Mediji trebaju biti u službi zaštite ženskih ljudskih prava
Autor: Fairpress

Autor: Udruženje/udruga BH Novinari

Mostar, 30.11.2019.- Statistički podaci koji ukazuju na to da je nasilje nad ženama i dalje veliki problem u bh. društvu treba da alarmiraju institucije i nevladine organizacije da više rade na podizanju javne svijesti i  na edukaciji žena o mehanizmima zaštite.  U isto vrijeme mediji trebaju više da izvještavaju na senzibiliziran i odgovoran način u skladu sa novinarskim standardima, naglašeno je tokom javne diskusije „Mapranje ljudskih prava u medijima sa fokusom na prava žena“, koja je održana u Mostaru.

Na diskusiji je adresirano nekoliko pitanja koja se tiču medijskog izvještavanja o ženama koje su pretrpjele rodno zasnovano nasilje, kao jednoj od najosjetljivijih grupacija u bh. društvu, ali o ulozi institucija vlasti, nevladinih organizacija i medija u promociji i zaštiti ženskih ljudskih prava u BiH.

Član Upravnog odobra BH novinara Faruk Kajtaz je tokom diskusije naglasio da novinari površno izvještavaju o ljudskim pravima, što zbog stresnog, obimnog posla i brzine kojom danas rade, kao i zbog nepoznavanje same tematike.

Prava žena u medijima su veoma zanimljiva tema, jer na prvu kada pogledate to se ne čini kao problem, međutim kada počnete da analizirate medijske sadržaje jasno vam je da su tekstovi senzacionalistički, puni predrasuda i stereotipa – smatra Kajtaz,

naglašavajući da bi medijski djelatnici trebali da počnu detaljnije i kontinurano izvještavati o rodno zasnovanom nasilju, upravo zbog njihove uloge u kreiranju javne svijesti.

Srđan Puhalo, istraživač Centar za edukaciju Pro Educa je tokom predstavljanja istraživanje o ljudskim pravima žena naveo da je 76.9% ispitanica tokom anketiranja navelo da je doživjelo viku i galamu, a da je njih 68.5% bilo žrtva šamaranja, odnosno fizičkog nasilja.

Porazni su i podaci koji govore da 47% žene ne reaguje kada doživi nasilje, jer se nada da se ono neće više

ponoviti, što istovremeno signalizira nasilniku da djelo može ponoviti a da ga za to niko neće teretiti – smatra Puhalo

dodajući da istraživanje pokazuje da bi samo 12% žena prijavilo nasilje odmah čim se dogodi, dok bi njih 43,5% to uradilo tek nakon višegodišnjeg maltretiranja.

Arnela Buzaljko iz Udruženja “Žena BiH” kaže da ova nevladina organizacija, u okviru koje funkcioniše Sigurna kuća u Mostaru, ima odličnu saradnju sa centrima za socijalni rad i policijom, koji svoj posao rade odgovorno, ali da imaju problem sa sledećom instancom, odnosno pravosuđem koje obično za počinioce nasilja izriče uslovne kazne. Ona dodaje da se žene žrtve nasilje veoma često kroz medijske sadržaje manipulativno prikazuju kao neko ko je svojim ponašanjem izazvao nasilje.

Potrebna nam je intezivnija interakcija između medija i nevladinog sektora, koji se bavi pravima žena, što može doprinijeti profesionalnom i etičkom izvještavanju o ovom problemu – smatra Buzaljko

naglašavjući da se organizacije koje se bave zaštitom žene koje su pretrpjele neki od oblika nasilja konstantno suočavaju sa problemom finanisranja, jer zavise od volje donatora, dok same institucije vlasti u HNK kantonu nemaju dostupne mehanizme za finansijsku podršku ovakvim organizacijama.

Prisutni učesnici su se složili da je nasilje nad ženama problem cijelog društva i da se u njegovo rješavanje moraju uključiti svi članovi bh. društva, od institucija vlasti, preko nevladinih organizacija do medija koji trebaju da djeluju na preventivan način, a ne da se javljaju tek onda kada se desi sam čin nasilja. Također, učesnici su zaključili da je neophodno raditi na edukaciji žena  i djevojčica kako bi bile upoznate sa rodno zasnovanim nasiljem i njegovim pojavnim oblicima, ali i mehanizmima zaštite ženskih ljudskih prava.

Javna diskusija održana u Mostaru dio je projekta “Mediji za ljudska prava“ koji implementira Udruženje/udruga BH novinari u saradnji sa Evropskom federacijom novinara i Centrom za edukaciju ProEduca, a uz finansijsku podršku Evropske unije.

Comments

comments

WordPress Video Lightbox Plugin