Borba protiv korupcije: ubojstvo ili samoubojstvo? Dvanaesti dio – Globalne aspiracije hrvatskog medijskog reketa
Countries Croatia Gray Latest
0 220
Autor: Fairpress

Globalne aspiracije hrvatskog medijskog reketa

U prethodnim video svjedočanstvima i tekstovima koji ih prate, pokrio sam povezanost politike, obavještajnih agencija, organiziranog kriminala, sumnjivih poslovnih interesa i organizacija civilnog društva u sofisticiranim korupcijskim shemama. Sudski procesi i dokumkenti koje smo objavili pokazuju da u korupcijskom biznisu, ubojstva nisu isključena.

U ovom svjedočanstvu, pokušat ću prikazati zbog čega medijski napad na mene i PSD nije bio izolirani incident ili slučajnost, koja se odnosila na jedan predmet, jednu organizaciju, jednog čovjeka ili jednu manje više globalno nebitnu regiju poput Zapadnog Balkana, već se radilo o već ranije stvorenom sistemskom mehanizmu zaštite kriminala i korištenja medija u ostvarivanje kriminalnih ciljeva.

Ekskluzivni dokument iz 1998. koji će javnosti po prvi puta biti dostupan u ovoj priči pokazuje kako su mediji korišteni kao instrument medijskog reketa kojim su iznuđivani političari, bogati poduzetnici i doslovno svi koji su u to vrijeme imali bilo kakvu društvenu moć, te kako se uspostavljena shema pokušala pretvoriti u globalnu operaciju iznude.

Dokument koji u detalje možete čitati u prilogu u ovom tekstu, nastao je kada je Velimir Bujanec, današnja novinarska superzvijezda krajnje desnice u Hrvatskoj, 1998. godine otpušten s mjesta direktora jednog od najkontroverznijih tadašnjih tabloida, Imperijala nedugo nakon što se Imperijal jako zamjerio Predsjedniku Tuđmanu zbog objave priče o Slavici Ecclestone. Dokument prema meni dostupnim informacijama nastaje kao proizvod dva suglasna interesa – potrebe Velimira Bujanca da se nakon raskida odnosa s Imperijalom i Miroslavom Kutlom izvuče iz cijele priče i opravda kod predsjednika Tuđmana, te potrebe dijela obavještajne zajednice, da zaštiti Bujanca kao svog povjerljivog izvora i operativca za njihove buduće operacije. Ukratko, svrha ovog dokumenta bila je na određeni način proizvesti dojam da Bujanec, unatoč tome što je u to vrijeme bio direktor magazina Imperijal, nije sudjelovao u medijskom reketu, ucjenama, i političko obavještajnim operacijama koje su odrađivali redakcija i prikriveni vlasnici magazina Imperijal.

Iako dokument ima svoja ograničenja budući da se očigledno temelji samo na jednom izvoru (Velimiru Bujancu), izvješće otkriva motive i događaje iza scene koji su pratili 75 brojeva Imperijala i pokazuje kako je u to vrijeme (1998.) funkcionirala medijska scena, a čiji su temelji ucjena i pritisaka u svrhu ostvarenja kriminalnih, poslovnih i političkih ciljeva, kao i ključni akteri, prisutni i danas. Kako i sami možete zaključiti iz dokumenta u prilogu, izvješće sugerira da su u najmanje 25 od 75 objavljenih izdanja, izvori informacija objavljeni u Imperijalu bili pripadnici tadašnjih obavještajnih agencija, bivši i tadašnji obavještajni dužnosnici i operativci, ili dokumenti koji su fabricirani od strane obavještajnih klanova.

Objavljeni dokumenti obajveštajne zajednice, odnosno članci koji su objavljivani po naputku obajveštajne zajednice, fabricirani su kako bi odgovarali interesu jedne od strana u bitkama koje su se tada vodile u obavještajnoj zajednici. U 63 od 75 objavljenih brojeva Imperijala, ključna pozadina publikacija bila je zaštita političkih i privatnih interesa jednog od najmoćnijih političara u to vrijeme Ivića Pašalića i jednog od najmoćnijih tadašnjih tajkuna Miroslava Kutlea, koji su, prema Bujancu u ovom izvješću, bili stvarni vlasnici časopisa Imperijal.

