MEDIA DAILY: Gubić osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog prijetnji reporterki Provjerenog; U medijima više informacija iz istraga od dozvoljenog
Countries Croatia Latest MoM
0 386
Autor: Fairpress
Tito Gubić pravomoćno je osuđen na sedam mjeseci zatvora zato što je 28. rujna 2016. tijekom snimanja prijetio reporterki Emi Branici, poručivši joj da će “završiti kao (Ivo) Pukanić”. U srpskim medijima se puno češće i puno više objavljuju informacije iz kaznenog postupka nego što je to dozvoljeno i moguće u nekim razvijenim demokratskim zemljama, rekao je predsjednik Udruženja tužitelja Goran Ilić. Program za profesionalizaciju medija u Crnoj Gori, čiji je cilj jačanje slobode izražavanja i osnaživanje istraživačkog novinarstva, predstavljen je danas u Podgorici.

Tito Gubić pravomoćno osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog prijetnji reporterki Provjerenog

Članak prenesen s portala index.hr

Tito Gubić pravomoćno je osuđen na sedam mjeseci zatvora zato što je 28. rujna 2016. tijekom snimanja prijetio reporterki Emi Branici, poručivši joj da će “završiti kao (Ivo) Pukanić”.

Prvostupanjska presuda, donesena u siječnju ove godine, potvrđena je iako se Gubić na nju žalio, zatraživši psihijatrijsko vještačenje i oslobađanje troškova postupka jer, kako navodi, prima socijalnu pomoć. Psihijatar je utvrdio da je bio ubrojiv, a iako mu je kazna smanjena s deset na sedam mjeseci, Gubić vještačenje koje je sam zatražio mora platiti 5.474,00 kn.

Kako navodi Nova TV, reporterka Provjerenog otkrila je Gubića koji je, predstavljajući se kao žena, s psihički nestabilnim starcem potpisao ugovor o doživotnom uzdržavanju, a potom i o životnom partnerstvu i to svega sat vremena prije nego što je starac završio u bolnici u komi.

Nedugo potom je umro, a Tito je postao vlasnikom trokatnice u zagrebačkoj Dubravi.

Ilić: U medijima više informacija iz istraga od dozvoljenog

Članak prenesen s portala nuns.rs

U Srbiji preovlađuje pravo na obaveštavanje nad pretpostavkom nevinosti i u medijima se mnogo češće i mnogo više objavljuju informacije iz krivičnog postupka nego što je to dozvoljeno i moguće u nekim razvijenim demokratskim zemljama, rekao je predsednik Udruženja tužilaca Goran Ilić.

Na skupu “Zaštita privatnosti i pretpostavka nevinosti u medijima” u Beogradu, Ilić je rekao da bi novinari morali da dobijaju informacije od sudske vlasti i policijskih službenika, a da je za kršenje pretpostavke nevinosti dovoljno da neko od njih iznese podatak ili sopstveno uverenje o krivici nekog ko je okrivljeni.

“Skoro svi ministri unutrašnjih poslova, uključujući i aktuelnog, su to radili i rade na konferencijama za štampu povodom rezultata predistražnog postupka”, naveo je Ilić.

Govoreći o granicama u pogledu davanja informacija i činjenica iz predmeta, Ilić je rekao i da je praksa Evropskog suda za ljudska prava neujednačena, ali da bi dobar vodič za postupanje javnih tužilaca mogla da bude preporuka Komiteta ministara SE koja daje jasne principe o “medijskoj isporuci” podataka u vezi sa kivičnim postupkom.

Javno tužilaštvo nepotrebno zatvoreno za javnost

On je rekao i da je Javno tužilaštvo “nepotrebno zatvoreno za javnost” i da je “osnovni uzrok u nasleđenom mentalitetu koji vlada kod odredjenog broja javnih tužilaca, a to je da je javnost neka vrsta neprijatelja”.

“Drugi problem je u samom položaju Javnog tužilaštva koje je pod nekom vrstom političkog starateljstva izvršne vlasti. Sve to, ja mislim, kod jednog broja starešina u javnim tužilaštvima stvara utisak da bi objavljivanje nekih informacija moglo da razljuti političare i stvori im probleme u karijeri i profesolnom položaju”, kazao je Ilić.

On je kazao da je ta zatvorenost problem ne samo javnosti nego i javnih tužilaca.

