaje se kako su pokrenuti i postupci za promjenu organizacije rada kako bi se premostile uočene nefunkcionalnosti te je među ostalim izdan nalog da se pripremi prijedlog nove sistematizacije kao predradnje za dogovor sa sindikatima.

Priopćenje vodstva HRT zaključuje se informacijom kako je sa sindikatima  postignut dogovor o osnivanju Radničkoga vijeća te se priprema izrada višegodišnjega Kolektivnog ugovora o čemu će pregovori biti nastavljeni u siječnju.

0 810
Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Srbije Brankica Janković, nakon pritužbe  nevladine organizacije Gayten-LGBT i Regionalnog info centra na diskriminirajuće pisanje Srpskog telegrafa o LGBT zajednici, donijela je rješenje o opomeni navedenim novinama zbog nepostupanja po preporuci koju je ona donijela još 29. kolovoza ove godine, obavijestila je organizacija Gayten-LGBT na svojim internet stranicama.

Janković je donijela mišljenje povodom nаslоvnicа оbјаvlјеnih u Srpskom telegrafu 16. i 18. travnja 2016. gоdinе, koje glase: „Gејеvi širе sidu pо Srbiјi” i “Patrijarh za Srpski telegraf: Gejevi su bolesni! Taj problem se mora iskoreniti!”, kао i zbоg nаslоvа tеkstоvа оbјаvlјеnih u istоm izdаnju оvih nоvinа: „Gејеvi širе sidu pо Srbiјi” i „Biti gеј је tеškа bоlеst, mоrаmо је iskоrijеniti”. Pоdnоsitelji pritužbi smаtrајu dа su na taj način izražene ideje i stavovi koji su uznemirujući i ponižavajući i kojima se vrijeđa dostojanstvo osoba drugačije seksualne orijentacije, čime je prekršen zakon o zabrani diskriminacije.

U izјаšnjеnju glаvnоg i оdgоvоrnоg urеdnikа оvih nоvinа Milana Lađevića povjerenici nа pritužbu, izmеđu оstаlоg је nаvеdеnо dа je svе štо је nаpisаnо u оvim člаnicimа usmjеrеnо nа intеrеs LBGT pоpulаciје, јеr је оbrаđеnа tеmа i prоblеmi kојi nајvišе pоgаđајu i ugrоžаvајu zdrаvlје i živоt LGBT pоpulаciје, tе dа nаslоvi nikаkо nе ukаzuјu dа је zаlаgаnjе zа lјudskа prаvа LGBT оsоbа оpаsnо, bоlеsnо i ugrоžаvајućе, dа su prеnesenе izјаvе zdrаvstvеnih rаdnikа, јаvnih ličnоsti, crkvе, izјаvе i drugih LGBТ аktivistа, štо ukаzuје dа sе ni nа kојi nаčin niје neјеdnаkо pоstupаlо ili prаvilа rаzlikа prеmа bilо kојој оsоbi nа оsnоvu njеnоg ličnоg svојstvа, dа su nаslоvi, pоvоdоm kојih је pоdnesena pritužbа, nаstаli isklјučivо nа оsnоvu rеzultаtа istrаživаnjа Institutа zа јаvnо zdrаvlје „Dr Мilаn Јоvаnоvić Bаtut”, а оsmišlјеni su tаkо dа nа аlаrmаntаn nаčin ukаžu nа nајvеćе prijеtnjе LGBT pоpulаciјi, dа u svојim nаslоvimа i tеkstоvimа nisu izаžаvаli idеје i infоrmаciје ili prikаzivаli pоrukе kојim sе pоdstičе diskriminаciја, dа sе glаvni i оdgоvоrni urеdnik nа tеlеviziјi, nеpоsrеdnо nаkоn оbјаvlјivаnjа оvih člаnаkа ispričaо svimа, а prijе svеgа оsоbаmа istоpоlnе sеksuаlnе оriјеntаciје, dа i оva isprika ukаzuје nа tо dа Srpski telegraf nije imao namjeru bilo koga diskriminirati pо bilо kоjoj оsnоvi.

