MEDIA DAILY: Mediji u 2018: Otkazi na HRT-u, tužbe i presuda protiv HND-a; Novinar Milan Jovanović: Provalili su mi u stan; Minus za novinarsku etiku
Countries Croatia Latest MoM
0 147
Autor: Fairpress
Otkazi na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), tužbe i presuda protiv Hrvatskog novinarskog društva (HND), preuzimanje Nove TV te osude i sankcioniranje govora mržnje u medijima, najvažniji su događaji u hrvatskim medijima tijekom 2018. godine. Novinaru portala Žig info Milanu Jovanoviću iz Vrčina, kojem je nedavno spaljena kuća, nepoznati napadači provalili su u nedjelju navečer u iznajmljen stan na Banovom brdu, javlja TV N1. “Etika, kao jedna od ključnih vrijednosti civilizacije koju poznajemo, danas nažalost sve češće i intenzivnije ustupa mjesto populizmu, a etičke vrijednosti se sele u neke povijesne depoe”, ovim riječima je crnogorski reditelj Danilo Marunović ocijenio stanje u društvu i medijima kojima se “hranimo”.

Mediji u 2018: Otkazi na HRT-u, tužbe i presuda protiv HND-a

Članak Hine prenesen s portala hr.n1info.com

Otkazi na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), tužbe i presuda protiv Hrvatskog novinarskog društva (HND), preuzimanje Nove TV te osude i sankcioniranje govora mržnje u medijima, najvažniji su događaji u hrvatskim medijima tijekom 2018. godine.

Uprava HRT-a je na samom kraju godine podnijela tužbe protiv HND-a i svojih novinara, ujedno i čelnika Hrvatskog novinarskog društva Hrvoja Zovka i predsjednice ogranka te novinarske organizacije na javnoj radioteleviziji Sanje Mikleušević Pavić, tražeći 500.000 kuna naknade štete zbog javnih istupa i kritika rada HRT-a među kojima je najvažnije bilo priopćenje ogranka HND-a o aferama koje su potresale taj javni medij do rujna ove godine.

U tom su priopćenju, između ostaloga, upozoravali i ograđivali se od pokušaja preprodaje ulaznica za Svjetsko nogometno prvenstvo zbog čega je redovni otkaz dobio komentator i dotad “zaštitno lice HRT-a” Drago Ćosić. U priopćenju se upozoravalo i na spornu HRT-ovu nabavu programa iz vanjske produkcije i navodne nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju HRT-a na što je upozoravao i bivši Nadzorni odbor javne radiotelevizije.

Kako su isticali, novinari HRT-a i članovi ogranka HND-a, ni na koji način nisu sudjelovali u nabavi serijala iz vanjske produkcije “koji opravdavaju grabež, korupciju i bezakonje”, a naglašavali su i kako su suodgovorni “utoliko što rade svoj posao u tvrtki koju se proziva zbog rušenja vlastita ugleda i koja ne ispunjava svoju ulogu javnog medija”, ali i da to nikako ne znači da podržavaju takvo stanje.

“Nipošto ne impliciramo da smo žrtve, ali jednako tako ne priznajemo na tezu da smo krivi. I to zbog toga što nismo odustali, što smo ostali i što još vjerujemo da je još uvijek moguće da se sve to promijeni. Da umjesto skandala počnemo proizvoditi kvalitetan program”, isticalo se u priopćenju.

Otkaz predsjedniku HND-a nakon svađe s urednicom

No, potom je uslijedio izvanredni otkaz HRT-ovu novinaru i uredniku i predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku zbog “osobito teških povreda iz radnog odnosa” nakon sukoba i navodnih uvreda urednici Katarini Periši Čakarun.

I nakon otkaza Zovko je upozoravao na navodne nepravilnosti i cenzuru na HRT-u. Bio je vraćen na posao, ali je odmah potom i suspendiran te je krajem prosinca u gotovo istom tjednu kao i HND i Sanja Mikleušević Pavić tužen od vodstva HRT-a za naknadu štete.