Ilić je rekao da je razgovarajući sa tužiocima koji su radili “visko profilisane političke predmete” za koje je javnost verovala da je Tužilaštvo postupalo pod uticajem politike i da je njegov stav da su u tim predmetima tužioci uglavnom postupali saglasno profesionalnim standardima i da su njihove odluke zasnovane na dokazima i činjenicama i da su uglavnom ispravne.

Prema njegovim rečima, zbog toga što nisu smeli da objasne pojedine odluke često se sticao utisak da je Javno tužilaštvo, u nekim slučajevima delovalo “kada nije delovalo pod političkim uticajem”.

Pozitivni pomaci

Ilić je rekao da je na sreću ukinuto obavezno uputstvo koje je doneto pre sedam godina, a čiji je cilj bio da uvede “jednoobraznu komunikaciju sa medijima”.

“To uputstvo je umesto toga ukinulo svaku komunikaciju sa medijima. Radi se o uputstvu po kome je samo odgovarajuća služba Republičkog javnog tužilaštva mogla da daje informacije medijima povodom činjenica vezanih za rad Javnog tužilaštva”, kazao je Ilić.

On je dodao da iznenađuje da se i posle ukidanja uputstva nije mnogo toga promenilo u pogledu transparentnosti rada tužilaštva, ali da postoje neki pozitivni pomaci.

Udruženje javnih tužilaca pripremilo je uputnik o načinu komunikacije javnih tužilaštava sa medijima i zaštiti podataka o ličnosti u javnim tužilaštvima, kako bi se ustanovilo da li sva tužilaštva postupaju u skladu sa propisima i aktima Republičkog javnog tužilaštva, Državnog veća tužilaca i Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

Većina tužilaca smatra da građani nemaju dovoljno poverenja

Istraživanje koje je sprovedeno u 13 javnih tužilaštva pokazalo je da većina javnih tužilaca i njihovih zamenika (68 odsto) smatra da građani nemaju dovoljno poverenja u rad javnog tužilaštva.

Kao uzrok negativne percepcije građana javni tužioci vide nedovoljno znanje novinara o radu javnog tužilaštva i relevantnim procesnim institutima (38 odsto), kao i netačno predstavljanje rada tužilaštva u medijima (29 odsto), dok tendenciozno i netačno predstavljanje rada tužilaštva u medijima percipira 17 odsto. Na konferenciji je istaknuto da je prilikom pro-

cene da li treba objaviti određenu informaciju potrebno uvažiti postojanje pretpostavke javnog interesa da javnost bude informisana o radu organa javne vlasti.

Kako je navedeno, jedan od opravdanih razloga za uskraćivanje informacije može biti zaštita privatnosti građana. U slučaju objavljivanja informacije o radu javnih tužilaštava, zaštita privatnosti je u bliskoj vezi sa pravom na pretpostavku nevinosti.

Često netačne informacije u medijima

Pomoćnik generalnog sekretara u kancelariji Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Zlatko Petrović je naveo da mediji u Srbiji često objavljuju podatke iz predistražnog postupka i da se pretpostavlja da su podaci iz njihove nadležnosti procureli, ali da se u medijima često nalaze i netačne informacije za koje se može posumnjati da potiću iz istrage, ali da u oba slučaja izostaje odgovornost.

On je kao primer “kompromitacije” podataka o ličnosti građana naveo da su podaci integrisanog zdravstvenog sistema bili dostupni on line na serveru Telekoma.

On je rekao da se reakcija nadležnih u tom slučaju prepričava kao anegdota.

“U razgovoru sa pomoćnikom ministra dobio sam odgovor: ‘Uhvatili ste se za tu jednu odredbu Ustava. Stvarno, nije u redu'”, naveo je Petrović.

Predstavljen program za profesionalizaciju medija

Članak Mine prenesen s portala vijesti.me

Program za profesionalizaciju medija u Crnoj Gori, čiji je cilj jačanje slobode izražavanja i osnaživanje istraživačkog novinarstva, predstavljen je danas u Podgorici.

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav, kazao je da EU pridaje veliku važnost slobodi izražavanja i medijskim slobodama. „Podrška medijskoj profesionalizaciji novi je element u našoj pomoći civilnim akterima u Crnoj Gori. Njegova namjena je da pomogne u osnaživanju istraživačkog novinarstva i podrži slobodu govora“, rekao je Orav na konferenciji za novinare.

