MEDIA DAILY: Časopis za srpsko-hrvatske teme; Sud u Mjanmaru odbio žalbu Reutersovih novinara, ostaju u zatvoru
Countries Croatia Latest MoM
0 80
Autor: Fairpress
Prvi broj “Tragova”, časopisa za “srpske i hrvatske teme” izašao je u Zagrebu u izdanju Srpskog narodnog vijeća, pod naslovom, koji se prema riječi uredništva odnosi na to da se broj Srba u Hrvatskoj smanjio s 22 posto 1991. na 7,5 posto stanovništva 2001., pa je nekad brojna i važna zajednica u Hrvatskoj danas prisutna samo u tragovima, javlja Hina. Sud u Mjanmaru danas je odbio žalbu dvojice Reutersovih novinara osuđenih na sedam godina zatvora na temelju optužbe za odavanje državne tajne uz obrazloženje da obrana nije dala dovoljno dokaza da su nedužni. Vlast u Azerbajdžanu propustila je istražiti ozbiljno narušavanje privatnosti poznate istraživačke novinarke Khadije Ismayilova čime je prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima, presudio je u četvrtak 10. siječnja Europski sud za ljudska prava, u predmetu Khadija Ismayilova protiv Azerbajdžana.

Časopis za srpsko-hrvatske teme

Članak FoNeta prenesen s portala uns.org.rs

Prvi broj “Tragova”,časopisa za “srpske i hrvatske teme” izašao je u Zagrebu u izdanju Srpskog narodnog vijeća, pod naslovom, koji se prema reči uredništva odnosi na to da se broj Srba u Hrvatskoj smanjio s 22 odsto 1991. na 7,5 odsto stanovništva 2001, pa je nekad brojna i važna zajednica u Hrvatskoj danas prisutna samo u tragovima, javlja Hina.

Kao časopis društvene i akademske kritike, “Tragovi” navode da su “srpske i hrvatske teme” sve teme koje se bave pitanjima iz srpskog i hrvatskog privrednog, političkog, kulturnog, identitetskog, umetničkog, naučnog, konfesionalnog, medijskog i drugih oblasti, uz želju da se suprotstavi amaterizmu i politikantstvu u obradi srpskih i hrvatskih pitanja.

Prvi broj donosi sedam članaka među kojima se ističu oni Dimitrija Birača o privrednom razvoju Vukovara kroz istoriju, Filipa Škiljana o identitetskim osobinama Srba u Zagrebačkoj županiji i Igora Mrkalja o Francu Žužeku, katoličkom svešteniku u Glini tokom Drugog svetskog rata. Glavni urednik Dejan Jović istakao je povod za pokretanje časopisa – raskorak između neprekidnog javnog govora o Srbima i Hrvatima, a malo ozbiljnih istraživanja o njima.

I dok su hrvatska i srpska pitanja preplavila javni prostor, ona nedostaju u akademskom prostoru i prepuštaju se često nekvalifikovanoj javnosti, ističe Jović.

Kad se o Hrvatima i Srbima piše, jedno često definiše drugo ili se barem pri pisanju o jednima odnosi i na druge, odnosno, identiteti Srba i Hrvata promatraju se kao dva spojena suda, kaže Jović i ukazuje na javno svođenje srpsko-hrvatskih odnosa na sukobe. To je manipulacija jer su oni daleko složeniji i uključuju i neprekidne pokušaje sporazumevanja i saradnje, objašnjavaJović, inače redovni profesor međunarodne politike na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu.

“Ovaj časopis stoga sledi tragove prošlosti, ali i ostavlja tragove u sadašnjosti, za neku – nadajmo se bolju –budućnost, koja neće doći sama po sebi, nego bi mogla biti samo rezultat našeg upornog i marljivog rada”, zaključuje glavni urednik u uvodu prvog broja časopisa “Tragovi”.

Sud u Mjanmaru odbio žalbu Reutersovih novinara, ostaju u zatvoru

Članak Hine prenesen s portala index.hr

SUD u Mjanmaru danas je odbio žalbu dvojice Reutersovih novinara osuđenih na sedam godina zatvora na temelju optužbe za odavanje državne tajne uz obrazloženje da obrana nije dala dovoljno dokaza da su nedužni.

Wa Lone, 32, i Kyaw Soe Oo, 28, niži sud je osudio u rujnu u slučaju koji je bio presedan a doveo je u pitanje mjanmarski napredak prema demokraciji te izazvao ogorčenost diplomata i aktivista za zaštitu ljudskih prava.