Sve je to na posljednjoj ovogodišnjoj konferenciji za novinare HND-a ocijenjeno kao dosad “nezabilježeni napad na rad ogranka HND-a na HRT-u, zastrašivanje novinara i pokušaj financijskog ataka na HND”. Osim toga, u prvim reakcijama iz EU taj je čin uprave HRT-a protiv HND-a osuđen kao “još jedan neprihvatljiv napad na slobodu medija”.

No, osim najnovijih tužbi treba istaknuti i da je HND izgubio dvadesetpetgodišnji spor s bivšim zakupcem poslovnog prostora u zagrebačkom Novinarskom domu pa na temelju pravomoćne presude HND treba isplatiti više od 320.000 eura. Kako su tada isticali u HND-u, vodstvo te strukovne organizacije “intenzivno radi na pronalaženju načina da izvrši sudsku presudu i istodobno osigura daljnje funkcioniranje HND-a”.

U sjeni ovogodišnjih afera i tužbi gotovo nezamijećeno je prošla promjena vlasništva nad NovomTV, najgledanijom hrvatskom komercijalnom televizijom koju je od dosadašnjeg vlasnika CME Media Enterprise preuzela tvrtka Slovenia Broadband, koja je dio poznatog i utjecajnog investicijskog fonda KKR. Promjena vlasništva nad tom televizijom bila je u sudskom registru provedena početkom listopada, a prava cijena tog medijskog preuzimanja, najvažnijeg u Hrvatskoj proteklog desetljeća i odobrenog od Agencije za elektroničke medije (AEM), još nije poznata.

Govor mržnje, posebno prema migrantima

Prošlu godinu obilježila je i pojačana djelatnost medijskog regulatora – Agencije za elektroničke medije koja je u suradnji s Vijećem Europe u studenome organizirala i dvodnevnu međunarodnu konferenciju o govoru mržnje u medijima s posebnim naglaskom i pozivom na suzdržavanje od govora mržnje prema migrantima i izbjeglicama.

No, upravo zbog govora mržnje prema migrantima u emisiji “Bujica” voditelja Velimira Bujanca emitiranoj uoči održavanja navedene konferencije, AEM je krajem ove godine donio odluke o privremenim oduzimanjima televizijskih koncesija – odnosno jednodnevnoj ili višesatnoj zabrani emitiranja programa za šest lokalnih televizija koje su prenijele spornu “Bujicu” među kojima su bile Z1 televizija, Slavonskobrodska televizija, Osječka televizija, Srce TV, TV Jadran i Adriatic TV.

Nakon te odluke članovi Vijeća za elektroničke medije (VEM) koje upravlja AEM-om dobili su prijetnje smrću koje su prijavljene policiji pa je krajem godine pokrenuta istraga protiv nepoznatih počinitelja.

“VEM će, bez obzira na ove prijetnje, svoj posao i nadalje raditi profesionalno u skladu sa Zakonom o elektroničkim medijima i neće tolerirati govor mržnje u javnom medijskom prostoru bez obzira od koga dolazi i na koga je usmjeren”, isticalo se u priopćenju objavljenom na stranicama AEM-a.

Nastavak trenda pada naklade tjednika i novina

Proteklu godinu obilježio je i nastavak trenda pada naklade i prodaje dnevnih novina i tjednika te se i dalje očekuje potvrda tog trenda na temelju podataka iz istraživanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) za 2017. prema kojem najveću prodajnu nakladu ima 24sata, dok je prvi na tržištu oglašavanja i dalje Jutarnji list.

Prema tome istraživanju, za očekivati je i kako se tijekom 2018. za najmanje 10 posto smanjila prodana naklade svih dnevnih novina te se nastavlja negativni trend s obzirom da je 2014. bilo prodano 91,2 milijuna primjeraka, godinu kasnije 80,3 milijuna, 2016. oko 73,7 milijuna, a lani oko 66,1 milijuna primjeraka dnevnih novina.

