MEDIA DAILY: Plenković se ispričao novinarki RTL-a, Damiri Gregoret; Održana komemoracija novinarki N1 Jadranki Pejanović
Countries Croatia Latest MoM
0 135
Autor: Fairpress
Premijer Andrej Plenković ispričao se u srijedu novinarki RTL-a zbog neprimjernog odgovora na njezino pitanje nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a. Komemoracija Jadranki Pejanović, novinarki N1 televizije koja je iznenada preminula u 40. godini, održana je u Ustanovi kulture Parobrod u srijedu u Beogradu. Ideja da se Tanjug privatizira tako što će se prodavati samo brend jedini je mogući način da se zaobiđe pravni vakuum u kojem to poduzeće posluje, iako je službeno trebalo prestati postojati, ocjenjuju sugovornici Danasa.

Plenković se ispričao novinarki RTL-a, Damiri Gregoret

Članak Hine prenesen s portala hr.n1info.com

Premijer Andrej Plenković ispričao se u srijedu novinarki RTL-a zbog neprimjernog odgovora na njezino pitanje nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a.

“Iskoristio bih ovu prigodu vezano za jučerašnju izjavu nakon sastanaka Nacionalnog vijeća i Predsjedništva HDZ-a, gdje se osobno ispričavam novinarki RTL-a Damiri Gregoret zbog moje neprimjerene formulacije odgovora na jedno pitanje”, rekao je Plenković nakon sastanka s koalicijskim partnerima.

Plenković je u utorak navečer na njezino pitanje vezano za aferu curenja policijskih informacija i ulozi Milijana Brkića u tome, uz ostalo, rekao: “Slatki ste, Damira”.

Premijer tvrdi kako nije bilo nikakve namjere da joj iskaže manjak poštovanja.

“Naprotiv, cijenim je kao ozbiljnu novinarku i poznanicu kroz intervjue i izjave, ni u jednom trenutku ta izjava nije imala bilo kakav osobni, ni muško – ženski kontekst”, rekao je Plenković.

Kaže kako je to “više bila poruka na način da mi je simpatično da na ono što sam smatrao da sam već odgovorio moram kazati istu poruku još jednom”.

“Moja isprika, povlačim tu izjavu i neće se više ponoviti”, rekao je Plenković.

Na Plenkovićev odgovor RTL-ovoj novinarki reagirala je u srijedu zastupnica Mosta Ines Strenja Linić ocijenivši kako komentaru “Slatki ste” ne samo da nije mjesto u javnoj komunikaciji niti je primjeren Plenkovićevoj poziciji, već je “snažan pokazatelj njegove nervoze i nemoći da se ponaša u skladu s odgovornom funkcijom premijera”.

“U jeku velike afere i niza problema u državi, na koje Vlada očito nema odgovor, premijer Plenković, umjesto da transparentno odgovara na novinarska pitanja, pokušava poniziti novinarku kako bi njezin upit dobio na što manjoj važnosti”, ustvrdila je Strenja Linić koja očekuje i oštru reakciju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Održana komemoracija novinarki N1 Jadranki Pejanović

Članak N1 Beograda prenesen s portala hr.n1info.com

Komemoracija Jadranki Pejanović, novinarki N1 televizije koja je iznenada preminula u 40. godini, održana je u Ustanovi kulture Parobrod u srijedu u Beogradu.

Na komemoraciji su se od Jadranke oprostili njeni bliski suradnici, kolege i prijatelji.

Direktor programa N1 Beograd Jugoslav Ćosić prisjetio se početaka Jadrankine novinarske karijere.

“Ja je se sjećam iz tih dana, ona je izgledala kao netko tko je otkrio neku svoju osobnu Atlantidu, tako je snažan taj njen susret s novinarstvom bio, da je sve godine obrazovanja i pripreme za jednu potpuno drugu profesiju odjednom sklonila u stranu i tako snažno uronila u jednu potpuno novu”, istaknuo je on.

