Nebojša Taraba: Kad utišate medij, kad utišate mogućnost kritičkog sagledavanja stvari – onda netko može nesmetano 10 godina lažirati bilance
Countries Croatia Gray Latest
0 876
Autor: Ana Gavranić
Hrvatska dramska serija „Novine“, prema scenariju Ivice Đikića i u režiji Dalibora Matanića, uvrštena je prošli tjedan u službenu konkurenciju prestižnog Geneva International Film Festivala u kategoriji Međunarodne dramske serije. Tako se Novine natječu s vrhunskim serijama kao što su The DueceThe SinnerRellik, Pure, The Artists, Artyści, Das Verschwinden, Unité 42, Valkyrien i Veni vidi vici. Seriju „Novine“ producirala je produkcijska kuća Drugi Plan.

Povodom još jednog uspjeha ove serije, razgovarali smo s Nebojšom Tarabom, producentom „Novina“. Nebojša Taraba bavio se novinarstvom punih 12 godina, prije svega je urednik i novinar.

U razgovoru za Fairpress, jedan od vlasnika i producenata Drugog Plana, pričao je o uspjehu serije Novine, suradnji s izraelskom producentskom kućom Keshet i globalnoj distribuciji te kazao kada se može očekivati emitiranje druge sezone ove serije. Taraba se, između ostaloga, osvrnuo i na aktualnu „aferu Agrokor“, stanje u novinarstvu te na problem govora mržnje i nesankcioniranje istoga.

FP: Prošli tjedan, preciznije 10. listopada,  saznali smo da je dramska serija Novine uvrštena u službenu konkurenciju Geneva International Film Festivala u kategoriji Međunarodne dramske serije. Tako se Novine natječu s vrhunskim serijama kao što su The Duece, The Sinner, Rellik i ostale. Kako je biti producent još jedne serije koja doživljava uspjeh za uspjehom?

Nebojša Taraba: Ta Geneva je veliki uspjeh jer je u pitanju jedan od najstarijih i najznačajnijih festivala koji je posvećen između ostaloga, i televizijskoj dramskoj produkciji. Ući u izbor tih deset serija je zbilja velika stvar, pogotovo kada vidite tko je pored nas. Tamo je na popisu s jedne strane The Duece, odnosno Kronike Times Squarea, s druge strane Sinner, znači dvije serije koje su sigurno obilježile zadnjih godinu dana, tako da, uspjeh je zbilja veliki i to je čini se samo jedna od stvari u nizu jer smo mi sada pred zatvaranjem jednog dosta jakog deala za globalnu distribuciju, za prvu sezonu i za drugu koju tek trebamo početi raditi. Što se tiče nekakvog stava ili odnosa o uspjehu, naravno svi mi priželjkujemo  uspjeh, međutim, dok radimo seriju primarno smo koncentrirani  na svoje domaće tržište, na naše gledatelje. O ovakvim nekakvim stvarima u tim trenutcima malo tko razmišlja. Znači, nismo radili seriju za koju smo mislili da bi mogla doživjeti neki širi uspjeh, možda čak i globalni, ali dogodilo se.

FP: Prošle godine na New Europe Marketu u Dubrovniku dogovorena je suradnja s izraelskom producentskom kućom Keshet. Što znači ta suradnja za jednu domaću seriju?

Nebojša Taraba: Mi smo naprosto napravili deal za globalnu distribuciju koji je u sebi uključivao dva elementa. Jedan je distribucija gotovoga formata, u našem svijetu se to kaže ready-made ili original, a druga je bila potencijalni razvoj i adaptacija za neka druga tržišta. Mi s njima imamo dva odvojena ugovora, jedan je s Keshet Internationalom koji se tiče baš te distribucije postojećeg proizvoda, a drugi je s Keshet Studios iz Los Angelesa, vezano je uz američki remake i tu ćemo uskoro imati dobrih vijesti, ali ništa prije prosinca još ne možemo govoriti kad je u pitanju remake za američko tržište. Znači, Keshet se nama pokazao kao idealan partner, oni postaju, da tako kažem ozbiljna globalna sila kada je u pitanju distribucija formata, međutim oni također imaju i svoje produkcijske odjele, oni su i broadcaster u Izraelu i oni su jako slično kao mi, pozicionirani u odnosu  na sadržaj koji proizvode. Tako da smo nekako, kako oni kažu, došli smo kući, da je ta suradnja jako dobra i siguran sam da ona neće ostati samo na projektu Novine.

