MEDIA DAILY: Vlada predložila Katju Kušec u Vijeće za elektroničke medije; Vijeće Europe: U porastu napadi na novinare; Postignut dogovor o direktivi o autorskim pravima
Countries Croatia Latest MoM
0 120
Autor: Fairpress
Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice u četvrtak utvrdila prijedlog odluke o imenovanju Katje Kušec članicom Vijeća za elektroničke medije, temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu i taj je prijedlog uputila Hrvatskom saboru. Sloboda medija u Europi osjetljivija je danas nego bilo kada u periodu poslije Hladnog rata, navodi se u izvještaju partnerskih organizacija Platforme za sigurnost novinara Vijeća Europe. Predstavnici triju europskih institucija, Vijeća, Komisije i Parlamenta konačno su u srijedu navečer postigli suglanost oko novih pravila o autorskim pravima, koja bi trebala donijeti pravednije naknade kreatorima sadržaja na kojima velika sredstava zarađuje internetske platforme.

Vlada predložila Katju Kušec u Vijeće za elektroničke medije

Članak Hine prenesen s portala hr.n1info.com

Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice u četvrtak utvrdila prijedlog odluke o imenovanju Katje Kušec članicom Vijeća za elektroničke medije, temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu i taj je prijedlog uputila Hrvatskom saboru.

Zbog isteka mandata, utvrđen je prijedlog odluke o razrješenju dosadašnje članice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Vesne Patrlj, a istodobno je utvrđen prijedlog o njenom imenovanju za članicu tog vijeća u novom mandatnom razdoblju i oba su prijedloga upućena u Hrvatski sabor na donošenje.

Vlada je razriješila dosadašnjega člana Upravnoga vijeća Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Dražena Kneževića.

Razriješen je dosadašnji član Upravnoga vijeća Lučke uprave Šibenik Igor Radić, a dijelom novih članova Upravnoga vijeća Lučke uprave Šibenik, imenovani su Melita Štrbić i Tomislav Lucić.

Razriješena je i dosadašnja predsjednica Upravnoga vijeća Lučke uprave Ploče Maja Markovčić Kostelac, a novim je predsjednikom imenovan Josip Bilaver.

Vlada je razriješila dosadašnju članicu hrvatskog izaslanstva Međunarodne komisije za sliv rijeke Save Maju Markovčić Kostelac, a novom članicom imenovana je Duška Kunštek.

Razriješeni su dosadašnji zamjenik predsjednice Komisije za granice Toma Galli i članica komisije Maja Markovčić Kostelac, a novom je zamjenicom imenovana Gordana Vidović Mesarek, a članom komisije Anđelko Petrinić.

Na osobni je zahtjev razriješena dosadašnja članica Upravnog odbora Zaklade “Kultura nova” Križana Brkić. Temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, novim članom Upravnog odbora Zaklade imenovan je Orsat Franković.

Nadzornom odboru društva Hrvatski operator tržišta energije d.o.o., Vlada je predložila imenovanje Borisa Abramovića za direktora društva, najviše na vrijeme od tri mjeseca, do provedbe postupka izbora direktora društva putem javnoga natječaja, jer mu mandat istječe 16. veljače, a sukladno odredbi članka 17. Uredbe o uvjetima za izbor i imenovanje članova nadzornih odbora i uprava pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i način njihovih izbora.

Vijeće Evrope: U porastu napadi na novinare

Članak Ajle Obradović prenesen s portala slobodnaevropa.org

Sloboda medija u Evropi osjetljivija je danas nego bilo kada u periodu poslije Hladnog rata, navodi se u izvještaju partnerskih organizacija Platforme za sigurnost novinara Vijeća Evrope.

U porastu su fizički napadi na novinare, kao i napadi na njihov integritet. Novinari se sve češće suočavaju sa opstrukcijama, neprijateljskim okruženjem i nasiljem dok istražuju i izvještavaju u ime javnosti.

Stoga su, navodi se, potrebne hitne akcije, praćene odlučnom političkom voljom od strane država članica Vijeća Evrope kako bi se poboljšali teški uslovi u kojima se nalazi sloboda medija i osigurala zaštita novinara u zakonima i u praksi.

Dvanaest partnera, uključujući novinarske i medijske organizacije, kao i grupe koje promovišu slobodu izražavanja, prijavile su 140 ozbiljnih kršenja ove Platforme u 32 države članice Vijeća Evrope. Inače, Platforma je pokrenuta u aprilu 2015. da bi pružila informacije koje mogu poslužiti kao osnova za dijalog sa državama članicama o mogućim zaštitnim ili korektivnim mjerama.

Od ovih 140 kršenja Platforme, u 80 slučajeva, dakle 57 posto prijetnja je došla od strane države, 21 posto sa neke druge strane, a 22 posto prijetnje su uputili neidentifikovani izvori.

Napadi na novinare u Srbiji, BiH i Crnoj Gori

Ukupno je postavljeno 35 upozorenja koja se tiču fizičkih napada na novinare na Platformu prošle godine. Njih 29 je klasifikovano kao “nivo 1”, koji se odnosi na najteže kršenje slobode medija. Osim ubistava novinara, upozorenja se odnose na detonaciju autobombe ispred kuće novinara u Crnoj Gori, napad nožem na novinara ispred kućnih vrata, podmetanje požara u sjedištu istraživačkog portala u Ukrajini.

Upozorenja o ugrožavanju života novinara godišnje rastu duplo od pokretanja Platforme 2015. godine. U 2018. primjetan je jasan trend verbalnog zlostavljanja i javne stigmatizacije medija i novinara u mnogim državama, što uključuje i izabrane zvaničnike, a posebno uoči izbora. To se često propagira na društvenim mrežama, etiketirajući medijske zaposlenike kao potencijalne mete, u nekim slučajevima izazivajući neprijateljstvo, mržnju i na-

silje protiv njih, a što se dešava u Bosni i Hercegovini, navodi se u izvještaju. Dodaju da je to neprihvatljivo i da se mora oštro osuditi.

