MEDIA DAILY: Novinari i izdavači protiv presuda protiv medija; Stanković: Srbija živi u vremenu laži i obmana; Novinari danskog lista smanjuju putovanja avionom
Countries Croatia Latest MoM
0 88
Autor: Fairpress
Lavina posebno čudnih prvostupanjskih presuda protiv medija posljednjih tjedana podsjetila je hrvatsku javnost, novinare i vlasnike medija da su zaboravili koliko su česte tužbe protiv medija u Hrvatskoj. Zakoni ovdje nisu glavni problem, ocjenjuju sugovornice Radija Slobodna Europa (RSE). Lažne vijesti nisu srpski izum, one postoje svuda u svijetu, ali su se na ovom tlu mnogo više primile, jer postoji manja odgovornost za javno izgovorenu riječ, rekao je FoNetu novinar RTS Branko Stanković i dodao da bi svatko trebao imati svijest o težini onoga što izjavi. Novinari i ostalo osoblje danskog lista Politikena više neće putovati zrakoplovima na domaćim linijama osim u slučaju krajnje nužde jer time žele dati svoj doprinos smanjenju emisije ugljikova dioksida.

Novinari i izdavači protiv presuda protiv medija

Članak Enisa Zebića prenesen s portala slobodnaevropa.org

Lavina posebno čudnih prvostupanjskih presuda protiv medija posljednjih tjedana podsjetila je hrvatsku javnost, novinare i vlasnike medija da su zaboravili koliko su česte tužbe protiv medija u Hrvatskoj. Zakoni ovdje nisu glavni problem, ocjenjuju sugovornice Radija Slobodna Europa (RSE).

Po nekima je glavni problem u sucima, dok drugi misle da bi valjalo educirati i suce, medijske odvjetnike, ali i novinare i medije. Protiv ovakve sudske prakse ustali su i izdavači medija.

U posljednjim tjednima prošle godine jedna – pristojno rečeno – čudna presuda za drugom. Jedan je medij kažnjen za klevetu zbog objavljivanja općepoznatih činjenica o političkom moćniku, satirički portal je kažnjen jer je satirom izricao neistine, a mediji su – također prvostupanjski – proglašeni krivima jer su objavili stavove iznesene u autoriziranom intervjuu ili agencijskoj vijesti. Da ne spominjemo medij koji je kažnjen jer je izvijestio o izjavama na javno održanom prosvjedu.

Presude o kojima govorimo nisu kaznene, već se radi o građanskim parnicama temeljem Zakona o medijima i Zakona o obveznim odnosima, i potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva Slavica Lukić kaže za RSE kako tu nije problem u zakonodavnom okviru, već isključivo u sucima.

“Sigurna sam da se radi o potpunom nerazumijevanju slobode medija i slobode govora od strane prvostupanjskih sudaca. Zapanjuje činjenica da suci koji donose osuđujuću presudu zbog satire ili zbog toga što se novinar usudio u svom tekstu konstatirati neke općepoznate činjenice ili ne poznaju praksu Europskog suda za ljudska prava ili je poznaju, ali je ignoriraju iz nekih, tko zna kojih, razloga i pobuda”, kaže Lukić.

Kada se, pak, radi o kaznenom zakonodavstvu, stav Hrvatskog novinarskog društva već je godina savršeno jasan – da kaznena djela protiv časti i ugleda treba dekriminalizirati, kaže Slavica Lukić.

Educirati novinare i medije kako profesionalno i odgovorno obavljati posao, educirati suce koji prečesto netočno misle da dostojanstvo ugled i čast trebaju uživati veću zaštitu nego sloboda izražavanja, i educirati odvjetnike da znaju braniti i obraniti novinare i njihove slobode, to je preporuka odvjetnice i medijske stručnjakinje Vesne Alaburić.

Ona za RSE kaže kako se nikada u praksi nije susrela sa situacijom da nešto – po svom sudu – dobro i argumentirano obrazloži, a da sa druge strane kod sudaca naiđe na potpuno nerazumijevanje.

“Ali isto tako znam da suci neće i ne trebaju tražiti argumente u korist bilo koje stranke, nego trebaju odlučivati u okviru činjeničnih navoda i obrazlaganja koje stranke iznose u postupku. Zato naučimo braniti sebe, dakle naučimo braniti medije i novinare, pa ako tu ne odradimo posao do kraja – ne zato što mi nismo nešto dobro napravili, nego zato što nas onaj drugi nije htio ili znao čuti – e onda trebamo razmišljati što i kako dalje, uključujući i neku zaštitu pred međunarodnim sudovima”, mišljenja je Alaburić.

Vesna Alaburić ne misli da je stanje kritičnije nego ranije, jer su svih ovih godina mediji suočeni sa velikim brojem tužbi, i gotovo da je postao standard javnog komuniciranja – tuži i pokušaj na sudu dokazati da nešto nije istina, jer – ako to ne učiniš, priznaješ da su mediji bili u pravu.

“Dakle, ništa se spektakularno novo nije dogodilo. Koincidira nekoliko presuda koje su nakon dugo vremena ponovo skrenule pažnju javnosti na ovu vrstu sporova, koji jesu jako važni, jer znače ili obranu ili žestoki napad na slobodu medija”, ističe Alaburić.

