MEDIA DAILY: UN: Ubojice novinara prolaze bez kazni; Izdavačka kuća Adamić priprema knjigu o tjedniku Polet; Karlovac dobiva Prolaz Krešimira Džebe?
Countries Croatia MoM
0 1136
Autor: Fairpress
Dužnosnici Ujedinjenih naroda, diplomati i medijski stručnjaci pozvali su u ponedjeljak države na veću odgovornost za ubojstva novinara. Ruska policija je pretražila urede tv-kanala krimskih Tatara (ATR) koji su prekinuli emitiranje u travnju nakon više mjeseci pritiska vlasti. Knjiga  pod naslovom »Igraonica za odrasle« ispričat će priču o omladinskom listu koji je promijenio devet uredništava, 2.100 autora i koncept omladinskog lista u razdoblju od od 1976. do 1990. godine. Prolaz između Ulice Tina Ujevića i Ulice Vladka Mačeka, odnosno prostor između pogona Gradske toplane i policijske postaje, mogao bi ubuduće nositi ime jednog od najznačajnijih novinara u hrvatskoj povijesti – Krešimira Džebe. U slučaju pokušaja ubojstva novinara dnevnika Vijesti Tufika Softića, Više tužiteljstvo u Bijelom Polju obustavilo je istragu zbog nedostatka dokaza protiv osumnjičenih.

UN: Ubojice novinara prolaze bez kazni, ubijeno ih 700 u prošlom desetljeću

Članak Hine prenesen s portala index.hr

Dužnosnici Ujedinjenih naroda, diplomati i medijski stručnjaci pozvali su u ponedjeljak države na veću odgovornost za ubojstva novinara u povodu Međunarodnog dana sprječavanja nekažnjavanja zločina protiv novinara koji se obilježava 2. studenoga.

Glavni tajnik UN-a  Ban Ki-moon rekao je da novinari moraju imati pravo slobodno izvještavati te je rekao da je više od 700 novinara ubijeno na zadatku u proteklom desetljeću, od kojih su mnogi bili ciljane žrtve.

Samo 10 posto ubojica procesuirano

No samo 10 posto tih ubojstava novinara bilo je potpuno procesuirano, upozorio je Ban.

“Takva nekažnjivost ubojica produbljuje strah u novinara, a vladama omogućuje da nastavljaju cenzurirati medije”, rekao je u priopćenju.

Na okruglom stolu održanom u sjedištu UN-a sudionci su osudili nasilje prema novinarima istaknuvši da demokracije nisu moguće bez slobode izražavanja.

Nekoliko govornika posebice je upozorilo na teško stanje u Bangladešu gdje raste broj napada na sekularne blogere i pisce koji se bore protiv vjerskog fundamentalizma u toj zemlji muslimanske većine.

Rafida Ahmed Bonna, supruga američkog blogera Avijita Roya, ateista koji je ubijen sjekirom u veljači dok je bio u posjetu rodnome Bangladešu, rekla je da su ekstremisti sve veća prijetnja novinarima koji zagovaraju slobodu govora.

“Ti krvavi dani postaji norma, ubijanje sjekirom ljudi koji javno progovore postaje mjesečna rutina islamskih terorista”, rekla je.

Upozorila je da bangladeška vlada ograničava medijske slobode donošenjem zakona kojim se kritika religije kažnjava zatvorom te je pozvala međunarodnu zajednicu da pomogne spasiti slobodu govora u Bangladešu.

U subotu je u svome uredu u Dhaki, glavnome gradu Bangladeša, na smrt pretučen Faysal Arfin Deepon, direktor izdavačke kuće Jagriti, a u tom su napadu ranjeni nakladnik Ahmedur Rashid Tutul i još dva pisca.

Policija upala u urede tv-kanala krimskih Tatara: Sumnjiči ih se da potiču nepovjerenje prema Rusiji

Članak Hine prenesen s portala index.hr

Ruska policija je pretražila urede tv-kanala krimskih Tatara (ATR) koji su prekinuli emitiranje u travnju nakon više mjeseci pritiska vlasti.

Pretraživanja se vrše i u domovima njihovih suradnika, rekla je zamjenica direktora kanala, prenosi AFP.

“U 5,30 ujutro dvadesetak naoružanih članova FSB, ruskih službi sigurnosti su ušli u moj stan i odnijeli sve dokumente, računala i telefone”, objasnila je Lilja Budžurova i dodala da njenom odvjetniku nije bilo dozvoljeno nazočiti pretraživanju.