Ćosić je podsjetio da je Jadranka bila vrlo raznovrsni novinar. “Sve što je radila, radila je s ogromnom ljubavlju, energijom i posvećenošću, i u svim tim angažmanima došla je do vrha”, naveo je on.

Jelena Radenović prisetila se prijateljstva s Jadrankom. “Uvijek je bila kolovođa. Znala je od svake situacije napraviti komediju apsurda, da se nasmije kad je najteže, da se podmetne umjesto nas, da nas zaštiti, obraduje, zagrli, utješi i ispuni svojom beskrajnom ljubavlju. Radovala se svakoj sitnici, bila zahvalna za svaki susret, svaku riječ, često sam govorila: ‘Svatko u životu treba imati bar jednog prijatelja kakav je Jadranka, jer onda život dobiva smisao’”, rekla je ona.

Jadranka Pejanović je završila glumu, a iz lutkarskih predstava i kazališnih uloga, 2008. godine, zakoračila je u svijet televizije, u informativnu redakciju TV B92. Vodila je vijesti i jutarnji program. Bila je koautorica dokumentarnog filma “Neispričane priče”, o životu Zorana Đinđića.

U redakciji TV N1 Jadranka je osmislila emisiju “Scena”, u kojoj je pratila događaje na kulturnoj sceni Srbije i regije.

Bila je autorica emisije Net Kontekst. Napravila je na desetke intervjua s najistaknutnijim osobama kulturnog i javnog života, autorica je više dokumentarnih reportaža u serijalu Neistraženo.

Za vreme poplava 2014. godine izvještavala je za CNN.

U televiziju N1 ugradila je veliki talent, svestranost i ozbiljnost.

Za kolektiv N1 bila i mnogo više od toga: kolegica, prijateljica i

osoba koja je plijenila svojim iskrenim osmijehom i predanošću.

Naša kolegica bit će sahranjena danas na Bežanijskom groblju u Beogradu, u 13 sati.

Prodaju brend „Tanjug“ da bi izbegli plaćanje dugova

Članak A. Popovića prenesen s portala danas.rs

Država smislila kako da zaobiđe pravni vakuum u kome posluje nepostojeća novinska agencija

Ideja da se Tanjug privatizuje tako što će se prodavati samo brend jedini je mogući način da se zaobiđe pravni vakuum u kome to preduzeće posluje, iako je zvanično trebalo da prestane da postoji, ocenjuju sagovornici Danasa.

Oni ovako komentarišu nezvanična saznanja koja je Danas objavio da će novinska agencija Tanjug biti privatizovana u oktobru a da će zainteresovanima biti ponuđena kupovina samo „brenda“, odnosno imena agencije. Ta informacija otvorila je pitanje kako će se prodavati pravno nepostojeća agencija koja je formalno ugašena uredbom Vlade Srbije pre tri godine.

Na ove dileme Branko Pavlović, bivši direktor Agencije za privatizaciju, objašnjava za Danas da prodaja „samo“ brenda nije sporna, da je brend sam po sebi kao imovina pravnog lica a da drugu imovinu Tanjug i nema, već zakupljuje.

– Prodaje se samo brend, ne i pravno lice, u tom slučaju novac od prodaje ulazi na račun pravnog lica i poverioci se namiruju. Ako nema dovoljno novca, otvara se stečajni postupak pa likvidacija. Mislim da su svi poverioci država, tako da neće biti problema. Može da bude nezgodno ako među poveriocima ima privatnih lica jer oni imaju pravo da budu uključeni u proces, mogu da preispituju uslove i cenu i to može da potraje, ističe Pavlović.

I advokat Slobodan Kremenjak potvrđuje da je prodaja brenda najbolja mogućnost za isplatu dugova Tanjuga, ali ističe da bi država morala da istupi sa mnogo preciznijim informacijama o ovom postupku.