FP: Za američki remake Novina zainteresiran je kao producent i glumac George Clooney?

Nebojša Taraba: Bio je u jednom trenutku interes njegove produkcijske kuće, Smoke House, ali opet o tome još uvijek ne mogu ništa govoriti. To malo našem Dadi (Daliboru Mataniću) izleti, kada ne bi trebalo. Mislim, te stvari, nekome to može izgledati –„a sporo, kada će“, međutim, u našem slučaju se one događaju jako brzo. Mi smo tek prije godinu dana izašli u globalnu priču s projektom, to je bilo 16. listopada prošle godine u Cannesu na Mipcomu, tako da puno toga vezano uz distribuciju originala, ali i uz remake je išlo nevjerojatnom brzinom. Inače se takve stvari čekaju po dvije-tri godine, a kod nas to ide jako, jako brzo. Tako da, kao što sam rekao, oko ovih stvari vas molim za malo strpljenja, prosinac je krajnji rok.

FP:  Redatelj Novina, Dalibor Matanić, izjavio je u svibnju ove godine za Slobodnu Dalmaciju da je zajednička želja HRT-a i Drugog Plana da se s produkcijom druge sezone krene ovu jesen. Što možemo očekivati u nastavku serije? Koliko će epizoda imati druga sezona?

Nebojša Taraba: Početak snimanja druge sezone planiramo odmah iza Nove godine. Znači za nekih dva i pol mjeseca bi krenuli u snimanje i onda pretpostavljamo da će HRT s njom otvoriti sezonu 2018. Kompletna druga sezona je napisana, ima jedanaest epizoda, uz postojeće likove koje znate, uvodimo još par novih. Fokus druge sezone serije Novine seli se iz medijske priče više u političku arenu. Cijela druga sezona se događa između dva kruga predsjedn-

ičkih izbora i to će biti jako zanimljivo.

FP: Kakva je suradnja s HRT-om po tom pitanju?

Nebojša Taraba: Što se tiče suradnje s HRT-om, u ovom slučaju došlo je do malih proceduralnih zastoja, sadašnja uprava naprosto mora raščistiti dosta veliki kaos i nered prethodnih uglavnom v.d. uprava i u tom smislu postoje određena kašnjenja koja zapravo nisu velika u našem slučaju. Uobičajeni je rok, da između završetka emitiranja i početka nove proizvodnje prođe između 9 mjeseci do godinu dana, što će u našem slučaju biti točno toliko. Zasad, mi smo pred potpisivanjem dosta važnog dokumenta, to je Sporazum o koregulaciji, gdje smo naša Udruga nezavisnih producenata, a iza nas su ovaj put i Hrvatsko društvo redatelja  i druge strukovne udruge, zajedno s HRT-om i regulatorom, Vijećem za elektroničke medije, odlučili konačno postaviti vrlo jasne parametre suradnje, koliko god je to moguće definirati procedure unutar toga. HRT bi na temelju toga trebao izraditi svoje interne pravilnike, tako da se prije svega više nikad ne dovedemo u situaciju da eventualna promjena uprave, koja često u našem slučaju koincidira s promjenom političke vlasti, da ne zaustavi procese proizvodnje programa, pogotovo u ovom dijelu gdje to rade nezavisne produkcijske kuće. Dokument je vrlo kvalitetan. Cijelu stvar radimo pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, tako da očekujemo da bi vrlo skoro to potpisali, možda već sljedeći tjedan. Onda će sve ono što se u ovom trenutku čeka, krenuti – pretpostavljamo i novi javni poziv kojeg dugo nije bilo, a i izravni pozivi za već postojeće projekte. Suradnja s javnim servisom je nekad brža, nekad sporija, to je tako, ali ipak treba reći da u neki ozbiljniji i kvalitetniji televizijski sadržaj ulaže samo Hrvatska radiotelevizija.

FP: Novinarstvom ste se profesionalno bavili 12 godina. Kakvo je bilo stanje u novinarstvu u tom periodu, a kakvo je stanje sada u hrvatskom novinarstvu?

