Reuters institut za studij novinarstva: Može li se točnost ugroziti brzinom?
Countries Croatia Gray Latest
0 336
Admin: circle
Reuters institut za studij novinarstva objavio je studiju u kojoj razmatra problematiku točnosti i brzine u plasiranju vijesti tijekom kriznih situacija. Reporteri i urednici slažu se da je točnost ključna za dobro novinarstvo, navodi se u istraživanju. No, kada se radi o hitnim vijestima u 24-satnom ciklusu vijesti, suočavaju se s velikom dilemom: može li se točnost ugroziti brzinom, a ako je tako, u kojoj mjeri?

Autorica ove studije je Reiko Saisho, dopisnica NHK-a (japanski javni servis, op.a.) koja je razmatrala kako BBC i NHK pokrivaju vlastitu nacionalnu krizu. Za BBC je to bio bombaški napad u Londonu 2005. godine dok je za japanski NHK bio cunami iz 2011. godine.

Kad su ispitanici upitani o balansu između brzine i točnosti, svi su izjavili da ne postoji jednostavno rješenje, svaka je situacija drugačija te zahtjeva drugačiji pristup. Dakle, nema univerzalnog pravila koje će se moći primijeniti u svim slučajevima.

Zaključci koje autorica izvlači su da je točnost i dalje fundamentalna za dobro novinarstvo, ali kada se radi o vijesti koja se brzo mijenja u današnjoj digitalnoj eri, ne računa se samo savršena točnost, relevantnost je također važna. Objavljivanje priča kada ih publika želi, a ne kada su ih novinari/ke verificirali/e, je važno, napominje autorica. Test je mogu li novinari/ke uložiti napore i poduzeti određene korake kako bi verificirali

i napravili triangulaciju informacija dostupnih u tom trenutku. Potrebno je znati trenutak kada treba emitirati određenu informaciju, a kada treba pričekati.  Isto tako, publika želi znati kako novinari/ke dolaze do informacija, stoga, navodi se u izvještaju, proces treba biti transparentan te iskreno naglasiti što se još ne zna.

Autorica u zaključku rada navodi da je mnogo naučila iz priče o lokalnoj novini Ishinomaki Hibi Shimbun koja se nalazila blizu samog epicentra potresa iz 2011. godine. Novina je izgubila gotovo sve u potresu, ali su željeli nastaviti izdavati novine s onim što im je preostalo – olovkom i papirom. Tijekom 6 dana, novinari i novinarke su objavljivali priče na papiru veličine postera te su ih lijepili na ulazima hitnih pomoći širom grada.  Predsjednik novine je tada izjavio: „Kada se vaš ured nalazi pod vodom i kada ste izgubili sve te ste na rubu da ne objavite novine po prvi put u 99 godina dugoj industriji, suočeni ste s fundamentalnim pitanjem: koja je naša misija i kome služimo? Ova teška situacija podarila mu je tu spoznaju, ističe autorica, istaknuvši kako smatra da je najbolji i jedini način pri uspostavljanju principa kojima se trebamo voditi, da si postavimo pitanje – za koga je ova vijest?

Cijelu studiju možete pročitati ovdje.

Comments

comments

WordPress Image Lightbox