Naime, u svojoj preporuci, Janković je predložila glаvnоm i оdgоvоrnоm urеdniku  Srpskog telegrafa da pozove nа sаstаnаk prеdstаvnikе i prеdstаvnicе organizacije Gayten- kаkо bi nеpоsrеdnо sаznаli s kаkvim sе prоblеmimа LGBТ оsоbе suоčаvајu u svаkоdnеvnоm živоtu, kао i kаkо је nа njih utjecаlо оvаkvо izvjеštаvаnjе оd 16. i 18. travnja 2016. gоdinе, u rоku оd 15 dаnа оd dаnа priјеmа mišlјеnjа s prеpоrukоm.

Nadalje je predložila da ubuduće nе оbјаvlјuје prilоgе kојimа sе vrijеđа dоstојаnstvо pripаdnikа i pripаdnicа LGBТ pоpulаciје i pоdržаvајu prеdrаsudе prеmа mаrginаliziranim društvеnim grupаmа, tе dа svојim prilоzimа dоprinоsi izmjеni оbrаzаcа, оbičаја i prаksе

kојi uslоvlјаvајu stеrеоtipе, prеdrаsudе i diskriminаciјu LGBТ оsоbа.

Prema Zakonu о zаbrаni diskriminаciје, kako novine nisu postupile pо prеpоruci u rоku оd 30 dаnа, doneseno je rjеšеnjе о izricаnju mjеrе оpоmеnе, prоtiv kојеg niје dоpuštеnа žаlbа, а zа slučај dа оvо rjеšеnjе nе sprоvеdе, Pоvjеrеnicа zа zаštitu rаvnоprаvnоsti mоžе о tоmе оbаvijеstiti јаvnоst prеkо srеdstаvа јаvnоg infоrmirаnjа i nа drugi pоgоdаn nаčin. Prоtiv оvоg mišlјеnjа s prеpоrukоm niје dоpuštеnа žаlbа.

Iz ureda povjerenice za zaštitu ravnopravnosti, savjetnica Tamara Vlaškalin osvrnula se za Fairpress na doneseno rješenje:

Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković donijela je mišljenje s preporukama. Zakonom o zabrani diskriminacije definirano je da lice kome je preporuka upućena, nakon Rješenja o opomeni (poslana 21.10.2016), ima rok od 30 dana za postupanje. Naglašavamo da ovaj rok još uvijek nije istekao. Ukoliko ostavljeni rok bezuspješno protekne, povjerenica može obavijestiti javnost o nepostupanju ovih dnevnih novina po izdanoj preporuci.

Sаvjеt zа štаmpu je u svojoj opomeni оd 26. svibnja 2016. gоdinе naglasio kako је Kоmisiја zа žаlbе Sаvjеtа zа štаmpu utvrdilа dа je u tekstovima „Gејеvi širе sidu pо Srbiјi” i „Gејеvi su bоlеsni! Тај prоblеm sе mоrа iskоrеniti!”, оbјаvlјеnim nа nаslоvnim strаnаmа u brојеvimа 16-17. i 18. travnja, prekršen Kоdеks nоvinаrа Srbiје. U оbrаzlоžеnju оdlukе Sаvjеtа zа štаmpu, izmеđu оstаlоg, nаvеdеnо је dа su prеkršеnе оdrеbе kоdеksа kоје sе оdnоsе nа zаbrаnu disikriminаciје i istinitоst izvjеštаvаnjа, јеr u istrаživаnju nа kоје sе list pоzivа nеmа pоtvrdе zа tvrdnjе iznesene u nаslоvu i pоdnаslоvu, vеć је „rijеč о spеkulаciјаmа i nаgаđаnjimа kоја sе plаsirајu kао činjеnicе”.

