MEDIA DAILY: Izvještaj EK: Srbija nije napredovala u ključnim područjima; Studentice novinarstva: Ova profesija je rizičnija za žene nego za muškarce; U Kini predstavljen robotski TV voditelj
Countries Croatia Latest MoM
0 115
Autor: Fairpress
Europska komisija je predala zemljama članicama izvještaj o napretku Srbije u poglavljima 23 i 24 u procesu pristupnih pregovora sa Europskom unijom. Novinarstvo je rizičnije za ženu nego za muškarca, žene i muškarci nisu ravnopravni u profesiji, dok novinarke dožiljavaju psihičko i druge oblike nasilja, smatra većina studentica Komunikologije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, ispitanih za potrebe analize o tome je li u novinarskoj profesiji predodređeno usmjerenje u karijeri. Državna kineska novinska agencija Xinhua predstavila je prošli tjedan najnovijeg člana redakcije: robota umjetne inteligencije (AI) koji „neumorno“ prezentira vijesti svakog dana iz svih krajeva zemlje.

Izveštaj EK: Srbija nije napredovala u ključnim oblastima

Članak Gjeraqine Tuhina prenesen s portala slobodnaevropa.org

Evropska komisija je predala zemljama članicama izveštaj o napretku Srbije u poglavljima 23 i 24 u procesu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Radi se u internom dokumentu koji služi za razmenu mišljena među članicama EU.

Radio Slobodna Evropa (RSE) je imala ekskluzivan uvid u ovaj dokument u kojem se zaključuje da nedostaju opipljivi rezultati u ključnim oblastima, poput reforme u pravosuđu, borbi protiv korupcije, ratnim zločinima i slobodi medija. Izveštaj nalazi da je zemlja ostvarila određeni napredak u nekim poljima poput institucionalnih reformi, pravima nacionalnih manjina, pranju novca i pitanju azila.

Napredak u poglavljima 23 i 24, kao i konstruktivan pristup u normalizaciji odnosa sa Kosovom, su od ključne važnosti da bi zemlje članice EU odobrile otvaranje novih poglavlja u pristupnom procesu između Beograda i Brisela. Srbija očekuje da u decembru otvori nova poglavlja u predpristupnim pregovorima.

RSE objavljuje glavne odlomke iz dokumenta koji je trenutno predmet rasprave na nivou članica EU i imaće odlučujuću ulogu u odluci o otvaranju novih poglavlja.

Korupcija

U dokumentu se zaključuje da “nema vidljivih rezultata” u oblasti borbe protiv korupcije. Stoga se u izveštaju naglašava da bi se postigli opipljivi reuzltati u ovoj oblasti, neophodno je da se ojača civilno društvo i poboljša koordinacija i kontrola “propraćena čvrstom političkom voljom na svim nivoima”.

Eksperti Evropske komisije zaključuju da Srbija “ozbiljno kasni” u obezbeđivanju efikasne kontrole antikorupcijske politike i poboljšanju koordinacije između svih relevantnih institucija koje se time bave. U dokumentu se podvlači da i dalje nije organizovana kampanja u cilju podsticanja i jačanja učešća građana u borbi protiv korupcije.

Prema ovom izveštaju, zemlja nije pokazala rezultate niti u suzbijanju korupcije. U dokumentu stoji da su “ograničeni” rezultati u efikasnoj istrazi, gonjenju i presuđivanju u slučajevima korupcije na visokom nivou, posebno onih koji uključuju politički izložene osobe. Takođe se tvrdi da nedostaje napredak kako u pogledu usvajanja ključnih zakona i zakonodavstva, tako i u praktičnoj implementaciji antikorupcijskih reformi.

Pravosuđe

“Komentarisanje tekućih istraga, optužnica ili sudskih postupaka može predstavljati oblik neprihvatljivog političkog pritiska ili uticaja na tužilaštvo i sudstvo”, ističu eksperti Evropske komisije. S tim u vezi se spominje da je Visoki sudski savet u više navrata javno reagovao na brojne izjava koje se tiču postojećih sudskih postupaka.