Odvjetnica specijalizirana za medije Vanja Jurić ocjenjuje da ima mjesta za promjene zakona, ali i da postojeći omogućuju donošenje pravičnih presuda, i da glavni problem vidi u pogrešnom

tumačenju zakonskih odredbi prilikom donošenja presuda.

“Kvalitetno suđenje i donošenje ispravnih presuda zahtijeva kontinuiranu edukaciju, praćenje sudske prakse u vezi medija i poznavanje prakse Europskog suda za ljudska prava”, kaže Jurić za RSE.

“U suprotnom – a čini mi se da je upravo to problem kod ovih presuda – dolazi do pogrešnog tumačenja pojmova kao što su javni interes i dobra vjera, do problema u razlikovanju vrijednosnih sudova od činjeničnih tvrdnji, te do problema pri utvrđivanju takozvanog pretežnijeg prava između npr. prava na čast i ugled tužitelja i prava na slobodu izražavanja. radi se o pojmovima čije je razumijevanje presudno za donošenje odluka u ovoj vrsti postupaka, i – ako takvo razumijevanje izostane – onda nam se dešavaju ovakve prvostupanjske presude kakve su nam se desile u zadnjih mjesec dana”, pojašnjava Vanja Jurić.

Novinarima i ekspertima ovoga su se puta pridružili i izdavači, čije udruga pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca izražava duboku zabrinutost zbog ovih presuda koje ocjenjuje pravno neutemeljenima. Oni traže hitne izmjene zakona i ujednačavanje sudske prakse, uz implementiranje stajališta izrečenih u presudama Europskog suda za ljudska prava.

Stanković: Srbija živi u vremenu laži i obmana

Članak FoNeta prenesen s portala uns.org.rs

Lažne vesti nisu srpski izum, one postoje svuda u svetu, ali su se na ovom tlu mnogo više primile, jer postoji manja odgovornost za javno izgovorenu reč, rekao je FoNetu novinar RTS Branko Stanković i dodao da bi svako trebalo da ima svest o težini onoga što izjavi.

On je, u okviru serijala Pres Ekstra, podsetio na nedavno priznanje bivšeg novinara Špigla Klaus Relocijusa, koji je godinama objavljivao izmišljaene intervjue, a pri tom je dobitnik nagrade CNN za novinara godine. Kao primer u Srbiji, Stanković je pomenuo slučaj „Račak“, u kada su srpske snage optužene za ubistvo kosovskih Albanaca, što je, prema mišljenju mnogih, bio povod za NATO bombardovanje.

On smatra da političari koriste lažne vesti kako bi najpre izazvali pometnju i zbunjenost kod ljudi ili zamaskirali pravu istinu o nekom događaju. „Srbija živi u vremenu laži, obmana, manipulacija i spinova“, ukazao je Stanković i dodao da to nije samo odgovornost političara i ljudi iz medija, već i pojedinaca koji ih šire na društvenim mrežama. Prema njegovom stavu, javnost je zbunjena i često ne zna kako da reaguje, što pokazuje i primer novinara Milana Jovanovića „Jovanović je optužio predsednika opštine Grocka, da je nalogodavac za spaljivanje njegove kuće, a policija i tužilaštvo do sada nisu reagovali“, objasnio je Stanković.

Uz konstataciju da ovakve vesti izazazivaju dilemu da li su istinite ili ne, on je predočio da u takvoj situaciji građani gube poverenje u mejnstrim medije, što se najbolje vidi na primeru protesta. Stanković istiće da je važno shvatiti svrhu okupljanja građana, da bi bili jasni razlozi zašto mnogi državni i provladini mediji ne izveštavaju o takvim događajima, ili, kao RTS, daju vrlo kratku i nedovoljnu informaciju o tome. Ne pomažu tu kazne, ne pomaže tu uvođenje dežurnog cenzora u redakcije. Najbolji put je satavljanje na stub srama svih onih koji nemaju odgovornost za objavljenu laž, zaključio je Stanković.

Novinari danskog lista smanjuju putovanja avionom

Članak Hine prenesen s portala index.hr

NOVINARI i ostalo osoblje danskog lista Politikena više neće putovati zrakoplovima na domaćim linijama osim u slučaju krajnje nužde jer time žele dati svoj doprinos smanjenju emisije ugljikova dioksida.

Zaposlenici Politikena u Danskoj će putovati jedino u vlakovima i autobusima, objavio je jučer glavni urednik Christian Jensen.

Emisije ugljikova dioksida koje su rezultat međunarodnih letova list će nadoknaditi prilozima klimatskim inicijativama.

Fokusirat će se na one terene do kojih se može doći javnim prijevozom

Također, jedan od kriterija za putovanje na novinarske zadatke u inozemstvo ubuduće će biti njegov utjecaj na klimu, dodao je Jensen.

Novinari Politikena fokusirat će se na zadatke u Danskoj, Skandinaviji i sjevernoj Europi do kojih se može stići javnim prijevozom.

Izvještavanje iz prekomorskih zemalja bit će znatno reducirano.

Comments

comments

WordPress Image Lightbox