Iz regionalnog info centra namjenjenom LGBT populaciji u Srbiji, Predrag Azdejković je za Fairpress  istaknuo da je Regionalni info centar u svom izvještaju o  monitoringu medija za 2015. godine iznio podatke da je homofobija i diskriminacija LGBT populacije najprisutnija u nekoliko medija, kao što su Informer, Srpski telegraf, Tabloid, Pečat, www.srbin.info, dok je u svim ostalim medijima zabilježeno poboljšanje kada je u pitanju izvještavanje o LGBT populaciji.

Što se konkretno Srpskog telegrafa tiče, u više navrata smo se žalili Komisiji za žalbe Savjeta za štampu i Poverenici za zaštitu ravnopravnosti, ali taj medij ignorira njihove odluke i nastavlja po starom. Mi pokušavamo preko JUKOMa tužiti Srpski telegraf.

0 390
Cilj je nove medijske politike poboljšanje stanja u medijskom prostoru u interesu javnosti, ustvrdio je u srijedu na 8. Danima elektroničkih medija Milan F. Živković iz Ministarstva kulture, dok su predstavnici televizijskih i radijskih udruga kritizirali njegov prijedlog tvrdeći da favorizira treći medijski sektor, odnosno neprofitne medije, na uštrb komercijalnih medija. Potpuno tiho predstavnici HRT-a pustili su u rad svoj najnoviji projekt – HRTi, online platformu preko koje svim korisnicima potpuno besplatno nude sav sadržaj vlastite produkcije. Objavom lista, danas je i službeno počela izborna kampanja. O temama koje bi mogle dominirati, izbjegličkoj krizi i ostalim relevantnim događajima koji bi mogli odrediti tko će biti pobjednik izbora u emisiji HRT-a Otvoreno raspravljali su kolumnist Jutarnjeg lista Denis Kuljiš, kolumnistica Novog Lista Sanja Modrić, glavna urednica tportala Đurđica Klancir i kolumnist Večernjeg lista Davor Ivanković. Udruženje novinara Srbije (UNS) osuđuje oduzimanje novinarske opreme, fotoaparata i osobnih telefona koje su novinari Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) koristili pokušavajući dobiti izjavu gradonačelnika Siniše Malog na Savskom šetalištu, kao i brisanje snimljenog materijala od strane osoba koje su bile u njegovoj pratnji. Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković priopćila je da je dnevni list Večernje novosti prekršio Zakon o zabrani diskriminacije objavljivanjem teksta pod naslovom “Užas u Smederevu: Rom obljubio devojčicu”, priopćeno je.

Koga favorizira nova medijska politika?

Članak tportala/Hine prenesen s portala tportal.hr

Cilj je nove medijske politike poboljšanje stanja u medijskom prostoru u interesu javnosti, ustvrdio je u srijedu na 8. Danima elektroničkih medija Milan F. Živković iz Ministarstva kulture, dok su predstavnici televizijskih i radijskih udruga kritizirali njegov prijedlog tvrdeći da favorizira treći medijski sektor, odnosno neprofitne medije, na uštrb komercijalnih medija.

Živković, koji je u Ministarstvu zadužen za izradu medijske politike, rekao je kako se dosad smatralo da u Hrvatskoj ne postoji medijska politika jer nije bila napisana ni formalizirana, no to nije točno.

Glavno je obilježje hrvatskog medijskog prostora vrlo veliki udio komercijalnih medija u ostvarivanju ukupnih prihoda, javni mediji, među kojima HRT i Hina, ostvaruju oko trećine prihoda, a treći medijski sektor svega jedan posto, naveo je Živković. On smatra da je takva raspodjela rezultat dosadašnje medijske politike, a oni kojima to odgovara protive se promjenama.

Po riječima predsjednika Hrvatske udruge radija i novina (HURIN) Marijana Beljana, opći je dojam da je prijedlog nove medijske politike antipoduzetnički i u duhu neprihvatljiv za komercijalne medije. Komercijalni lokalni elektronički mediji igraju ulogu javnih medija zbog informativnog programa bitnog za lokalnu sredinu, a iz materijala se ne vidi rješenje za pomoć lokalnim medijima, rekao je Beljan. Poručio je da bi i mediji iz trećeg sektora trebali imati iste obveze kao i komercijalni, što podrazumijeva obvezu navođenja vlasništva.

