MEDIA DAILY: ‘Na HRT-u se ne poštuju etičke norme i medijske slobode’; Postreferendumski govor mržnje; Potvrđene doživotne kazne zatvora za turske novinare
Countries Croatia Latest MoM
0 133
Autor: Fairpress
Programsko vijeće HRT na hitnoj sjednici sazvanoj zbog rasprave o ograničenjima u održavanju stabilnosti programa HRT-a u ponedjeljak je većinom glasova prihvatilo zaključak koji je ”izravno obraćanje javnosti, ali i Saboru o zabrinjavajućem stanju HRT-ovih programa, te nepoštivanju novinarskih standarda, etičkih normi i medijskih sloboda u ovoj kući”. Referendum u Makedoniji, osim velikih nesuglasica, međusobnih rasprava, donio je i govor mržnje i pozive za nasilje, ne samo od građana, već i od političara i novinara. Sud u Turskoj potvrdio je doživotne kazne zatvora za istaknutog novinara Ahmeta Altana i petero drugih, koji su osuđeni u veljači zbog pomaganja urotnicima u vojnom udaru 2016. godine.

‘Na HRT-u se ne poštuju etičke norme i medijske slobode’

Članak Hine prenesen s portala hr.n1info.com

U zaključku je istaknuto i kako Vijeće HRT-a već dulje vrijeme kroz prijedloge, sugestije i zaključke svojih članova upozorava na česta i brojna kršenja programskih načela i obveza propisanih Zakonom, Ugovorom s Vladom RH te etičkih i strukovnih normi.

Programsko vijeće HRT na hitnoj sjednici sazvanoj zbog rasprave o ograničenjima u održavanju stabilnosti programa HRT-a u ponedjeljak je većinom glasova prihvatilo zaključak koji je ”izravno obraćanje javnosti, ali i Saboru o zabrinjavajućem stanju HRT-ovih programa, te nepoštivanju novinarskih standarda, etičkih normi i medijskih sloboda u ovoj kući”.

Kako se ističe u zaključku, Programsko vijeće zatražilo je sazivanje hitne sjednice zbog krajnje ozbiljnih zamjerki reprezentativnog strukovnog udruženja Hrvatskog novinarskog društva (HND) iskazanih u priopćenju Ogranka HND-a na HTV-u u kojim se, između ostaloga, javna radiotelevizija proziva za marginalizaciju i ograničenje novinara u procesima odlučivanja i uređivanja programa, ali i za cenzuru. Kako je istaknuto, ti navodi ogranka HND-a bili su dodatno osnaženi i istupima Hrvoje Zovka, novinara i urednika HTV-a, ujedno i predsjednika HND-a koji je nedavno dobio izvanredni otkaz na javnoj radioteleviziji.

”Smatrali smo da takve tvrdnje zaslužuju razmatranje na našoj sjednici uz diskusiju s osobama koje su ih iznijele. Unatoč zakonskim i statutarnim mogućnostima te unatoč volji većine, predsjednik Vijeća nije želio na sjednicu pozvati predstavnike HND-a. Time hitna sjednica gubi svoj originalni smisao”, ističe se u zaključku za koji je glasovalo šest članova vijeća – Vlaho Bogišić kao predlagatelj hitne sjednice, predlagatelj zaključka Aleksandar (Saša) Milošević, članovi Vijeća iz redova zaposlenika HRT-a Maja Sever i Dean Šoša te Ivica Maštruko i Nikola Baketa, a protiv zaključka bili su Zorislav Lukić i Robert Markt. Predsjednik Vijeća Zdravko Kedžo nije bio na sjednici.

U prihvaćenom zaključku ističe se i kako se izbjegavanjem poziva predstavnicima HND-a još jednom odbija razgovor s reprezentativnim strukovnim udruženjem, ali i javnošću.

”Izostankom komunikacije pokazuje se prezir i potpuna ignorancija i prema zaključcima Programskog vijeća. Nažalost, takav izostanak zapažamo na svim razinama HRT-a. Tako je, na jednoj od nedavnih sjednica, Vijeće usvojilo zaključak i preporuku o korištenju kritičkih znanstvenih prosudbi u odnosu na praksu totalitarnih režima, što je HRT vrlo brzo ignorirala te opet dopustila revizionističko iskrivljavanje povijesti”, ističe se u zaključku u kojem se pritom i navodi nedavna HRT-ovu vijest o komemoraciji u Jastrebarskom.

U zaključku je istaknuto i kako Vijeće HRT-a već dulje vrijeme kroz prijedloge, sugestije i zaključke svojih članova upozorava na česta i brojna kršenja programskih načela i obveza propisanih Zakonom, Ugovorom s Vladom RH te etičkih i strukovnih normi.