U dokumentu se zaključuje da “Srbija ne pruža informacije o primeni Kodeksa ponašanja od 2016. godine za članove Vlade u vezi sa ograničavanjem komentarisanja sudskih odluka i procedura, niti kodeksa poslanika za 2017. godinu, koji imaju sličan opseg”.

Nalazi eskperata Evropske komisije takođe pokazuju da Srbija nije napredovala u stvaranju Sistema za elektronsko dokumentiranje sudskih slučajeva, koji je prema ovdašnjim ekspertima, neophodan za efikasan i profesionalan pravosudni system.

Srbija je u ovoj godini pokazala napredak u rešavanju sudskih procesa i dokazala da je u poslednjih godinu dana došlo do pozitivnog rasta od 10 odsto u rešavanju sudskih procesa.

Ratni zločini

Ovaj izveštaj zaključuje da je “vrlo spora” implementacija Nacionalne strategije za istrage i procesuiranje ratnih zločina od 2016. godine. Osvrćući se na strategiju Tužilaštva, u dokumentu se podvlači da nisu uključeni svi principi koji proizilaze iz poglavlja 23, naročito oni koji se tiču određivanja prioriteta slučajeva. Komentari koji su dati u procesu konsultacija, od strane zainteresovanih strana i organizacija civilnog društva koje su aktivne uključene u praćenje slučajeva ratnih zločina “nisu bili značajno razmatrani”.

“Srbiji i dalje nedostaje politika proporcionalnosti kazni za slučajeve ratnih zločina”, zaključuje se u izveštaju i podvlači da ima “ozbiljnog odlaganja” u ovom kontekstu, u usvajanju zaključaka sa ekspertskog okruglog stola koji je održan 2015. godine.

Za Srbiju se takođe kaže da joj nedostaje sveobuhvatan sistem zaštite žrtava i svedoka. U dokumentu stoji da postoji kašnjenje u usvajanju izmena, vezanih za sprovođenje hitnih mera zaštite. Ističe se da ima odlaganja u implementaciji većine preporuka iz analize u Jedinici o zaštiti svedoka koje datiraju 2016 godine.

Ustavne izmene

Usvajanjem poglavlja 23 u pristupnim pregovorima, Srbija se obavezala da preispita svoj Ustav u svetlu evropskih standarda o nezavisnosti i odgovornosti sudstva. U dokumentu se ističe da je trebalo da ovaj proces započne tokom druge polovine 2016. Godine, a da se okonča do kraja 2017. godine.

Međutim, u izveštaju se naglašava da je proces otpočeo tek sredinom 2017. godine sa brojnim okruglim stolovima ali da ni u jednom slučaju nije predstavljen tekst koji sponzoriše Vlada.

S tim u vezi se spominje da je Venecijanska komisija u junu 2018. izrazila “zabrinutost zbog saznanja da je važan proces izmene Ustava, započeo procesom javnih konsultacija u zaoštrenom (acrimonious) ambijentu”. Bez obzira na to, prema ovom dokumentu, Venecijanska komisija je utvrdila da su konsultacije proizvele rezultate i da je došlo do pozitivnih amandmentiranja nacrta.

Sloboda izražavanja i medija

“Što se tiče slobode izražavanja i medija, opšte okruženje i dalje nije pogodno
na ostvarivanje ovih prava”, stoji u dokumentu. U papiru se podvlači da su zabrinjavajući slučajevi pretnji, zastrašivanja i nasilja nad novinarima
te da su presude oko ovih pitanja “i dalje retke”.

“Govor mržnje i diskriminatorna terminologija se često toleriše u medijima, a retko se time bave regulatorna tela ili tužilaštvo”, stoji u dokumentu.

U tekstu se ističe neophodnost jačanja Regulatornog tela za elektronske medije (REM). Pored ostalog, eksperti Evropske komisije su zaključili da je biloponovljenih tvrdnji da su disproporcionalno korišćene fiskalne inspekcije, kako bi se vršio ekonomski pritisak na medije.