Predsjednik Nacionalne udruge televizija (NUT) Denis Mikolić ocijenio je da se prijedlog medijske politike temelji na “ničim potvrđenim pogrešnim tezama” da samo neprofitni mediji korektno izvješćuju i pošteno rade, a komercijalni samo teže profitu.

Imao je primjedbu i na prijedlog da elektronički mediji objavljuju javno svoje programske ciljeve kako bi gledatelji mogli ocijeniti ispunjavaju li svoju ulogu, jer se time vrijeđa Vijeće za elektroničke medije, kojem je upravo to zadatak.

Predviđa se i subvencioniranje plaća novinarima koji rade u trećem sektoru, ali ne i onima iz komercijalnih medija, upozorio je Mikolić čije je izlaganje popraćeno burnim i dugotrajnim pljeskom.

Nina Obuljen Koržinek iz Instituta za međunarodne odnose ocijenila je prijedlog “izrazito antitržišnim i ideološki usmjerenim”, što je loša polazna osnova za objedinjenu medijsku politiku.

Stvaranje potpuno neprirodnih polarizacija između neprofitnih i komercijalnih medija ne može donijeti koherentnu medijsku politiku, kazala je. Zamjerila je i nedostatak određenja prema europskom kontekstu i pozivanje na Strategiju razvoja kulture do 2020. iako ta strategija nije ni donijeta. Unatoč tome, kaže Obuljen Korižnek, materijal u dijelovima nudi kvalitetna rješenja i može poslužiti kao osnova za donošenje medijske politike.

Ravnateljica Agencije za elektroničke medije Mirjana Rakić pita je li nužno donošenje objedinjenog zakona za sve medije jer bi to podrazumijevalo ukidanje niza zakona i brojne izmjene drugih akata.

Odgovarajući na kritike, Milan F. Živković ustvrdio je da su u prijedlogu medijske politike sva tri sektora, komercijalni, javni i neprofitni, jednako zastupljeni i nijedan nije favoriziran. Oni sada nisu ravnopravni, kazao je.

Također je odbacio optužbu da se izaziva antagonizam među medijskim sektorima, istaknuvši da se, naprotiv, nastoji potaknuti njihova što bolja suradnja.

Zamjenik ministra kulture Alen Kajmović rekao je kako je dugoročno rješenje problema hrvatskih medija u donošenju kvalitetnog medijskog zakonodavstva i njegovoj provedbi, a u sklopu toga je i donošenje medijske strategije, odnosno politike. Ona mora biti operativna, funkcionalna, provediva i s jasnim ciljevima, kazao je.

Dani elektroničkih medija obuhvaćaju Dane radija, Dane televizije i Dane interneta. Završavaju 22. listopada a govorit će se o uvođenju novih televizijskih tehnologija u okviru Digitalne dividende 2, uvođenju digitalnog radija, predstavit će se publikacija “Mediji i nacionalne manjine” te nacionalna kampanja “Birajmo što gledamo” u suradnji s UNICEF-om.

HRT besplatno nudi serije i filmove putem weba ili mobitela

Članak prenesen s portala tportal.hr

Potpuno tiho predstavnici HRT-a pustili su u rad svoj najnoviji projekt – HRTi, online platformu preko koje svim korisnicima potpuno besplatno nude sav sadržaj vlastite produkcije

Upoznajte HRTi, najnoviji projekt proizašao iz radionice domaće javne televizije. Svim zainteresiranim korisnicima HRTi nudi gledanje i slušanje uživo četiriju televizijskih i 12 radijskih programa, pregled sadržaja s vremenskim odmakom, proširenu bazu televizijskih i radijskih emisija na zahtjev te posebne sadržaje. Sve što je potrebno za korištenje usluge HRTi jest osigurati ispravan rad prijamnog uređaja te imati pristup internetu.

