MEDIA DAILY: Medijska strategija ‘preskočila’ medije; Europska komisija o BiH: Osigurati veće medijske slobode i zaštitu novinara
Countries Croatia Latest MoM
0 171
Autor: Fairpress
„Radna grupa (za izradu medijske strategije) nije imala uvid u tekst koji je poslan Europskoj komisiji iako je dogovor bio da radna grupa po završetku javne rasprave dobije taj konačni nacrt. Zbog toga je Udruženje novinara Srbije (UNS) danas (četvrtak, 30. svibnja) poslalo protestno pismo kabinetu premijerke Ane Brnabić i zatražilo odgovor na pitanje tko je pisao ovaj nacrt koji je objavljen 29. svibnja.“ – Vladimir Radomirović, predsjednik UNS-a. Medijske slobode u BiH su ograničene i pod pritiskom, zaključio je ovogodišnji Izvještaj Europske komisije o napretku zemalja u procesu eurointegracija. Novinar ruske televizije Rusija 24 završio je na podu nakon što je lokalnom dužnosniku postavio neugodna pitanja vezana za nužni smještaj obitelji koje su prije četiri godine izgubile krov nad glavom u katastrofalnim požarima u kakazijskoj oblasti u jugoistočnom Sibiru.

Medijska strategija ‘preskočila’ medije

Članak Branke Trivić prenesen s portala slobodnaevropa.org

„Radna grupa (za izradu medijske strategije) nije imala uvid u tekst koji je poslat Evropskoj komisiji iako je dogovor bio da radna grupa po završetku javne rasprave dobije taj konačni nacrt. Zbog toga je Udruženje novinara Srbije (UNS) danas (četvrtak, 30. maj) poslalo protestno pismo kabinetu premijerke Ane Brnabić i zatražilo odgovor na pitanje ko je pisao ovaj nacrt koji je objavljen 29. maja.“

Ovo za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže Vladimir Radomirović, predsednik UNS-a, koje je, sa drugim medijskim i novinarskim udruženjima sa predstavnicima Vlade učestvovao prethodnih meseci u izradi Nacrta Strategije razvoja sisteme javnog informisanja, što je zvaničan naziv Medijske strategije, koji je Vlada Srbije objavilapre dva dana i poslala Evropskoj komisiji.

Ovaj dokument zamišljen je kao strategija razvoja medija u Srbiji do 2023. godine.

Kada se tekst Nacrta medijske strategije vrati iz Brisela, o njemu će se izjasniti ministarstva i nakon toga se predlaže Vladi na usvajanje.

„Ono što posle sledi jeste ono što će Ministarstvo za kulturu i informisanje i kulturu preduzeti, a to su izmene i dopune seta medijskih zakona. Ja verujem da ćemo početi sa radom svakako ove godine i verujem u jednom relativno kratkom roku – do kraja ove kalendarske godine – obaviti i to“, kaže za RSE Aleksandar Gajović, državni sekretar u pomenutom ministarstvu.

Iz kabineta premijerke Srbije do ovog trenutka RSE nije dobila odgovore, odnosno komentare, na iznesene primedbe novinarskih udruženja na Nacrt medijske strategije.

Premijerka obećala dostavljanje Nacrta

Tokom javne rasprave o tom dokumentu, u januaru i februaru, premijerka Ana Brnabić obećala je da će medijskim udruženjima Nacrt biti dostavljen, svedoči za RSE i Tamara Filipović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), koja je koordinisala rad Medijske koalicije (čini je pet novinarskih udruženja – NUNS, Nezavisno društvno novinara Vojvodine, Asocijacija nezavisnih elektronskih medija, Lokal pres i Asocijacija onlajn medija) na izradi medijske strategije.

„Obavestićemo i Brisel i neke naše kontakte u Evropskoj uniji da radna grupa nije dobila ovaj konačni nacrt koji je njima poslat, a obavestićemo ih, takođe, i o tome koje su to mere koje su izbačene, a koje smo mi predlagali da budu deo strategije“, najavljuje Filipović.