Migracije

U izveštaju se ističe da je, kao tranzitna zemlja, Srbijanastavila da značajno doprinosi upravljanju mešovitih migracionih tokova u EU, “igrajući aktivnu i konstruktivnu ulogu i sarađivajući efiskano sa susednim zemljama i članicama EU”.

Srbija dobija pohvale o stepenu saradnje na readmisiji sa državama EU, koja se u dokumentu ocenjuje kao “veoma zadovoljavajuća”. Stopa povratka držvljana Srbije je 100 odsto. Izveštaj takođe podvlači da su Hrvatska i Mađarska posebno pohvalile dobru saradnju sa Srbijom.

Takođe u dokumentu piše da postoji dobra bilateralna i regionalna saradnja u upravljanju granica između Srbije i njenih suseda.

U izveštaju se priznaje da je Srbija nastavila sa naporima u rešavanju fenomena neosnovanih zahteva za azil koji su podneli srpski državljani u Šengen zoni i pridruženim zemljama, i srpske vlasti su intenzivno sarađivale sa državama članicama EU na operativnom nivou. Međutim podvlači se da je zemlja odstupila od evropskih kriterijuma tako što je uvela bezvizni režim za broj država čiji građani nemaju slobodu kretanja u Šengen zoni. Spominje se da je u protekloj godini ustanovljena zloupotreba bezviznog režima od strane iranskih državljana, te da je u oktobru Srbija povukla odluku o bezviznom režimu sa ovom državom.

Studentice novinarstva: Ova profesija je rizičnija za žene nego za muškarce

Članak Belme Buljubašić prenesen s portala media.ba

Novinarke se suočavaju sa različitim pritiscima, prijetnjama i diskriminacijom.

Novinarstvo je rizičnije za ženu nego za muškarca, žene i muškarci nisu ravnopravni u profesiji, dok novinarke dožiljavaju psihičko i druge oblike nasilja, smatra većina studentica Komunikologije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, ispitanih za potrebe analize o tome da li je u novinarskoj profesiji predodređeno usmjerenje u

karijeri. Dio njih smatra i kako žene u istraživačkom novinarstvu teže dolaze do informacija od svojih kolega zbog toga što i dalje nisu shvaćene dovoljno ozbiljno.

Nepoštovanje prema ženama je, nažalost, dio bosanskohercegovačke tradicije, a vidjivo je od „bezazlenih“ šala i opaski na račun žena, do različitih javnih institucija gdje su žene, ako ne u potpunoj manjini, onda svedene na ispunjavanje kvota i njihov angažman nije naročito značajan u javnom prostoru. Dovoljno je pogledati omjer muškaraca i žena koji su na rukovodećoj poziciji na fakultetima Univerziteta u Sarajevu. Na Fakultetu političkih nauka koji je osnovan 1961. godine, samo jedna žena je obnašala funkciju dekanese – prof. dr. Zlata Grebo.

Napadi na novinarke i izostanak reakcije

Neosporno je da je došlo do značajnog progresa kada je u pitanju formalno obrazovanje žena, međutim, rodne uloge žene ostale su gotovo nepromijenjene. Kada je u pitanju izbor budućeg zanimanja, i tu preovladavaju različiti stereotipi. Određena zanimanja su rezervisana, uglavnom, za muškarce, dok pojedina zanimanja gotovo uvijek obavljaju žene.

Seksistički i šovinistički ispadi nosioca javnih dužnosti nisu rijetkost. U posljednjih nekoliko godina zabilježeni su ispadi različitih političkih dužnosnika i njihovih savjetnika (Salka Obhođaša, Semira Efendića, Senahida Memića, Dragana Lukača, Milorada Dodika, Dženana Selimbegovića i drugih), međutim, osim osuda na društvenim mrežama ništa se bitno nije promijenilo. Seksistički komentari i uvrede često su upućeni i novinarkama, a dio javnosti u tim ispadima ne vidi nikakav problem, i sve se pravda pravom na slobodu izražavanja koje ne uključuje pravo na vrijeđanje.

Da li su novinarke u istoj poziciji kao novinari?