Svim privatnim korisnicima HRTi je potpuno besplatan, a jedino što se naplaćuje je internetski promet. Upravo u tom segmentu morate biti oprezni jer kako navode na HRT-u ako na primjer gledate neki videosadržaj u najlošijoj ponuđenoj kvaliteti (650 kbit/s), tada biste za jedan sat gledanja videosadržaja potrošili oko 300 MB, dok bi u varijanti najveće kvalitete (HD – 4,0 Mbit/s) vrijednost potrošenog prometa bila oko 1,8 GB (1800 MB).

Što se dostupnih televizijskih kanala tiče, HRTi omogućuje gledanje svih sadržaja linearnih televizijskih i radijskih programa: HRT1, HRT2, HRT3, HRT4, HR1, HR2, HR3, Radio Dubrovnik, Radio Knin, Radio Osijek, Radio Pula, Radio Rijeka, Radio Sljeme, Radio Split, Radio Zadar i Glas Hrvatske, a moguće je gledati i nelinearne sadržaje, odnosno, omogućena je medijska usluga za slušanje i gledanje radijskog i televizijskog programa na zahtjev.

Od ostalih sadržaja HRTi nudi pristup za sada maloj bazi filmova, poput, recimo, ‘Kauboja’ ili ‘Majstora’, te igranih i dokumentarnih serija poput, recimo, najnovije serije ‘Nemoj nikome reći’.

U telefonskom razgovoru s Igorom Medićem iz Odjela odnosa s javnošću HRT-a, saznali smo da HRT ni na koji način neće provjeravati plaćaju li korisnici inače mjesečnu pristojbu te da planiraju dodatni razvoj usluge. Jednako tako, projektom HRTi televizija cilja na mlađu populaciju korisnika koji su češći konzumenti mobilnih platformi, a projektom su željeli i omogućiti pristup televizijskim sadržajima korisnicima kojima je inače otežano ili onemogućeno praćenje programa uobičajenim DVB-T signalom. Naglasio je da je HRTi još uvijek u testnoj fazi. Na sva dodatna pitanja vezana uz sam razvoj usluge, cijenu izrade platforme i slično, nismo dobili odgovore te iz odjela odnosa s javnošću navode da će svi odgovori biti sadržani u priopćenju za javnost koje će HRT poslati svima tijekom dana.

Uslugu HRTi možete isprobati preko ove poveznice.

‘HRT se ovom uslugom želi približiti mladima te

odgovoriti njihovim interesima i navikama, odnosno ponuditi im sadržaj kad oni to požele i na kojemu uređaju to žele. Odsad ćemo u svakome trenutku biti dostupni svim našim korisnicima, koji će zahvaljujući ovomu multimedijskom iskoraku dobiti nadzor, odnosno doslovno sadržaj u svoje ruke’, rekao je voditelj projekta HRTi i v. d. glavnoga urednika Novih medija HRT-a Igor Duić. Prema Duićevim riječima, cilj je usluge HRTi povećati dostupnost i vidljivost HRT-ovih kanala i sadržaja, pokrenuti interaktivnu komunikaciju s gledateljima te povećati kvalitetu usluge u dinamičnome medijskom okruženju.

Usluga HRTi puštena je u beta-verziji, što znači da je u tijeku njezino testno ispitivanje i postavljanje sadržaja na platformu. Posebnost je nove HRT-ove usluge je u tome što će se emitirati mrežno, odnosno Over-the-top (OTT). Riječ je o sustavu koji krajnjim korisnicima omogućava pristup audiovizualnomu sadržaju i korištenje njime preko javne otvorene mrežne infrastrukture. Partneri su HRT-a u tome projektu Odašiljači i veze (OiV), Verso i More screens.

Novinari, ne zaljubljujte se u političare!