Promatrano prema vlasničkim grupama, procjenjuje se da na tržištu dnevnika najveći udjel – između 50-60 posto i dalje ima Styria AG, izdavač 24sata i Večernjeg lista, uz blagi rast tržišnog udjela u odnosu na prethodnu godinu.

Za očekivati i je da će Hanza Media, nakladnik Jutarnjeg lista i Slo-

bodne Dalmacije, zadržati udjel između 30-40 posto te će i dalje bilježiti blagi pad udjela. Prema posljednjim podacima AZTN-a prodana naklada tjednika 2018. pala je za 15 posto u odnosu na 2017.

Novinar Milan Jovanović: Provalili su mi u stan

Članak prenesen s portala slobodnaevropa.org

Novinaru portala Žig info Milanu Jovanoviću iz Vrčina, kojem je nedavno spaljena kuća, nepoznati napadači provalili su u nedelju uveče u iznajmljen stan na Banovom brdu, javlja TV N1.

Kako je Jovanović rekao za tu televiziju, on i supruga su legli u drugu sobu, u stanu je bilo mračno, kada su čuli da se provaljuju balkonska vrata.

On je skočio i, kako je rekao, viknuo supruzi da mu doda pištolj. To je, prema njegovim rečima, uplašilo napadače, s obzirom da su pobegli iz stana.

Na balkonskim vratima su vidna oštećenja provale. Policija upravo obavlja uviđaj.

Urednik portala Žig info Željko Matorčević rekao je aganeciji Beta da je mali broj ljudi znao lokaciju na kojoj Jovanović živi.

“Mi smo krili lokaciju gde je Milan, niko nije znao osim policije, jer su dolazili s vremena na vreme, i kolege koji su ga povremeno obilazili”, rekao je Matorčević.

On je dodao da Jovanoviću, nakon što su mu polovinom decembra zapaljeni i uništeni kuća i automobil, niko nije ponudio policijsku zaštitu, a da je imao nameru da ode u tužilaštvo i zatraži da mu se dodeli zaštita.

“Mene je Milan danas zvao i kazao da ima neka saznanja i da obavezno svi mi zatražimo zaštitu, da je toliko opasno, i večeras se dešava ovo što se desilo”, rekao je Matorčević.

Milan Jovanović se u privatan stan doselio s obzirom da mu je cela kuća 12. decembra zapaljena, kada su, kako veruje, zbog njegovog pisanja, ubačeni molotovljevi kokteli usred noći kroz prozor kuće.

Donedavno je živeo kod komšija, a pre pet dana on i supruga su iznajmili stan na Banovom brdu.

Kaže da je uplašen za svoju bezbednost, da je više puta policiji govorio to, ali da mu nikada nije pružena policijska zaštita.

Minus za novinarsku etiku

Članak Lele Šćepanović prenesen s portala slobodnaevropa.org

Da li etika u današnjim medijima ustupa mjesto populizmu i senzacionalizmu i gdje su nestale moralne vrijednosti profesije? Da li su crnogorski mediji zbog senzacionalizma zanemarili etiku?

“Etika, kao jedna od ključnih vrijednosti civilizacije koju poznajemo, danas na žalost sve češće i intenzivnije ustupa mjesto populizmu, a etičke vrijednosti se sele u neke istorijske depoe”, ovim riječima je crnogorski reditelj Danilo Marunović ocijenio stanje u društvu i medijima kojima se “hranimo”.

Uprkos sve očiglednijem problemu sa etičkim vrijednostima, Marunović vjeruje u opstanak relevantnih medija. Zbog vjere u etičke vrijednosti Marunović se upustio u režiju sedam spotova koji za cilj imaju da podsjete koliko je za društvo pogubno kada se novinari ogriješe o etičke vrijednosti.

“Jer je medijska scena u jednoj zemlji odraz civilizacijske zrelosti te sredine, a mediji su naša svakodnevna hrana”, smatra Marunović.