Primjeri verbalnog zlostavljanja od strane političkih lidera uključivali su objavljivanje liste novinara koji su kritikovali vlast i koji su opisani kao “izdajnike”, što je bio slučaj u Srbiji.​

Ubistva novinara

​Najmanje dva novinara su ubijena 2018. godine zbog njihovog izvještavanja: Jan Kuciak u Slovačkoj i Jamal Khashoggi u Turskoj u konzulatu Saudijske Arabije. Kada se govori o smrti dva druga novinara, Viktorije Marinove u Bugarskoj i Maksima Borodina u Rusiji, izražena je zabrinutost zbog temeljitosti istraga ubistava i okolnosti koje su dovele do ubistva.

Kao problem navodi se i nekažnjivost, odnosno nedostatak odgovarajuće policijske i sudske angažovanosti u zločinima protiv novinara, pa je omogućeno da to postane novi standard. Do 2018. bilo je 17 slučajeva nekažnjavanja ubistava novinara.

Po dva slučaja u Azerbejdžanu i Turskoj, šest u Rusiji, pet u Ukrajini i po jedan u Srbiji i Crnoj Gori. Osim toga, u Srbiji je identifikovano 14 slučajeva ubistava, kidnapovanja i nestanka srpskih i albanskih novinara između 1988. i 2005. godine koji do danas nisu riješeni i koji zahtijevaju nove istrage, upozoravaju u izvještaju.

Novinari u zatvoru

Izvještaj ilustruje pogoršanje medijskih sloboda u Evropi kroz nekoliko primjera. Posebno su istaknute Turska, u kojoj je i dalje najveći broj novinara u zatvoru, Rusija, gdje potezi i politika države u mnogome ograničavaju prostor za slobodno izražavanje, Italija, u kojoj je najviše porastao broj upozorenja koja se odnose na slobodu medija i Mađarska, gdje je velika koncentracija medija u rukama provladinih oligarha. Navodi se da je u Turskoj preko 200 novinara uhapšeno ili zatvoreno.

Osim toga, Zakon, kojim je proširen član koji se odnosi na “strane agente”, donesen 2018. godine u Rusiji, dao je tamošnjim vlastima dodatne alate za ograničavanje pristupa informacijama, vršenje nadzora i cenzurisanje sadržaja.

Represivni zakoni ozbiljno narušavaju slobodu medija. Ovdje se uključuju prijave o blokiranju nekih stranica od strane države, a u nekim slučajevima i društvenih mreža, kao što je bio slučaj u Rusiji koja je ograničila pristup aplikaciji Telegram. U izvještaju pišu i kako su novinari i dalje proizvoljno ili nepravedno u pritvoru.

Do 31. decembra 2018. godine, Platforma je zabilježila 130 slučajeva novinara u pritvoru, od čega ih je 110 zatvorenih u Turskoj, 11 u Azerbejdžanu, pet u Rusiji i četiri u Ukrajini.

Zabilježeno je i nekoliko slučajeva navodne zloupotrebe Interpolovih potjernica, za koje se sumnja da su izdate kako bi se proganjali novinari koji su pobjegli pred represijom u svojim državama.

Takođe, navode da je nezavisnost i održivost javnih emitera sve ugroženija, kao i mogućnost novinara da zaštite svoje izvore.

Odgovor države

Ukupna stopa odgovora država nakon upućenih ozbiljnih prijetnje slobodi medija bila je samo 39 posto, što je prenisko, ocjenjuje se u izvještaju.

Bosna i Hercegovina, Azerbejdžan, Italija, Turska i Rusija nisu odgovorili ni na kakva upozorenja koja su prijavljena Platformi, zaključuju u izvještaju.

Postignut dogovor o direktivi o autorskim pravima

Članak N.S./ Hine prenesen s portala tportal.hr

Predstavnici triju europskih institucija, Vijeća, Komisije i Parlamenta konačno su u srijedu navečer postigli suglanost oko novih pravila o autorskim pravima, koja bi trebala donijeti pravednije naknade kreatorima sadržaja na kojima velika sredstava zarađuje internetske platforme.

“Napokon smo dobili moderna pravila o autorskim pravima, što je veliki uspjeh za cijelu EU koji je odavno trebao biti postignut”, izjavio je povjerenik za digitalno tržište Andrus Ansip.

Dogovor je postignut nakon trodnevnog razgovora u kojem sudjeluju predstavnici Vijeća, Komisije i Parlamenta. Sada preostaje da ga službeno potvrdi Vijeće EU-a i Europski parlament na plenarnoj sjednici prije europskih izbora krajem svibnja ove godine.

“Pregovori su bili teški, ali ono što je bitno na kraju je da imamo pravedan i uravnotežen rezultat koji je prikladan za digitalnu Europu: slobode i prava korisnika interneta bit će poboljšani, naši kreatori će biti bolje nagrađeni za svoj rad, a internetsko gospodarstvo će imati jasnija pravila za rad i uspjeh”, dodao je Ansip.

Prijedlog direktive, koji je Komisija predstavila u rujnu 2016. godine, pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti Bruxellesa u kojem su snage odmjeravali na jednoj strani medijske kuće i umjetnička industrija, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta.

Velika bitka se vodila oko članaka 11 i 13 koji daju pravo medijskim izdavačima da monetiziraju svoje sadržaje na internetskim sajtovima poput Google Newsa, a također će moći lakše uočiti i pronalaziti kršenja autorskih prava na sajtovima poput YouTubea.

Comments

comments

WordPress Image Lightbox