Članak tportala/HRT-a prenesen s portala tportal.hr

Objavom lista, danas je i službeno počela izborna kampanja. O temama koje bi mogle dominirati, izbjegličkoj krizi i ostalim relevantnim događajima koji bi mogli odrediti tko će biti pobjednik izbora u emisiji HRT-a Otvoreno raspravljali su kolumnist Jutarnjeg lista Denis Kuljiš, kolumnistica Novog Lista Sanja Modrić, glavna urednica tportala Đurđica Klancir i kolumnist Večernjeg lista Davor Ivanković

Ja mislim da je izbjeglička kriza za svakoga, jer se svatko mora s njom suočiti – od današnje, tehničke vlade do one iduće, komentirao je Denis Kuljiš utjecaj izbjegličke krize na izborni proces. Kritizirao je aktualnu Vladu da se pokazala nekompetentnom u rješavanju većine problema, pa tako i ovog izbjegličkog. Vidjelo se da naša Vlada nije dio europskog tima koji na tome radi, rekao je Kuljiš.

Sanja Modrić nije djelila mišljenje s kolegom Kuljišem. Nitko se za ovo ne može pripremiti, kao što vidimo, nisu ni Talijani godinama, ni Nijemci ni Mađari, istaknula je. Možda se moglo malo diplomatski bolje napraviti, ali inače se nije moglo za ovo pripremiti, kazala je Modrić i dodala kako moramo biti dio humanog rješenja koje će se dogoditi.

Mjesecima se znalo što će se dogoditi, rekao je Davor Ivanković i spomenuo kako je državni vrh dobivao obavještajne podatke o broju izbjeglica koju će doći. Smatra da će izbjeglička kriza utjecati na gospodarstvo, turizam, a i predizbornu kampanju. Austrija se već, naprimjer, sada boji što će biti sa skijaškom sezonom koja joj počinje, nadodao je Ivanković i izjavio kako najviše krivi Njemačku koja zadržava politiku otvorenih vrata, ali to radi preko nas umjesto da pošalje brodove. U vezi sučeljavanja premijera i vođe oporbe, smatra da do njega neće doći jer nije pravilo da se održava.

Đurđica Klancir istaknula je kako njemačka kancelarka Angela Merkel i dalje uživa većinsku podršku u zemlji, no kako se sve to može okrenuti. Tijekom izbjegličke krize koja potresa našu zemlju vidjeli smo mnogo improvizacije, a čule su se izjave političara kojih inače možda ne bi bilo što je, svakako, bacilo drugačije svjetlo na neke članove naših političkih stranaka. Ovo nam je prilika vidjeti kako se reagira na teme koje u drugo vrijeme ne bi bile u fokusu i možemo pokušati vidjeti konkretna rješenja.

Govoreći o pritiscima na medije Klancir je kazala da urednici odgovaraju za objavljeno. ‘To ima i neke obveze, izdavač i urednik imaju pravo na korekciju i micanje tekstova. Novinar ne bi trebali biti ‘frendovi na fejsu’ političarima, a na primjeru Kuljiša vidljivo je da nije dobro zaljubiti se u političare, da nije bilo tako ne bi bilo toliko razočaranje’, poručila je Klancir. Kazala je i da bi bilo dobro porazgovarati s ljudima koji su pisali predizborne programe koji su samo liste lijepih želja. ‘A bilo bi dobro pitati i Milanovića neka pitanja koja mu nisu postavili u dogovorenim intervjuima. Mi su svake izbore ulazimo sa previše nepoznanica. U oba tima mi nemamo transparentnost. Sada nam skrivaju informacije, a postavljaju nam PR’, rekla je Klancir.

UNS: Osuđujemo oduzimanje opreme novinarima KRIK-a i brisanje snimaka

Priopćenje UNS-a preneseno s portala uns.org.rs

Udruženje novinara Srbije (UNS) osuđuje oduzimanje novinarske opreme, fotoaparata i ličnih telefona koje su novinari Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) koristili pokušavajući da dobiju izjavu gradonačelnika Siniše Malog na Savskom šetalištu, kao i brisanje snimljenog materijala od strane osoba koje su bile u njegovoj pratnji. Novinarska ekipa pokušala je da od gradonačelnika dobije odgovore na pitanja u vezi sa nedavno objavljenim istraživanjem KRIK-a o kupovini apartmana u Bugarskoj.