Budžurova drži da su te premetačine u njenom stanu i uredima ATR-a te druge na poluotoku koji je Rusija ilegalno pripojila u ožujku 2014., povezane s istragom zbog ekstremizma pokrenutom protiv vlasnika kanala kojem su vlasti Krima oduzele dozvolu za emitiranje u travnju.

Vlasti Krima optužuju tv-kanal da namjerno među krimskim Tatarima potiču nepovjerenje prema ruskim vlastima. Krimski Tatari su muslimanska manjina koja se protivi pripojenju.

Vlasnik ATR-a Lenur Isliamov je jedan od glavnih pokretača blokade ukrajinske robe koja se cestom transportira prema Krimu, koju su u rujnu pokrenuli aktivisti tatarskog pitanja i ukrajinski ultranacionalisti.

“Najprije prorusku čelnici Krima govore da ta blokada nije ništa za njih, da samo Ukrajina pati. A sada vidite bijes i histeriju”, reagirao je povijesni čelnik tatarske zajednice Mustafa Džemilev i kritizirao “staljinske metode”.

Igraonica za odrasle: Izdavačka kuća Adamić priprema knjigu o omladinskom tjedniku Polet

Članak Davora Mandića prenesen s portala novilist.hr

Knjiga  pod naslovom »Igraonica za odrasle« ispričat će priču o omladinskom listu koji je promijenio devet uredništava, 2.100 autora i koncept omladinskog lista u razdoblju od od 1976. do 1990. godine.

Priča o omladinskom tjedniku Poletu, koji je izlazio od 1976. do 1990. godine, vapila je za autorom koji će ju ispričati s vremenskim odmakom. Toga se posla poduhvatio povjesničar, novinar i publicist Željko Krušelj, a knjigu će pod naslovom »Igraonica za odrasle« objaviti riječka izdavačka kuća Adamić. To nam je potvrdio njen direktor Dragan Ogurlić, inače kao i Krušelj, jedan od nekadašnjih Poletovih autora.

Budući da je njeno premijerno predstavljanje najavljeno na predstojećem Sajmu knjiga u Puli u prosincu, knjiga bi se svakako trebala pojaviti u ovoj godini. No o koliko je zahtjevnom poslu riječ govori i samo podatak o 700-tinjak kartica teksta koji ne obrađuje samo naznačeno vrijeme Poleta od 1976. do 1990., već i tri serije »Poleta prije Poleta«, govori nam Ogurlić.

Aktivistička potreba SSOH-a

– Jedna od zanimljivosti toga razdoblja je i promjena devet redakcijskih garnitura, kao i 11 rukovodstvenih garnitura u Savezu socijalističke omladine Hrvatske, što daje naslutiti da je svaka garnitura imala svoju redakciju – kaže Ogurlić, dodajući da je fluktuacija bila golema i u autorskom timu obzirom da se u imenskom kazalu spominje čak 2.100 suradnika Poleta.

Krušelj se u knjizi bavi objašnjenjem političkih okolnosti kasne faze komunističke Hrvatske i Jugoslavije na temelju uvida u svih 426 brojeva lista, kao i u opsežnu arhivsku dokumentaciju te razgovora s nizom sudionika tih zbivanja. Ogurlić napominje da Krušelj dokazuje da je list nastao kao aktivistička potreba rukovodstva SSOH-a, masovne organizacije koja je promovirala interese vladajućeg Saveza komunista.

– Polet se po prvotnom konceptu nije bitno razlikovao od omladinskog tiska u drugim jugoslavenskim republikama, ali i zemljama istočnoga bloka – kaže Ogurlić, no dodaje i da je to ipak bilo prvo omladinsko glasilo »mladih za mlade«, čiji je pristup temama u usporedbi s ostalim tiskovinama bio otvoreniji, provokativniji i neposredniji, ponajprije zbog korištenja jezika ulice. No unatoč tome nije doživljavao trajne zabrane, ponajprije zbog toga što je u političkim temama bio suzdržan, uglavnom ostajući u zadanim ideološkim okvirima samoupravnog socijalizma.

Novi pristup

Naklada lista u prosjeku se kretala između 25 i 30 tisuća primjeraka, s kratkim uzletom do 80-ak tisuća primjeraka, a u širokoj bazi suradnika i dopisništava ističe se i riječko. Neki riječki novinari bili su i članovi uredništva, poput Fernanda Soprana, Edija Jurkovića, Gorana Ogurlića, Zvonimira Pliskovca,

Gorana Lisice, Ivana Moleka, Vladimira Mrvoša, Dragana Ogurlića, Nikole Petkovića, Davora Štimca, Borisa Zakošeka i drugih.