Bujanec je autorima ovog izvješća pružio detaljne informacije o pozadini ključnih tema svakog objavljenog broja Imperijala, pokušavajući prikazati i kako on, kao direktor Imperijala, s navedenim planovima i ciljevima vlasnika Imperijala nije imao nikakve veze. No, od posebnog interesa za ovu priču je činjenica, da je Imperijal imao mnogo veće ambicije od bavljenja lokalnom poslovnom i političkom elitom u Hrvatskoj.

Primjerice, u broju 38 iz 1998. godine, Imperijal je objavio članak o nepriličnom ponašanju Slavice Ecclestone, koja je u to vrijeme bila supruga Berniea Ecclestonea, vlasnika Formule 1. Točnije, kako to opisuje ovaj dokument, objavljeni tekst iz Imperijala broj 38 sugerirao je da je Slavica Ecclestone, prije sklapanja braka s Berniem Ecclestoneom, bila dijelom prostitucijskog lanca koji je organizirala bivša jugoslavenska tajna služba, poznata kao UDBA, s ciljem kompromitiranja bogatih i važnih ljudi u SFR Jugoslaviji. No, kako to Bujanec objašnjava autorima dokumenta, Imperijal u trenutku objave afere koja će potresti hrvatsku društvenu i političku scenu, o navedenom nije imao niti jedan dokaz. Prema Bujanecovoj izjavi, dva su bila ključna razloga objave ovog teksta – prvi da uvjere superbogatu Slavicu Ecclestone da „donira“ Imperijalu veću svotu novca vlasnicima časopisa Imperijal, a drugi, da ovom pričom spriječe dolazak Formule 1 u Hrvatsku u aranžmanu umjerene struje HDZ-a (ili demokratske struje kako je naziva Velimir Bujanec, navodeći kakom i sam njoj pripada), te na taj način osnaže poziciju Miroslava Kutlea i Ivića Pašalića na političkoj sceni u Hrvatskoj. No, kako dokument pokazuje, priča o Slavici Ecclestone će izazvati nepredviđene reakcije i bijes tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana, što je i dovelo do međusobnih optuživanja tadašnjih zaposlenika i vlasnika kako bi se spasili od eventualnih reprekusija. Svađe i prepirke oko ove neuspješne operacije na kraju će dovesti i do njhovog privremenog

poslovnog razlaza.

Dok je priča o pokušaju ucjene Slavice Ecclestone prilično degutantan primjer medijskog reketa, druga priča iz ovog izvješća je sa stajališta današnjih globalnih političkih odnosa, puno interesantnija. U izvješću se navodi da je neslužbeni vlasnik časopisa Imperijal, Miroslav Kutle, naredio da se njegov poslovni odnos s Ivanom Trump, bivšom suprugom današnjeg predsjednika Donalda Trumpa i majkom danas najmoćnije djece na planeti – Donalda Trumpa Juniora, Ivanke Trump i Erica Trumpa, mora snažno promovirati, što je Imperijal i radio na različite načine. Ivana Trump, prema priči koju je Velimir Bujanec tada dao obavještajnim operativcima, a koju su potvrdili i neki vodeći međunarodni i hrvatski mediji tog doba, odlučila je investirati primarno u medijski biznis Miroslava Kutle, ali i u neke njegove druge poslove.

Budući da su medijski poslovi Miroslava Kutlea uključivali i prikriveno vlasništvo nad medijima koji su se organizirano bavili medijskim reketom, poput ovdje obrađenog Imerijala, postavlja se pitanje u što je zapravo ulagala Ivana Trump, i koji su to zajednički interesi Ivane Trump i Miroslava Kutlea koji su ih ujedinili u investicijskom projektu.

Danas je Miroslav Kutle bjegunac pred hrvatskim pravosuđem i nalazi se u Bosni i Hercegovini kao slobodan građanin obzirom na svoje dvojno državljanstvo, ali su ostali repovi. Na kraju, i Bujanec i autori izvješća zaključuju kako je jedna od temeljnih funkcija Imperijala bila ostvarivanje političkih i poslovnih ciljeva osovine Pašalić-Kutle.