Oboje naših sagovornika kažu da postoje bitne razlike između Nacrta medijske strategije i teksta koji je usvojila Radna grupa.

Njihove organizacije i druga udruženja imaju primedbe na deo Nacrta koji se odnosi na Regulatorno telo za elektronske medije (REM), u kojem su u većini članovi koje predlaže vlast.

„Mi ne sporimo pravo izvršne vlasti da imenuju jedan deo članova REM-a, ali u njemu većinu treba da čine stručnjaci, zatim kandidati koje bi predlagala reprezentativna medijska i novinarska udruženja i druge institucije. Time bi se obezbedilo da REM radi u interesu svih građana i da kao posledicu toga imamo pre svega televizijsko i radijsko tržište koje je u interesu građana i koje će doprineti njihovom boljem i pravovremenom informisanju“, navodi Vladimir Radomirović.

Tamara Filipović iz NUNS-a kaže da su njihovi predlozi imali za cilj da se poveća transparentnost i samostalnost REM-a, ali da nisu prihvaćeni. Uz to, kaže, nije prihvaćen ni njihovo predlog o sastavu upravnih odbora javnih servisa:

„Predlagali smo da upravni odbor bude biran na bazi tripartitnog sistema, gde bi trećinu članova predlagali zaposleni, trećinu civilno društvo, a trećinu regulatorno telo (REM). Odmicanje od tih mera i predloga nama budi sumnju da država zaista hoće da uvede red i profesionalizam u medijsku scenu Srbije“, kaže naša sagovornica.

Iz finalnog teksta Medijske strategije izbačen je i Savet za štampu, uprkos tome što je to jedino samoregulatorno telo koje je u proteklih osam godina prepoznato kao bitan element medijske scene, navodi Radomirović, koji kao najznačajniju zamerku Nacrtu navodi to što nije prihvaćen predlog tog udruženja da lokalne samouprave izdvajaju dva odsto budžeta za funkcionisanje lokalnih medija.

Smanjivanje poverenja vlasti i medija

Radomirović dodaje da se izmenama medijskih zakona stvari u odnosu na sadržaj aktuelnog Nacrta medijske strategije mogu popraviti, ali napominje:

„Mi ulazimo sada u jednu situaciju gde je smanjeno poverenje

između kabineta Ane Brnabić i novinarskih udruženja koja su učestvovala u Radnoj grupi zbog poteza da se Radna grupa ne obavesti o poslednjoj verziji Nacrta medijske strategije i zaista ne znam kako će dalje teći rad na onome što treba da proistekne, a to su izmene zakona i poboljšanje zakonodavnog okvira za funkcionisanje medija i slobodnog novinarstva u Srbiji“, kaže čelnik UNS-a.

Tamara Filipović navodi da je u Nacrtu medijskog dokumenta problematično i to što je ubačena kategorizacija cenzure i pritisaka na medije i onih koji to čine. To je, obrazlaže ona, potpuno nepotrebno jer će se javljati novi oblici pritiska na medije, a vlast će onda govoriti da ih nema jer nisu mapirani.

Evropska komisija o BiH: Obezbijediti veće medijske slobode i zaštitu novinara

Članak MCOnline Redakcije prenesen s portala media.ba (Izvori: DW, European Western Balkans)

BiH se mora zalagati za veću slobodu medija i osigurati finansijsku održivost javnih servisa.

Medijske slobode u BiH su ograničene i pod pritiskom, zaključio je ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja u procesu eurointegracija.

„Nasilje, prijetnje i politički pritisak na novinare su razlog za zabrinutost. Zaštita novinara i istražno i sudsko praćenje prijetnji i napada na njih su neadekvatni. Javni servisi podliježu političkom uticaju i njihova finansijska održivost je neizvjesna“, navodi se u Izvještaju u dijelu za Bosnu i Hercegovinu.