Polet je ponudio i novi pristup novinskom prijelomu i dizajnu, načinu korištenja fotografija i prodaji. Snažno je promovirao strip, konkretno skupinu Novi kvadrat, a nakon toga i glazbeni Novi val. Ogurlić smatra da je važna njegova uloga u postupnoj demokratizaciji medijskog prostora te da je ugašen u kaotičnim okolnostima raspada komunističkog sustava jer se kao proračunski projekt nije uspio transformirati na tržišne uvjete poslovanja.

Važnost vizualne opreme Poleta pretočit će se i na knjigu, kojoj je ovitak napravio proslavljeni Mirko Ilić, što je dodana vrijednost knjige koju Ogurlić naziva publicističkim trilerom, spektakularnim i ozbiljnim u isto vrijeme.

Karlovac dobiva Prolaz Krešimira Džebe?

Članak Kristine Glodić prenesen s portala trend.com.hr

KARLOVAC – Prolaz između Ulice Tina Ujevića i Ulice Vladka Mačeka, odnosno prostor između pogona Gradske toplane i policijske postaje, mogao bi ubuduće nositi ime jednog od najznačajnijih novinara u hrvatskoj povijesti – Krešimira Džebe. Prijedlog je to kojega su, povodom 80. obljetnice Džebina rođenja, Gradu Karlovcu uputili Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva Ogranak Karlovac-Ogulin i Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka.

Džeba je rođen 1935. godine u Dubrovniku. Sa šest godina s obitelji dolazi u Karlovac gdje je polazio osnovnu školu i Gimnaziju. Odrastao je u Šimunićevoj ulici do odlaska na studij ekonomije u Zagreb, u kojem je nastavio živjeti i djelovati. Novinarstvom se počinje baviti 1957. godine, a u tom poslu je ostao najpoznatiji po činjenici da je uređivao čuveni Vjesnik u srijedu kada je taj tjedni list imao zavidnu nakladu od 300.000 primjeraka. Kao ekonomski analitičar i komentator zagovarao je liberalizaciju tržišta i veće društvene slobode. Bio je novinar visokog ljudskog i profesionalnog integriteta. Jedini je novinar izbačen iz Hrvatskog novinarskog društva, da bi mu posthumno ista organizacija dodijelila svoje najviše prizanje, Nagradu za životno djelo „Otokar Keršovani”.

Džebina deviza je bila da novinari ne smiju biti odgovorni nikome osim javnosti, čitateljima, profesiji i da novine služe kako bi političari stekli uvid u to što misle građani, a ne obratno. Bio je sudionik hrvatskog proljeća, a nakon njegovog sloma Džebi je zabranjeno javno djelovanje. Početkom 1990-ih se politički angažira. Bio je i zastupnik u Hrvatskom saboru. Izlaskom iz medijske izolacije javno je upozoravao na opasnost od politike Slobodana Miloševića, promovirao načela građanskog društva, moderne države, tržišnog gospodarstva i medijskih sloboda te kritizirao politiku privatizacije i pretvorbe.

HND Karlovac-Ogulin i Polka stoga smatraju da Džeba zaslužuje priznanje. Činjenica da jedna ulica nosi njegovo ime može imati pozitivan utjecaj na naraštaje Karlovčana, jer bi, smatraju, podsjećalo na njegov uzoran život i rad.

Tužilaštvo obustavilo istragu: Bez kazni za prebijanje novinara

Članak Ersada Krcića prenesen s portala slobodnaevropa.org

U slučaju pokušaja ubistva novinara dnevnika Vijesti Tufika Softića, Više tužilaštvo u Bijelom Polju je obustavilo istragu zbog nedostatka dokaza protiv osumnjičenih.

Zbog ovakvog epiloga slučaja starog osam godina, cehovne organizacije i dio nevladinog sektora iskazuju revolt i razočarenje kao i sam Softić koji ipak nije iznenađen zbog ovakvog krajnjeg ishoda.

“Umjesto da uloži dodatne napore i obezbjedi dokaze ili kazni one koji to nijesu učinili osam godina, Tužilaštvo je zatvorilo istragu za pokušaj ubistva novinara Tufika Softića zbog nedostatka dokaza. Da tragikomedija bude kompletna, informaciju o svojoj odluci obznanili su uoči Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina protiv novinara”, saopšteno je iz Komisije za istraživanje propusta u istragama napada na novinare.

Predsjednik Komisije, Nikola Marković za naš program kaže da je veoma razočaran odlukom Tužilaštva.