Ukratko, gdje god bi, na primjer, Miroslav Kutle bio zainteresiran za preuzimanje neke tvrtke, predmetna tvrtka, njezini vlasnici ili politički pokrovitelji koji su štitili takvo poduzeće bili bi kontinuirano napadani od strane magazina Imperijal kako bi se na taj način otvorio prostor za dolazak Kutlea kao „spasitelja“, odnosno osobe koja može riješiti sve njihove probleme, uključujući i one financijske prirode. Vrlo brzo nakon takvih operacija, Kutle bi i preuzeo vlasništvo nad predmetom interesa, osim, naravno, kada s druge strane ne bi stajao netko jednako toliko moćan. Iako ovaj dokument potječe iz vremena od prije dva desetljeća, neki od uspostavljenih odnosa i načina na koji mediji posluju u Hrvatskoj i utječu na današnji svakodnevni život građana, a posebice politike i poslovanja, prisutni su i danas. Kako će moja buduća video svjedočanstva i pokazati, vlasništvo nad medijimau Hrvatskoj (ali i ostatku Balkana) još uvijek je, dva desetljeća kasnije, nepoznato široj javnosti i još uvijek se sastoji od izravnih ili neizravnih vlasničkih udjela organiziranog kriminala u svim većim medijskim kućama. Obzirom na važnost opisa međusobnih odnosa u ovom dokumentu za neke od aktera medijskog reketa danas, dajemo ga na uvid javnosti, iako je u dijelovima sadržaj opskurniji od bilo koje sapunice.

 

P.S.

Nakon 20 godina aktivizma i pokušaja uspostave vladavine, čini se da je borba protiv korupcije izgubljena. U posljednjem naporu da se osvijesti zarobljenost društva u različite privatne i političke interese i promijeni tijek procesa, aktivist Munir Podumljak odlučio se na svjedočanstvo o ključnim detaljima koji su doveli do ovakvog stanja. U najavljenoj seriji video uradaka, iznijet će se svejdočanstva, dokumenti i dokazi o isprepletenim privatnim, političkim, financijskim i kriminalnim interesima koji su onemogućili da Hrvatska, Balkan i Europa naprave iskorak iz stanja apatije i davanja zelenog svjetla kriminalnim interesima da osvoje društveni prostor. Zbog čega beskompromisna borba protiv korupcije vodi ubojstvu ili samoubojstvu zaključite sami iz svjedočanstva, svake predstavljene priče, i vašim ukupnim sudom nakon što su sve priče i dokumenti objavljeni. Zbog šire važnosti ove teme i slučajeva koji pokrivaju ne samo Hrvatsku i Zapadni Balkan, već i skoro cijelu Europu i Sjedinjene Američke Države, video svjedočanstvo je na engleskom jeziku. Tekstualni prijevod i praćenje svjedočanstva osigurati će portal Fairpress.eu. Sudjelujte, komentirajte i pratite svaki dan. Ukoliko smatrate da neovisna borba protiv korupcije treba živjeti, pretplatite se na YouTube kanal PSD-a (PSDPartnerstvo), pratite i dijelite priče, ili donirajte. Sve po volji i vašoj savjesti.

(Tekstualno praćenje video svjedočanstva rađeno je na sirovom materijalu koji zbog duljine nije mogao kompletan biti predstavljen u video uradcima, stoga je hrvatski prijevod za nijansu opširniji od video svjedočanstva).

 

Cijeli dokument koji se spominje u tekstu pogledajte ovdje.

 

Povezani članci: Borba protiv korupcije: ubojstvo ili samoubojstvo? Prvi dioBorba protiv korupcije: ubojstvo ili samoubojstvo? Drugi dioBorba protiv korupcije: ubojstvo ili samoubojstvo? Teći dio – Quid pro QuoBorba protiv korupcije: ubojstvo ili samoubojstvo? Četvrti dio – Propast klijentelističkih drugovanjaBorba protiv korupcije: ubojstvo ili samoubojstvo? Peti dio – Brisanje svjedoka i memorijeBorba protiv korupcije: ubojstvo ili samoubojstvo? Šesti dio – Desničarski državni udar!?Borba protiv korupcije: ubojstvo ili samoubojstvo? Sedmi dio – Antikorupcijski iluzionistiBorba protiv korupcije: ubojstvo ili samoubojstvo? Osmi dio – Mrtav si!Borba protiv korupcije: ubojstvo ili samoubojstvo? Deveti dio – Naivnost vjere u pravduBorba protiv korupcije: ubojstvo ili samoubojstvo? Deseti dio – Medijsko ubojstvoBorba protiv korupcije: ubojstvo ili samoubojstvo? Jedanaesti dio – Upoznavanje s medijskim blatom

Comments

comments

WordPress Image Lightbox