Etički standardi u novinarstvu nijesu konstanta, kaže medijski analitičar Duško Vuković, procjenjujući nivo etičnosti u crnogorskim medijima. Vuković ukazuje da je neophodno u novinarstvu svakodnevno pričati o pitanju etičkih vrijednosti.

“Teško je napraviti presjek i reći je li sada stanje bolje ili lošije u odnosu na neko vrijeme prije jer etika u bilo koje profesije, a pogotovu novinarskoj nije nešto što je: dva plus dva su četiri i to je gotovo. To je nešto o čemu je neophodno stalno razgovarati. Mislim da upravo toga nedostaje u našim redakcijama, razgovara o pitanjima etike. Nego se to uglavnom negdje podrazumijeva, ili se dešava na marginama svakodnevnog redakcijskog života. A mislim da bi trebalo da bude u fokusu pažnje upravo redakcijske, a poslije toga da se izvodi na viši nacionalni nivo, kroz samoregulatorna tijela”, smatra Vuković.

Direktorka Instituta za medije novinarka Olivera Nikolić smatra da danas u crnogorskoj medijskoj zajednici prisutni brojni izazovi koji se tiču pitanja etike i etičkog kodeksa profesije sa kojima se svakodnevno novinari suočavaju.

“Istraživanja Instituta su pokazala na ta osjetljiva mjesta crnogorskih medija. Odgovora mržnje, nedovoljnog senzibiliteta za integritet i identitet djece, preko poštovanja prava na privatnost i pretpostavke nevinosti, do problema sa kojim se suočavaju kolege na portalima: kako izbjeći u komentarima građanagovor mržnje a ne ući u cenzuru. Uočili smo jako puno izazova, a ti izazovi su težnja da se skreće u senzacionalizam, u atraktivnost, a da se zapostavljaju istinitost, provjera informacija, njihova neprikosnovenost, objektivnost, nepristrasnost. To su osnovni principi novinarstva. Na kraju krajeva čovječnost, i najviše smo tu na izazovu jer sve manje vodimo računa o ljudima o kojima pišemo”, kaže, pozivajući se na rezultate istraživanja, Olivera Nikolić.

Kao neko ko iz drugog ugla posmatra medije i ocjenjuje njihov rad, reditelj Danilo Marunović ukazuje na dominantan problem medija u regionu, a brojni su, smatra Marunović, potpuno podlegli.

“Ako uporedite situaciju u nekim zemljama regiona, kao što je Srbija, gdje je došlo do jedne metastaze. Tamo je na sceni orgijanje jednog fenomena koji prevazilazi neetičnost, to je zapravo jedna novinarska pornografija, rekao bih koja je osvojila tu zemlju. Ako uporedimo onda bi se za Crnu Goru moglo reći da nije toliko ogrezla u tom fenomenu. Međutim, vidimo da se stvari kreću u istom pravcu, samo je pitanje kada će taj stepen odsustva bilo kakve etike i razuma zapravo da se preseli i kod nas”, konstatuje Marunović.

A na skali od jedan do pet, Marunović nivo etike u crnogorskim glasilima za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje:

“Ako govorimo o skali na kojoj je pet najbolja pozicija mediji u Crnoj Gori sa stanovišta etike imaju trojku, odnosno tri minus.”

Ne ocjenjujući rad kolega, novinarka Olivera Nikolić podsjeća na posljedice i ogromnu štetu koju mediji nanose pojedincu i građanima kad se ogriješe o etičke vrijednosti profesije.

“Živimo u izazovu da su mediji i ovdje u Crnoj Gori na udaru interesnih grupa. A to su država, vlada, korporacije, oni koji se oglašavaju, njihovi akcionari, vlasnici …i kome mi to treba da budemo lojalni? Pa jedini odgovor je prva i osnovna lojalnost građanima. Dakle, mi se ne bi bavili etikom da ona nije izazvana”, zaključila je Nikolić.

Kako su crnogorski studenti u anketi ocijenili stanje u medijima danas, da li im vjeruju: https://www.slobodnaevropa.org/a/29674003.html

Comments

comments

WordPress Image Lightbox