Studij Komunikologije/žurnalistike na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu u svakoj generaciji upiše znatno više djevojaka nego muškaraca. Novinarstvo se oduvijek navodilo kao rizična profesija koja iziskuje mnogo vremena i truda, istraživanja i kopanja po različitim arhivama. O novinarima se priča kao o ljudima koji nemaju slobodnog vremena, radni dan im traje 24 sata, vode neuredan život, univerzalne su sveznalice i neznalice, a prijetnje novinarima koji časno obavljaju svoj posao su ustaljena praksa. Studenti/ce često krenu na sudij prepuni entuzijazma, međutim dio njih se obeshrabri i odustaje od ove profesije. Razlozi su brojni: potplaćenost, cenzura, prijetnje otkazima, rad na crno, nezaštićenost novinara, različite vrste pritisaka na medije, prijetnje ubistvima, porodicama, itd.

U patrijarhalnom društvu se novinarstvo smatra izrazito muškom profesijom, a žene koje se odluče za ovu profesiju bi se uglavnom trebale baviti “lakšim” temama, kao što su revijalni i kulinarski programi. Uprkos tome, u BiH djeluje mnogo profesionalnih novinarki koje se bave političkim temama, istraživačkim novinarstvom, otkrivanjem različitih oblika kriminala i korupcije. U ratnom reporterstvu su također žene odigrale ogromnu ulogu, a pohvale na njihov račun su dolazile u rečenici “Hrabra je kao da je muško”, jer se kod nas žene i dalje percipiraju kao pripadnice slabijeg spola.

Novinarstvo i majčinstvo

Sjećam se kada smo prije nekoliko godina kolegica i ja vodile naše studente i studentice u posjetu jednom mediju, urednik, inače poznati novinar sa dugogodišnjim iskustvom, nakon kraćeg uvoda obratio se isključivo studenticama rekavši im kako će morati uskladiti svoju buduću roditeljsku ulogu sa profesijom koju su izabrale.

Ono što ipak ohrabruje jesu studentice koje se bore za svoju jednakopravnopravnost u budućoj profesiji i čini mi se da ih je svake godine sve više. To me i podstaklo da napravim mini anketu na koju su odgovorile studentice završnih godina bachelor i master studija. Interesovalo me kako, nakon nekoliko godina studija, percipiraju svoju buduću profesiju i da li smatraju da su ravnopravne sa svojim kolegama. Bilo bi zanimljivo čuti i mišljenje studenata, međutim, ipak sam se odlučila samo na studentice, jer me zanimalo kako one kao žene vide poziciju novinarki u bh. društvu i da li nesvjesno pristaju na rodne uloge.

U anketi su učestvovale 33 studentice. Komunikologiju su upisale iz različitih razloga: iz znatiželje, zbog rada u elektronskim medijima, želje da se bave istraživačkim novinarstvom, rade u službama odnosa s javnošću, itd.

Novinarstvo rizično za novinarke

Više od polovine studentica smatra da je novinarstvo rizičnija profesija za ženu nego za muškarca. Neke od njih dodaju da je ista situacija i kada su druge profesije u pitanju i da novinarstvo tu nije nikakav izuzetak. Studentice navode da se žene generalno manje poštuju u društvu, da je prisutna spolna diskriminacija, da se nad novinarkama vrši psihičko i drugi oblici nasilja, da se vrše različiti pritisci i uplitanje u njihov rad, a da društvo generalno ženu percipira kao slabiju, pa je lakše napasti ženu nego muškarca. Tri studentice su navele da je ova profesija rizična za ženu, jer porodični život i majčinstvo trpe zbog ove profesije.

Trećina studentica je navela da smatra da žene u istraživačkom novinarstvu teže dolaze do informacija od svojih kolega, a razlog tome je što se žene i dalje ne shvataju dovoljno ozbiljno i lakše ih je odbiti nego muškarce.