”Kako HRT to sustavno ignonira, a poruke i zaključci ovog Vijeća ne dopiru do javnosti, ovaj je zaključak izravno obraćanje i javnosti, ali i Saboru o zabrinjavajućem stanju HRT-ovih programa, te nepoštivanju novinarskih standarda, etičkih normi i medijskih sloboda u ovoj kući”, ističe se u zaključku.

Postreferendumski govor mržnje

Članak Blagoje Kuzmanovskog prenesen s portala slobodnaevropa.org

Referendum u Makedoniji, osim velikih nesuglasica, međusobnih

rasprava, doneo je i govor mržnje i pozive za nasilje, ne samo od građana, već i od političara i novinara. Partija Jedinstvena Makedonija, koja važi za prorusku, saopštila je da ukoliko bilo koji poslanik opozicione VMRO DPMNE pristane na promenu Ustava i imena zemlje, neće stići ni do državne granice prilikom begstva iz Makedonije. Novinar Cvetin Chilimanov iz državne informativne agencije MIA je na tviteru uputio pretnju dopisnici Fajnenšl tajmsa Valeri Hopkins, aludirajući na lika iz filma koji kao taksista siluje putnicu.

Izvršna direktorica Helsinškog komiteta Uranija Pirovska kaže da su i Chilimanov i lider Jedinstvene Makedonije Janko Bachev poznati u javnosti po govoru mržnje i pozivima na nasilje.

“Takve osobe u javnom životu nastavljaju tako da se ponašaju iz prostog razloga što se kod nas uvidelo da govor mržnje prolazi nekažnjeno. Sve ostaje u rukama javnog tužilaštva, koje krajnje neažurno postupa u ovim slučajevima. Sramota je što u Makedoniji imamo tako veliki procenat slučajeva govora mržnje, a nema nijedne presude za to”, kaže Pirovska.

Helsinški komitet je dostavio MUP-u prigovor za Chilimanova, a to će uraditi i za partiju Bacheva.

OEBS je osudio tvit Chilimanova, koji je prema njima sraman i neprihvatljiv i tražio da ga ukloni sa Tvitera. Sve pretnje novinarima, naročito pozivi na nasilje ka novinarkama, su neodgovorne, kaže se u reakciji. U međuvremenu se i agencija MIA u potpunosti ogradila od tvita novinara.

Komunikolog Sefer Tahiri ističe da u medijima ima novinara koji zloupotrebljavaju profesiju, kao u slučaju sa Chilimanovim, dodajući da je dobro to što je ovaj slučaj naišao na osudu.

“U budućnosti institucije, naročito MUP i Javno tužilaštvo trebaju imati otvorene oči i sankcionisati ovakve pojave, jer ako hoćemo biti normalno društvo, pozivi na nasilje trebaju prestati. Samo na takav način Makedonija može pokazati da je civilizovano društvo.”

Ministar spoljnih poslova Makedonije Nikola Dimitrov se izvinio novinarki i poručio da Makedonija ne stoji iza toga. Medijska udruženja su osudila nasilje, ocenjujući da takve primitivne pretnje nisu uperene samo ka Valeri Hopkins, već ka čitavoj novinarskoj zajednici i imaju za cilj da zaplaše novinare da oni ne bi kritikovali političke procese.

“Pozivanje na nasilje predstavlja teško kršenje novinarskih standarda i narušava novinarsku solidarnost. Sa ovakvim neprimerenim ispadima diskredituje se čitava novinarska zajednica i novinarstvo uopšte, kao profesija koja treba negovati toleranciju i međusobno razumevanje”, kaže se u saopštenju udruženja.

Oni ujedno pozivaju makedonske institucije da odmah istraže slučaj i da pozovu Chilimanova na odgovornost. Kontaktirali smo Makedonsku asocijaciju novinara, gde je Chilimanov potpredsednik, gde su rekli da će nas izvestiti da li će izaći sa reakcijom.

Potvrđene doživotne kazne zatvora za turske novinare

Članak prenesen s portala danas.rs

Sud u Turskoj potvrdio je doživotne kazne zatvora za istaknutog novinara Ahmeta Altana i petoro drugih, koji su osuđeni u februaru zbog pomaganja zaverenicima u vojnom udaru 2016. godine.

Ahmet Altan, njegov brat Mehmet Altan, i još četvoro drugih novinara prethodno je osuđeno na doživotnu robiju zbog povezanosti sa mrežom Fetulaha Gulena, koga Ankara krivi za neuspeli vojni udar 2016. godine, prenosi Srna.

Kako navode, Altan je kasnije oslobođen iz zatvora u junu, ali je njegova presuda danas potvrđena, nakon što je sudska komisija odbacila zahtev Ustavnog suda za njegovo oslobađanje.

Svih šestoro služi doživotne robije, što znači da nemaju pravo na uslovno oslobađanje i ne mogu biti deo budućih odluka o amnestiji.

Mehmet Altan je profesor ekonomije i politički analitičar.

Comments

comments

WordPress Image Lightbox