“Ovo je primjerena kazna”, rekao je sudac višeg suda Aung Naing, govoreći o sedmogodišnjoj zatvorskoj kazni koju je odredio niži

sud.

Obrana ima mogućnost daljnje žalbe na vrhovnom sudu, sa sjedištem u glavnome gradu Naypyitawu.

Glavni urednik Reutersa: “Izvješćivanje nije zlodjelo”

“Današnja presuda još je jedna nepravda među mnogima koje su nanesene Wa Loneu i Kyaw Soe Oou. Oni ostaju iza rešetaka samo iz jednog razloga: oni na vlasti žele ušutkati istinu”, rekao je u izjavi glavni urednik Reutersa Stephen J. Adler.

“Izvješćivanje nije zlodjelo i sve dok Mjanmar to strašno pogrešno shvaća, novinari u Mjanmaru nisu slobodni i predanost Mjanmara vladavini prava i demokraciji ostaje dvojbena”, dodao je.

Mjanmarski sud u prosincu je saslušao argumente u žalbenom predmetu dvojice Reutersovih reportera. Njihovi odvjetnici žalili su se na presudu tvrdeći da je riječ o policijskoj namještaljki i da ne postoje dokazi.

Prije uhićenja novinari su radili na Reutersovoj istrazi o ubojstvu 10 muslimana Rohindža, muškaraca i dječaka, koje su ubile sigurnosne snage i budistički civili u zapadnoj mjanmarskoj pokrajini Rahine za vrijeme vojne represije koja je počela u kolovozu 2017. godine.

Zbog te represije više od 700.000 Rohindža napustilo je domove i izbjeglo u Bangladeš, prema procjenama UN-a.

Evropski sud za ljudska prava presudio u korist azerbejdžanske novinarke

Članak prenesen s portala cenzolovka.rs (Izvor: CINS)

Prava na privatni i porodični život i slobodu izražavanja prekršena su u slučaju Kadidže Ismailove, presuda je Evropskog suda

Vlast u Azerbejdžanu propustila je da istraži ozbiljno narušavanje privatnosti poznate istraživačke novinarke Kadidže Ismailove (Khadija Ismayilova) čime je prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, presudio je u četvrtak 10. januara Evropski sud za ljudska prava, u predmetu Kadidža Ismailova protiv Azerbejdžana.

saopštenju o presudi sud navodi da je došlo do kršenja prava na poštovanje privatnog i porodičnog života i kršenje slobode izražavanja propisanih Evropskom konvencijom.

Sud se bavio kampanjom koja je vođena protiv poznate novinarke, tokom koje je Kadidža primila pismo kojim joj je prećeno da će biti javno ponižena ako nastavi da se bavi istraživačkim novinarstvom. Nakon njenog odbijanja, video seksa koji je snimljen bez njenog i znanja njenog tadašnjeg momka, objavljen je na internetu. Istovremeno su u novinama objavljivane priče koje su je optuživale za protivdržavna uverenja i nemoralno ponašanje. Kasnije je otkriveno da su se skrivene kamere nalazile u njenom stanu.

Takva dela su uvreda za ljudsko dostojanstvo, koju je država imala dužnost da istraži, smatra Sud. Istraga je, međutim, doživela značajne nedostatke i kašnjenje, iako su postojali očigledni tragovi. Osim članaka u provladinim medijima, vlast je objavila izveštaj o statusu istrage, koji je, bez razloga, sadržao informacije o novinarkinom privatnom životu.

Sud u saopštenju navodi i da je posebno obratio pažnju na izveštaje o proganjanju novinara u Azerbejdžanu, a što ostaje nekažnjeno.

Pre hapšenja 5. decembra 2014. godine, Kadidža je vodila program na azerbejdžanskom Radiju Slobodna Evropa, a radila je i kao istraživačka novinarka za Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP), istražujući koruptivne radnje porodice koja je na vlasti u Azerbejdžanu, navodi se na sajtu OCCRP-a.

U septembru 2015. je osuđena na sedam i po godina zatvora, ali je svojom odlučnošću i kontinuiranim radom kolega novinara i aktivista za ljudska prava oslobođena 25. maja 2016. godine, nakon žalbe Vrhovnom sudu Azerbejdžana.

Comments

comments

WordPress Image Lightbox