Kada je ravnopravnost muškaraca i žena u novinarskoj profesiji u pitanju, većina studentica (njih 21) se ne slažu da su u BiH ravnopravne i ističu da su muškarci privilegovaniji u odnosu na žene. Neki od odgovora su:

  • ženama su namijenjene uloge voditeljice, a muškarcima ozbiljne istraživačke priče
  • prema muškarcima se ima više povjerenja
  • predrasude su izraženije prema ženama
  • na našem odsjeku je puno više žena koje studiraju, a ne primjećujem da imamo više novinarki nego novinara
  • mušakarci i žene nisu ravnopravni u većini profesija
  • nisu ravnopravni, jer se za ženu veže tradicionalna uloga majke-domaćice, iako smo u 21. stoljeću, i žena se uglavnom posmatra iz tog ugla

Trideset i dvije studentice se slažu da žena može obavljati iste poslove u novinarstvu kao i muškarci, a dio njih navode da žene novinarski posao mogu obavljati i bolje od muškaraca. Samo jedna studentica je dala negativan odgovor, navodeći da je to nemoguće uslijed ženinih obaveza u porodici i kući.

Podjednako dobro o svim temama

Da žene i muškarci mogu podjednako dobro izvještavati o istim temama (politici, sportu, kulturi) odgovorilo je 27 studentica, jer je za kvalitetno i profesionalno izvještavanje bitno poznavanje teme, izvori i dobar odabir sugovornika, a ne rod.

Pojedine studentice su dodale da je problem što to društvo još uvijek ne shvata, pa smatraju da  su pojedine teme namijenjene isključivo muškarcima ili isključivo ženama. Pet studentica je navelo da misli da su muškarci ipak sposobniji da izvještavaju o sportskim temama, jer se muškarci više razumiju u sport, što se ne odnosi na druge teme.

Također, 80 posto studentica su odgovorile da primjećuju seksističke izjave prema novinarkama koje dolaze od javnih ličnosti. Jedna studentica navodi primjer koji se desio u njenom gradu prije nekoliko godina, kada je jedan od lokalnih političara javno uvrijedio novinarku uputivši joj seksistički komentar. U zaštitu novinarke je stala jedna pravnica kojoj je lokalni moćnik zaprijetio da nikada neće dobiti posao u tom gradu – i godinama je dobivala odbijenice sa svakog konkursa na koji se prijavila.

Iako situacija nije optimistična, ipak ohrabruje činjenica da veliki dio mladih ljudi ima želju da se izbori za svoja prava i da žene ne pristaju na omalovažavanje i neravnopravnost. Studentice navode i da nisu odustale od svoje želje da se bave novinarskom profesijom, iako su svjesne da će nailaziti na brojne poteškoće u svom radu.

U Kini predstavljen robotski TV voditelj

Članak MCOnline Redakcije prenesen s portala media.ba (Izvor: Guardian)

Državna kineska novinska agencija Xinhua predstavila je prošle sedmice najnovijeg člana redakcije: robota umjetne inteligencije (AI) koji „neumorno“ prezentira vijesti svakog dana iz svih krajeva zemlje.

Novi voditelj je digitalna verzija Qiua Haoa, stvarnog voditelja Xinhue, i oponaša ljudske pokrete poput klimanja glavom kada treba da naglasi nešto, treptanja i podizanja obrva tokom govora.

„Ne samo da sam s vama 24 sata dnevno, nego i 365 dana u godini“, rekao je Hao. Njegova robotska kopija funkcioniše na osnovu unosa koji su mu zadani u obliku teksta.

Xinhua je predstavila i AI voditelja koji govori engleski koji je napravljen po uzoru na drugog stvarnog voditelja koji kaže da razvoj medijske industrije zahtijeva konstantne inovacije i duboku integraciju sa naprednim tehnologijama, te da se raduje novim iskustvima.

Robotski voditelji su razvijeni da simuliraju glas, pokrete lica i gestikulaciju pravih voditelja. Novi voditelji su predstavljeni prvi put tokom godišnje kineske konferencije o internetu. Guardian piše kako su neki korisnici društvenih mreža iz Kine reagovali da su uplašeni robotskim TV voditeljima.

Comments

comments

WordPress Image Lightbox