Nebojša Taraba: Počeo sam u gradskoj rubrici dopisništva Slobodne Dalmacije, bio sam najmlađi novinar u osnivačkoj grupi Ferala, u jednom trenutku bio sam i glavni urednik hrvatskog izdanja Playboya, bio sam i zamjenik glavnog urednika Globusa. Onda sam lagano počeo gubiti, ne bih rekao volju, nego je naprosto postalo teško raditi, bio je to početak da tako kažem, jačanja pritiska kapitala, određenih marketinških interesa, koji su vrlo brzo učinili to da za jake autore i ozbiljne teme više nije bilo mjesta u novinama. Vidio sam to početkom 2000-ih, još neko vrijeme sam boravio u tom medijskom prostoru, ali više u funkciji nekakvog menadžera, postavljajući nove projekte, nešto što me odmicalo od ove dnevne redakcijske procedure i onda sam na kraju potpuno izašao iz novinarstva. Žao mi je jer ja nikad neću prestati biti novinar i urednik, bavio sam se dosta škakljivim temama, bio sam reporter, kasnije novinar istraživač, nakon toga urednik – tako da politika, rat, pitanje ljudskih prava su bile teme unutar kojih sam radio. Današnja situacija u medijima je samo posljedica onoga o čemu vam govorim. Nažalost, mediji su generalno u krizi. Kod nas je to bilo dodatno otežano činjenicom da su najvažnije redakcije i mediji suviše rano odustali od jakih ljudi i od važnih tema. Mi danas u ovom raspletu koji prolazimo kroz Agrokor, kroz sve, nadam se da ćemo proći katarzu, ali vidimo koliko su posljedice toga bile pogubne za društvo. Kad utišate medij, kad utišate mogućnost kritičkog sagledavanja stvari i analize – onda netko može nesmetano 10 godina lažirati bilance. Znači, mediji su bila prva točka na kojoj se ta priča zaustavila, a istovremeno je država omogućila, da osim pritiska, da kažem marketinškog reketa prema novinskim redakcijama, da uskoro dođu u posjed i distribucijskog lanca, što je onda do kraja medije naprosto bacilo na koljena. Kad vi ne možete raspravljati važne teme, onda nužno odete u efemerne stvari, u gluposti, u estradne teme, znači to je naprosto strahovito suzilo manevarski prostor medijima i rezultat je ovo što imamo danas.

FP: Krajem veljače ove godine pokrenuli ste peticiju „Stop širenju mržnje na internetu!“, koja ima do sada 141 potpis. Zašto ste se odlučili na pokretanje ove peticije i jeste li očekivali da će se nešto postići istom, da će se ukinuti ta kanalizacijska mreža komentara, koji su leglo izopačenosti ovoga društva?

Nebojša Taraba: To je bila jedna reakcija u afektu, oko toga postoji puno kontroverzi, ali činjenica je da taj prostor nije reguliran. On jednako nije reguliran unutar mogućnosti komentiranja određenog sadržaja na internetu, kao što nije reguliran ni unutar ukupnog prostora društvenih mreža i sada već postoje i ozbiljne analize koje pokazuju da nedostatak te regulacije izravno ugrožava osnovne demokratske principe, ne samo kod nas, nego i svugdje u svijetu. To je kroničan problem, ne samo da ugrožava demokratske principe, nego se otvorio strahovit prostor za plasman lažnih vijesti, neprovjerenih vijesti, uspostavljene su platforme koje počivaju na govoru mržnje. To što sam napravio bio je potez običnog čovjeka koji je bio zgrožen tom razinom bolesti i socijalne patologije koju možemo vidjeti ispod gotovo svakog teksta na bilo koju temu, što se začas pretvori u strahovit poligon mržnje. Ja doista ne znam kakvu korist internetski izdavači imaju od toga što taj prostor drže otvorenim za tako nešto.

FP: Koji su Vaši budući projekti? S novinarom i piscem Dragom Hedlom dogovorili ste prava za ekranizaciju njegova tri kriminalistička romana? U kojoj je to fazi?

Nebojša Taraba: Otkupili smo prava za ekranizaciju od Drage za njegovu slavonsku trilogiju. Jako zanimljivo, jako dobro i jako filmično, lijepo bi se dalo složiti. Tu smo imali ideju napraviti jedan ciklus od tri mini serije. Još neke druge stvari razvijamo, ali čekamo završiti ovu priču s Novinama pa ćemo biti pametniji.

 

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta „Medijska stvarnost“ – Razvoj i poticanje programa medijske pismenosti

Comments

comments

WordPress Image Lightbox