Prema preporukama iz Izvještaja, BiH će morati poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi osigurala i ispunila ključne prioritete među kojima su i medijske slobode.

„Potrebno je osigurati veću slobodu izražavanja i medija, zaštitu novinara i medijskih radnika, i osigurati finansijsku održivost javnog RTV sistema“, navodi se u preporukama.

Evropska komisija smatra da je za BiH neophodno da uskladi ustavni okvir sa evropskim standardima i tako osigura bolju funkcionalnost institucija. Iz Ustava Republike Srpske je potrebno izbaciti odredbu o smrtnoj kazni, jer je u suprotnostima sa evropskim standardima, a država nema određen nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja. BiH treba unaprijediti izborni zakon i ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam, te obezbijediti efikasno funkcionisanje sistema upravanja granicama, migracije i azila. Komisija je pored jačanja zaštite temeljnih prava građana zatražila da BiH stvori povoljno okruženje za civilno društvo i zaštiti ranjive grupe stranovništva. Komisija je na kraju upozorila na nizak kvalitet obrazovanja i nepovoljnu situaciju prema potrebama tržišta rada u BiH.

Pregovori o pristupanju  Europskoj uniji za BiH će se otvoriti kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, posebno sa kriterijima iz Kopenhagena, koji zahtijevaju stabilnost institucija koje garantuju demokratiju.

[VIDEO] Ruski načelnik izbačen iz stranke nakon što je judo zahvatom srušio novinara zbog neugodnih pitanja

Članak Vanje Majetić prenesen s portala tportal.hr

Novinar ruske televizije Rusija 24 završio je na podu nakon što je lokalnom dužnosniku postavio neugodna pitanja vezana za nužni smještaj obitelji koje su prije četiri godine izgubile krov nad glavom u katastrofalnim požarima u kakazijskoj oblasti u jugoistočnom Sibiru

Kako javljaju ruski mediji, novinari televizije Rusija 24 obratili su se šefu lokalne administracije Sergeju Zajcevu za komentar o neprikladnim stambenim uvjetima za stanovnike koji su ostali bez krova nad glavom nakon požara u Kakaziji 2015. godine.

Zajcevov razgovor za televiziju pošao je po zlu kada je reporter načelniku postavio pitanje o državnim fondovima koji su osnovani za izgradnju stanova za preživjele u požaru te mogućem slučaju korupcije.

Ljutiti načelnik je nakon postavljenog pitanja počeo vrijeđati i udarati novinara kojeg je potom srušio na pod judo zahvatom, dok su ga njegovi suradnici pokušali spriječiti u napadu.

Snimka napada izazvala je zgražanje ruske javnosti, ali i žestoku raspravu političara i novinara koji su kritizirali načelnikove postupke.

Zajcev je nakon napada pokušao opravdati napad nazvavši reportera ‘profesionalnim provokatorom’, no čelnici njegove stranke Jedinstvena Rusija nisu prihvatili njegova opravdanja te su ga hitnim postupkom izbacili iz stranke. Pritom su njegovo ponašanje nazvali ‘birokratskim delirijem’.

Tijekom šumskih požara 2015. u jugoistočnom Sibiru poginulo je nekoliko desetaka ljudi, dok su tisuće ostale bez svojih domova. Zajcev je nakon istrage optužen za nemar koji je doveo do smrtnih posljedica te je osuđen na četiri godine zatvora. Vrlo brzo nakon presude je amnestiran te je uspio zadržati svoju funkciju.

Ruske vlada je nakon požara naredila lokalnim vlastima da stanovnicima koji su ostali bez domova osiguraju smještaj. Prema tvrdnjama ljudi koji su ostali bez krova nad glavom, lokalne vlasti su odugovlačile s izgradnjom novih zgrada, a kada su one konačno dovršene ispostavilo se da nisu pogodne za stanovanje.

Comments

comments

WordPress Image Lightbox