– Tanjug je jednačina sa previše nepoznatih. Celu stvar treba vrlo detaljno ispitati jer nije jasno šta se tu prodaje, šta je ugašeno, pitanje je kako bi to moglo da se privatizuje, ko bi vodio taj postupak… Teško je govoriti i o prodaji brenda dok se ne razjasni šta je na prodaju, naglašava Kremenjak.

On dodaje i da je problematično to što su ovakve informacije „procurele u javnost“ jer bi potencijalni kupci mogli da se zabrinu pa je zato bolje da država što pre objasni detalje.

Ipak, u državi, čini se, niko ne zna ni ko je nadležan za davanje ovakvih informacija. Ministarstvo kulture i informisanja, koje je sprovodilo Zakon po kome je Tanjug trebalo da prestane da postoji, proglasilo se nenadležnim za privatizaciju nakon pitanja Danasa. Iz Ministarstva kulture rekli su nam da se za sve detalje obratimo Ministarstvu privrede, jer su procesi privatizacija u njihovom resoru. Iz Ministarstva privrede rekli su nam da je samo deo nejasnoća oko Tanjuga u njihovoj nadležnosti, te da će nam odgovoriti, što se još uvek nije desilo. Odgovor ni na jedno od spornih pitanja nismo dobili ni od Vlade Srbije niti od same novinske agencije Tanjug.

Prema ranijem pisanju Danasa, informaciju o privatizaciji Tanjuga predstavnicima novinarskih udruženja i asocijacija dala je čelnica Koordinacione grupe Vlade Srbije za saradnju sa medijima Suzana Vasiljević, bez objašnjenja kako će biti prevaziđen pravni vakuum nastao po formalnom gašenju agencije. Navodno, zainteresovanima će biti ponuđena kupovina „brenda“, pošto Tanjug nema imovine.

Tanjug, koji je posle neuspešne privatizacije ugašen 31. oktobra 2015. po Zakonu o javnom informisanju, ipak je nastavio da posluje i emituje vesti. Navodno, država je bila nemoćna pošto rukovodstvo tog javnog preduzeća nije podnelo završni račun za 2015, što je preduslov za promenu „statusa“, odnosno formalno gašenje u APR. Osim toga, za vesti koje emituje Tanjug prima novac od ministarstava i drugih državnih institucija. Koliko ta cifra iznosi do sada je teško i prebrojati, ali prema poslednjim istraživanjima CINS-a, Tanjug je za sve vreme od kada je trebalo da bude ugašen, samo od komercijalnih ugovora sa državnim institucijama, koje dobija po povlašćenim uslovima, zaradio više od 114 miliona dinara (966.101 evra).

S druge strane ne zna se ni koliko novca Tanjug duguje državnim organima jer od uprave novinske agencije nismo dobili podatke o njihovim dugovanjima još od juna ove godine. List Danas je od Tanjuga tada zatražio da dostave informacije o njihovim dugovanjima po osnovu neplaćenih poreza prema nadležnim državnim organima na gradskom i republičkom nivou, ali i podatke o tome kojom imovinom, na koji način i po kom osnovu raspolažu.

Ne poseduje, ali raspolaže imovinom

Pitanje imovine Tanjuga nije potpuno razjašnjeno, jer Tanjug raspolaže zgradom na Obilićevom vencu koja je zapravo u državnom vlasništvu. Kada je CINS u maju ove godine objavio da je Tanjug založio vredna umetnička dela radi odlaganja isplate dugova prema gradu Beogradu, na ime poreza, saznalo se da Tanjug raspolaže ovom zbirkom pokretne imovine ali i zemljištem zbog kojeg je trebalo da plati porez. Iako su se tada otvorila brojna pitanja o osnovima po kojima Tanjug raspolaže ovim, šta je sve od imovine dato jednoj novinskoj agenciji na upravljanje, od javnosti je i dalje skriveno.”

Comments

comments

WordPress Image Lightbox