“Pokušali smo da Siniši Malom postavimo pitanja u vezi sa istraživanjem koje je KRIK objavio, o tome za koga je kupovao stanove u Bugarskoj. Tada se oko nas stvorilo nekoliko osoba u civilu među kojima je bio i načelnik Komunalne policije. Uredno smo se predstavili i rekli da želimo da postavimo pitanje, da je Siniša Mali funkcioner koji ima obavezu da odgovara na pitanja od interesa za javnost, ali su nam oni oduzeli opremu. Istakli smo da je to javna površina na kojoj smemo da snimamo, međutim, oni se nisu obazirali i oduzeli su nam diktafone, mobilne telefone i fotoaparate. Naknadno je došla još jedna osoba automobilom i njemu su dali da obriše snimke”, kaže Pećo i dodaje da je ipak uspela da povrati neke snimke sa telefona.

KRIK je snimak incidenta postavio i na svoj sajt.

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali za UNS kaže da mu je „ekipa nepoznatih ljudi koji su se predstavili kao novinari prišla u sred razgovora sa izvođačem radova na projektu Beograd na vodi na Savskoj promenadi i prekinula ga“.
„Nisam odgovarao na njihova pitanja. Očekivao sam da sve novinarske ekipe budu na mestu događaja. Ja poštujem slobodu medija i novinari znaju da sam za izjave svakodnevno dostupan. Žao mi je što se incident desio i nadam se da će nadležni organi reagovati na pravi način ukoliko se ispostavi da su novinari pretrpeli neku štetu. Evo već od sutra ja imam organizovane medijske događaje na kojima ću kao i do sada odgovarati na sva novinarska pitanja“, naveo je Mali.

UNS traži da gradonačelnik odgovori ko su osobe koje su oduzele tehničku opremu novinarima i potom izbrisali sadržaj koji su zabeležili.

UNS podseća da nosioci javnih funkcija moraju biti spremni da odgovore na pitanja novinara o temama od javnog značaja, kao i da je dužnost novinara da postavlja pitanja i izveštava u javnom interesu.

Poverenica: Večernje novosti prekršile Zakon o zabrani diskriminacije

Članak Bete prenesen s portala uns.org.rs

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković saopštila je da je dnevni list Večernje novosti prekršio Zakon o zabrani diskriminacije objavljivanjem teksta pod naslovom “Užas u Smederevu: Rom obljubio devojčicu”, saopšteno je.

Tekst je objavljen u štampanom i elektronskom izdanju tog lista u martu 2015. godine, a pritužbu je poverenici podnela organizacija Praksis, navodeći da nacionalna pripadnost osumnjičenog ne sme biti napomenuta, osim ukoliko nije u neposrednoj vezi s vrstom i prirodom izvršenog krivičnog dela.

Takođe je navedeno i da se tim tekstom podstiče diskriminacija, mržnja i nasilje prema pripadnicima romske nacionalnosti.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti je u toku postupka zatražila mišljenje glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Večernje novosti, ali izjašnjenje na pritužbu nije dostavljeno.

“Stepen odgovornosti lista Večernje novosti je još veći, jer je u pitanju list s nacionalnim tiražom, koji se distribuira na teritoriji cele države i koji svojim tekstovima utiče na formiranje mišljenja javnog mnjenja, pa je zbog toga dužan da vodi računa o objavljivanju tekstova koji svojim sadržajem promovišu predrasude i podstiču neprijateljsko i uvredljivo okruženje za određene društvene grupe”, navodi se u zaključku poverenice. Ona je izrazila nadu da će Večernje novosti nastojati da kroz priloge koje objavljuju, razviju svest o ravnopravnosti nacionalnih manjina, posebno romske nacionalne manjine koja je veoma diskriminisana u društvu.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti preporučila je glavnom i odgovornom uredniku lista Večernje novosti da ubuduće ne objavljuje priloge koji su uznemirujući i ponižavajući prema romskoj nacionalnoj manjini i da vodi računa da u okviru svojih redovnih aktivnosti ne krši zakonske propise o zabrani diskriminacije.

STAY CONNECTED

WordPress Image Lightbox