MEDIA DAILY: “Velebitsku degeniju” dobili Simičević, Stubljar, Latković, Iličković i Babić; Snaga vizualnog u postizanju medijske pismenosti
Countries Croatia Latest MoM
0 329
Autor: Fairpress
Godišnju nagradu za najbolji novinarski rad na temu zaštite okoliša “Velebitsku degeniju” za 2017., koju dodjeljuju Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva (HND) i HEP Opskrba, u ponedjeljak su dobili novinari Vedrana Simičević, Mladen Stubljar i Goran Latković, te emisija “Eko-zona” HTV-a i njezini novinari Mladen Iličković i Snježana Babić. Je li dovoljno prepoznata snaga vizualnog kao alat u obogaćivanju novinarskog posla i dosezanja do šire publike? Bogati arhiv zvukovnih efekata iz BBC-a otvoren za besplatno korištenje za osobne, obrazovne i istraživačke namjene.

“Velebitsku degeniju” dobili Simičević, Stubljar, Latković, Iličković i Babić

Članak M. Šu./Hine prenesen s portala tportal.hr

Godišnju nagradu za najbolji novinarski rad na temu zaštite okoliša “Velebitsku degeniju” za 2017., koju dodjeljuju Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva (HND) i HEP Opskrba, u ponedjeljak su dobili novinari Vedrana Simičević, Mladen Stubljar i Goran Latković, te emisija “Eko-zona” HTV-a i njezini novinari Mladen Iličković i Snježana Babić.

“Velebitsku degeniju” za tisak dobila je Vedrana Simičević, novinarka Novog lista za tekst “Krijumčari prijete podzemnoj bioraznolikosti Balkana” objavljen u časopisu Science u prosincu 2017. Riječ je o krađi endemskih vrsta kukaca iz hrvatskih i slovenskih jama, a radi prodaje kolekcionarima na “crnom tržištu”.

Nagrada za fotografiju-fotoreportažu dodijeljena je Mladenu Stubljaru za naslovnu fotografiju reportaže “Priča o istarskim divovima – doktor za tisućljetna stabla”. Ta fotografija i bez čitanja teksta zorno priča o spašavanju i liječenju tisućljetnog kestena i o “letećem” drvosječi koji stručnom rezidbom u krošnji, na visini četverokatnice spašava “drevnog starca”.

Obzirom na brojne kvalitetne televizijske priloge o problemima u okolišu, Ocjenjivački odbor odlučio je “Velebitsku degeniju” za televizijski prilog dodijeliti ravnopravno Goranu Latkoviću s RTL televizije i emisiji “Eko-zona” HTV-a, to jest autorima Mladenu Iličkoviću i Snježani Babić.

Za Latkovića je rečeno da istraživački i profesionalno razotkriva i kontinuirano prati ekološku aferu nesavjesnog i nelegalnog odlaganja potencijalno opasnog otpada iz zagrebačkog pročistača. Riječ je o mulju koji nastaje filtriranjem otpadnih voda iz domaćinstava, bolnica i industrije.

Što se tiče “Eko-zone”, ističe se da Iličković u reportaži “Njemački pročistači otpadnih voda” ukazuje na moguće ekološko rješenje problema mulja, a Babić je napravila odličnu reportažu o građevinskom otpadu kojemu se, zahvaljujući pravilnom zbrinjavanju, može “udahnuti novi život”.

Ove godine Ocjenjivački odbor odlučio je da neće dodijeliti “Velebitsku degeniju” za radijski prilog jer pristigli prilozi nisu ukazali na ekološki problem ili njegovo rješenje.

Nagrada “Velebitska degenija” sastoji se od novčanog iznosa od 10.000 kuna, plakete koja je rad kipara Stjepana Divkovića i diplome. Prva “Velebitska degenija” dodijeljena je 1999. godine, a pokrenuli su je Zbor novinara za okoliš HND-a i tvrtka APO, koju je naslijedila druga članica HEP grupe – HEP Opskrba.