„Razočaravajuće je to što su iz Tužilaštva našeg kolegu Tufika uputili da sam preduzme pravne radnje. Mislim da to nije dobar put i da se tako samo podstiču napadači na naše kolege da to nastave i dalje da čine. Ako vi ni poslije toliko godina ne možete da slučaj rasvijetlite i utvrdite ko je napao Tufika Softića, šta onda u budućnosti da očekujemo? Tim prije što je i Komisija u kojoj sam ja i još naših kolega ukazivala Tužilaštvu na neke sporne veze između pojedinih kriminalnih grupa i pripadnika Policije koji su, da stvar bude gora, na neki način bili involvirani u istragu o napadu na Softića.“

Podsjetimo. Bjelopoljsko Više tužilaštvo je obustavilo istragu protiv Dragana Labudovića osumnjičenog da je nalogodavac pokušaja ubistva Tufika Softića 2007. godine kada je novinar brutalno pretučen ispred svoje kuće gdje ga je više lica napalo iz zasjede.

Pored Labudovića, među osumnjičenima su bili i Ivan Asanović i Vladimir Labudović na koje je policiji ukazao Draško Vuković koji navodno pripada kriminalnoj grupi Darka Šarića. Tužilaštvo je ovaj slučaj isprva okarakterisalo kao nanošenje teških tjelesnih povreda, da bi tek prošle godine, pod pritiskom Evropske komisije i domaće javnosti, prekvalifikovan u pokušaj ubistva.

S obzirom da je Tužilaštvo diglo ruke od ove istrage, počinioci neće biti kažnjeni ni za jedno ni za drugo djelo, a dodatnu dimenziju ovom slučaju daje i činjenica da je novinar Tufik Softić bio meta nepoznatih napadača i 2013. godine koji su pored njegovog automobila u dvorištu porodične kuće postavili eksploziv.

„Razočarani smo činjenicom da je država objavila svoj neuspjeh u istrazi o pokušaju ubistva novinara Tufika Softića“, kaže za naš Radio, direktorka Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević.

„Mi smatramo da istraga napada na Softića nije sprovedena profesionalno, u skladu sa evropskim standardima. Podsjećam da sedam godina istrage nije ni bilo. Sve to vrijeme nijesu saslušane dvije osobe koje je Softić odmah, isto veče, nakon napada Policiji označio kao sumnjive. Ispostavilo se, sedam godina kasnije, da je na osnovu izjave jedne od te dvije osobe istraga pokrenuta prije nešto više od godinu dana, protiv ove trojice za koje je sada obustavljena. Akcija za ljudska prava će pomoći Tufiku Softiću da u sporu protiv države dokaže da policija i Tužilaštvo nijesu sproveli istragu kako su morali, a koja bi mogla da dovede do otkrivanja odgovornih.“

Sada, kada je istraga obustavljena, vrhovni državni tužilac Ivica Stanković Softiću ukazuje na preostalu mogućnost.

„Ovim slučaj nije okončan. Može biti na potezu sud, ukoliko oštećeni iskoristi svoje zakonsko pravo da u roku od 30 dana preuzme gonjenje podnošenjem neposredne optužnice pa bi sud bio na potezu da izvrši kontrolu – da li je Tužilaštvo pravilno i zakonito postupilo.“

„Da li ću nakon obustavljanja istrage preduzeti neke pravne radnje, odlučiću nakon konsultacija sa svojim advokatom Tužilaštvo me na ovaj način ponovo prepušta samom sebi“, rekao je za Radio Slobodna Evropa, Tufik Softić.

„Ako državne institucije nijesu u stanju da se izbore sa kriminalcima, mislim da je besmisleno da ja vodim bitku sa vetrenjačama, ali o tom – po tom“, kaže Softić.

„Ja ovo doživljavam prilično emotivno i naravno da ne mogu drugačije, ali sam veoma racionalan kada vam kažem da bih u Više tužilaštvo u Bijelom Polju „uveo stečaj“. Jednostavno su se stekli uslovi da se Više tužilaštvo, ne samo zbog ovog slučaja, raspusti. Meni je sve bilo jasno kada sam vidio transkripte razgovora rukovodioca tog Tužilaštva, gospodina Hadrovića sa kriminalcima. Kada sam vidio na koji način on komunicira i koliko poštovanja ima prema njima. Stekli su se uslovi da se to Tužilaštvo raspusti. Tamo treba dovesti mlade ljude koji će da rade, ne samo ovaj slučaj, nego i mnoge druge.“

Comments

comments

WordPress Image Lightbox