On je naveo da je sloboda izražavanja jedan od ključnih principa slobodnog društva i ključni pokazatelj spremnosti države da postane dio porodice EU. Prema njegovim riječima, svi mediji u Crnoj Gori trebalo bi da budu u poziciji da slobodno izvještavaju i da sami biraju uređivačku politiku. „Kako bi to postigli medijske slobode moraju da budu poštovane, naročito svi slučajevi nasilja nad novinarima i medijima moraju da budu riješeni“, poručio je Orav.

On je ocijenio da crnogorske institucija imaju koristi od konstruktivne kritike i viskokvalitetnog izvještavanja, a EU ima korist od različitih pogleda koji reflektuju njen moto „Ujedinjeni u različitiosti“. „Mediji imaju veliku moć da oblikuju mišljenje građana, ali ta moć nosi i odgovornost, jer principi novinarske etike uključuju izvještavanje na osnovu činjenica, nezavisnost, profesionalizam i samoregulaciju“, rekao je Orav.

Urednik istraživačke redakcije, Radio Televizije Crne Gore, Mirko Bošković, rekao je da je ta medijska kuća podrškom kroz ovaj projekat već formirala istraživačku redakciju i time postala prvi javni servis u regionu koji ima takvu redakciju. Bošković je naveo da je redakcija tehnički opremljena kao stalno odjeljnje i ona će proizvoditi istraživačke priče po najvišim standardima i od najvišeg javnog interesa.
„Gledaoci će direktno imati koristi od realizacije ovog projekta i od priča koje ćemo prikazivati i na kojima već radimo“, rekao je Bošković i najavio nastavak emisije Mehanizam u drugoj polovini godine.

Direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Dejan Milovac, rekao je će MANS i TV Vijesti narednih 12 mjeseci građanima Crne Gore donijeti nove istraživačke priče. On je kazao da će TV Vijesti izgraditi svoje istraživačke kapacitete i kroz posebno dizajnirane obuke za istraživačke novinare radom na konkretnim slučajevima formirati tim koji će u donositi nove istraživakče priče u javnom interesu.

„Prvu od 40 emisija, koje će zajednički producirati TV Vijesti i MANS na temu četiri pregovaračka poglavlja kroz manje konvencionalan način ćemo pričati o integracijama, kroz konkretne slučajeve koji se odnose na ta poglavlja“, rekao je Milovac. On je saopštio da će u sklopu projekta TV Vijesti biti prva televizija koja će dobiti ombudsmana koji počinje da radi od maja.

Projekat menadžerka Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Marija Vuksanović, pojasnila je da ta organizacija zajednički realizuje projekat sa TV Prva „Jačanje uloge medija u unpređivanju krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori“. „Naš projekat nosi tematsku specifičnost, jer ćemo se mi baviti krivičnim pravosuđem i organizovanim kriminalom i korupcijom i nastojaćemo da ovu oblast približimo građanima“, pojasnila je Vuksanović.

Ona je navela da će CEDEM i TV Prva u narednih 18 mjeseci pokušati da izgrade kapacitete prevashodno predstavnika lokalnih medija sa primjenom standarda i etičkih smjernica u vezi sa izvještavanjem u krivičnom pravosuđu. „Istovremeno, nastojaćemo da informišemo građane šta treba da očekuju od odgovornog i profesionalnog novinara“, rekla je Vuksanović navodeći da je cilj projekta i da afirmišu saradnju između NVO i medija i da uključe građane u izvještavanje o krivičnom pravosuđu.

Ona je dodala da će se projekat realizovati emitovanjem pet dokumeteraca, koji će biti prikazani od septembra ove godine i koji će doprinijeti većoj vidljivosti i razumijevanju te teme. Predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Milka Tadić Mijović, kazala je da je Delegacija EU u Podgorici pokretanjem projekta pokazala da pridaje značaj slobodi medija i razvoju medijskog sektora u državi.

„Mislim da je to jedan od preduslova za jačanje evropskih integarcija i za transformaciju i tranziciju naše zemlje ka demokratiji“, ocijenila je Tadić Mijović. Cilj projekta je, kako je pojasnila, jačanje evropskih integacija kroz jačanje slobode medija i istraživačkog novinarstva.

„Dodatna vrijednost našeg projetka je u tome što jača veze između svih novinara u Crnoj Gori koji namjeravaju da se bave istraživačkim novinarstvom“, navela je Tadić Mijović. Ona je ocijenila da je medijska scena u Crnoj Gori podijeljena. „Međutim, ovaj projekat je šansa da se svi okupimo na istom zadatku“.

 

Comments

comments

WordPress Image Lightbox