Snaga vizualnog u postizanju medijske pismenosti

Članak Elvire M. Jukić prenesen s portala media.ba

Da li je dovoljno prepoznata snaga vizualnog kao alat u obogaćivanju novinarskog posla i dosezanja do šire publike?

Video zauzima četiri petine internet saobraćaja i predviđa se da će se taj procenat tokom godina povećavati, što govori o interesovanju korisnika interneta za tom formom konzumacije in-

formacija. Komuniciranje vizualnim formama sve je važnije u online sferi, pa tako je moguće neku poruku lakše poslati do ciljane publike koristeći se fotografijama, plakatima, animiranim GIF-ovima ili videom, nego tekstom. Osim što je postalo jedno najvažnijih segmenata u marketinškoj branši gdje je oko 80 posto sadržaja vizualno, i u novinarstvu predstavlja veoma bitan element komunikacije.

Vizualni formati mogu biti mnogo učinkovitiji od tekstualnih informacija, pogotovo u pojašnjenju komplikovanih tema. U online medijima koji se bave društveno-političkim temama u BiH većinom se koriste tekst i fotografije, dok samo pojedini mediji koriste forme infografika i kratkih video objašnjenja, a rijetko su prisutni dizajnerski plakati.

“Nećete vjerovati šta ćete vidjeti na ovoj izložbi…” donosi vam radove osam studenata Grafičkog dizajna Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, i iako možda ne predstavljaju dizajn koji bi mogao biti iskorišten u informativnim medijima, poruke koje nose i način na koji nas tjeraju da razmislimo dvaput, govore nam o snazi vizualnog u razumijevanju događaja i procesa koji se dešavaju oko nas. Tjeraju nas da kritički razmišljamo, a to je moguće postići ukoliko postoji medijska pismenost.

Medijska pismenost definisana je kao “sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija”. Ključni element medijske pismenosti je sposobnost kritičkog promišljanja o konzumiranim informacijama i sposobnost donošenja argumentovanih odluka na osnovu tih informacija.

U vrijeme kada smo preplavljeni dezinformacijama i kada slobodu izražavanja i komuniciranja zloupotrebljavaju pojedinci, grupe, pa i institucije širom svijeta, u nastojanju da doprinesemo individualnoj edukaciji pojedinaca da samostalno kritički promišljaju, važno je da govorimo o medijskoj pismenosti, kao dugoročnom odgovoru na dezinformacije.

Kako dizajn plakata, video ili infografike ponekad mogu imati veći efekat na javnost čak i od serije kvalitetnih članaka i istraživačkih tekstova, pitamo se da li je dovoljno prepoznata snaga vizualnog kao alat u obogaćivanju novinarskog posla i dosezanja do šire publike? Da li mediji u Bosni i Hercegovini prepoznaju potencijale koje grafički dizajn može da ima u postizanju medijske pismenosti?

Vizualno komuniciranje brže prenosi poruku, prije ćemo primiti neki prizor nego pročitati rečenicu, češće ćemo dobiti jasnu poruku dok ponekad tekstovi nisu dovoljno jasni. Ne dajući apsolutnu prednost vizualnome u odnosu na tekstulne forme, želimo naglasiti važnost kombinovanja vizualnog sa tradicionalnim novinarskim formama u cilju prenošenja kvalitetnog i istinitog sadržaja konzumentima medija.

BBC dopušta download 16.000 besplatnih zvukovnih efekata

Članak MCOnline Redakcije prenesen s portala media.ba (Izvor: MusicRadar)

Bogati arhiv zvukovnih efekata iz BBC-a otvoren za besplatno korištenje za lične, obrazovne i istraživačke namjene.

Više od 16.000 audio klipova zvukovnih efekata dostupno je za download iz arhiva BBC-a u .wav formatu pod RemArc licencom, što znači da se mogu koristiti za lične, obrazovne i istraživačke svrhe.

Arhiv je pretraživ i sadrži raznolik spektar snimaka. Svaki snimak može da bude poslušan prije downloada i naziv fajla upućuje na sadržaj.

Sadržaju je moguće pristupiti putem website-a BBC Sound Effects.

Comments

comments

WordPress Image Lightbox