Tamara Skrozza: Imamo tiskane medije koji krše profesionalne standarde i zastupaju određene političke interese, kao i elektroničke medije koje zapravo nitko i ne nadzire.
Countries Croatia Gray Latest
0 650
Autor: ivanahorvatek
Novinarski kodeks iz godine u godinu se krši sve više, a tijekom medijskog monitoringa dnevnih listova u Srbiji, koji Savet za štampu provodi već dvije godine, od ožujka do prosinca 2016. zabilježeno je 5447 tekstova u kojima je prekršena bar jedna točka Kodeksa (analiziralo se osam dnevnih novina- Politika, Danas, Večernje novosti, Blic, Alo, Kurir, Informer i Srpski telegraf), o čemu je Fairpress već pisao.

Povodom navedenog istraživanja, novinarka tjednika Vreme i članica Saveta za štampu Tamara Skrozza, koja se bavi medijskim pitanjima, kazala je za Fairpress da je najčešće kršeno pravo na pretpostavku nevinosti (otkrivani su detalji koji upućuju ili kompletno otkrivaju identitet osoba osumnjičenih za kaznena djela), kao i pravilo koje kaže da je neophodno praviti razliku između činjenica s jedne i nagađanja i pretpostavki s druge strane.

Mediji su prenosili neprovjerene teze i plasirali ih kao validne informacije. Zapaženo je i povećanje broja PR objava koje su predstavljene kao novinarski sadržaj – nisu označene kao marketing, kao i broja diskriminirajućih tekstova. Zanimljivo je da je od travnja do prosinca 2016. pobrojano znatno manje tekstova u kojima se krše odredbe Kodeksa – tada ih je bilo 3219. Ukoliko usporedimo iste vremenske intervale – periode od ožujka do prosinca, ispostavlja se da je kršenja Kodeksa u dnevnom tisku tijekom 2016. bilo za čak 49 posto više nego u 2015.

Slučaj koji je prilično utjecao na ovakav rezultat, objašnjava Skrozza, je slučaj pjevačice Jelene Marjanović koja je ubijena pod nerazjašnjenim okolnostima 2. travnja 2016., što je naglašeno i u izvještaju o monitoringu poštivanja kodeksa novinara Srbije .

Samo tijekom travnja, bilo je više od sto tekstova koji su o tom slučaju izvještavali, a u kojima je prekršena bar jedna točka Kodeksa. Praktično, teško je u 2016. uopće pronaći tekst na tu temu u kojoj se novinari nisu ogriješili o pravo na privatnost, nemogućnost razlikovanja činjenica od nagađanja, pravo na pretpostavku nevinosti, itd. Izvještavanje o obiteljskom nasilju i nasilju uopće i inače je

najproblematičnija točka dnevnog izvještavanja.

Osvrćući se na izvještavanje o političkim temama, Skrozza je primjetila da su dnevni listovi vrlo neobjektivni kada je u pitanju izvještavanje o političkim trvenjima u regiji, odnosno da se vrlo strastveno uključuju u aktualne sukobe između Srbije, BiH, Hrvatske i Kosova.

Unutrašnja politika je poseban problem – u ovom trenutku, jasno je da tri dnevna lista otvoreno podržavaju Vladu Srbije i njenog premijera, da mu se dva vrlo često priklanjaju, da ga jedan podržava “između redova” i ne toliko otvoreno i da zapravo postoji samo jedan list za koji se može reći da je kritički nastrojen i da nastoji da bude objektivan u izvještavanju. Veliki etički problem tijekom prethodne dvije godine jeste i način na koji list “Informer” targetira i žigosa novinare i javne osobe koje se protive režimu Aleksandra Vučića – označavajući ih na naslovnoj strani kao plaćenike, izdajnike i rušitelje ustavnog poretka.

S druge strane, nastavlja Skrozza, čini se da su elektronički mediji još veći problem, zahvaljujući činjenici da Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) uopće ne radi svoj posao, ne donosi kaznene mjere protiv medija koji krše zakon, pa čak i odbija izvijestiti javnost o rezultatima praćenja medija tijekom predizborne kampanje 2016. Funkcioniranje ovog tijela još obilježavaju politički pritisci i uplivi prilikom izbora članova Savjeta REM-a, nepotizam, nestručnost, itd.

Imajući sve to u vidu, ispostavlja se da imamo tiskane medije koji krše profesionalne standarde i otvoreno zastupaju određene političke interese, kao i elektroničke medije koje zapravo nitko i ne nadzire. Ponašanje državnih funkcionera prema novinarima je više nego skandalozno, status novinara je katastrofalan i čini se da nema nikakvih uvjeta za iole pristojno novinarstvo usmjereno na javni interes, zaključila je Tamara Skrozza.

Comments

comments

WordPress Image Lightbox