U većini slučajeva lokalnih medija, tko plaća, taj i kreira, a njihova osnovna zadaća bi trebala biti da proizvode sadržaj bitan za publiku i zadovoljavaju javni interes
Autor: Fairpress

Autorica: Sanja Tirić/ BHN bilten E-novinar

Lokalni mediji imaju veliki značaj za građane u lokalnoj zajednici i trebali bi biti slobodni, nezavisni i objektivni, a jedan od osnova za ovakav ugled je transparentnost vlasničke strukture. Međutim, glavne prepreke s kojima se susreću lokalni mediji su nedovoljne marketinške mogućnosti te financijska ovisnost što dovodi do gubitka kvalitete medija.

Kvalitet povlači i pitanje fair playa u „tržišnoj utakmici“ ali isto tako se kroz oglasni prostor kao i kroz način obrade tema i pristupa pričama mogu iščitati vlasničke preferencije i odnosi, ili barem stanoviti utjecaj određenih političkih struktura i gospodarskih subjekata, javnih ili privatnih, koji su pod okriljem centara političke moći.

Kriza medijskoga tržišta dovela je do krize profesionalnog novinarstva i društvene uloge medija. Dugotrajni problemi na medijskom tržištu uzrokovali su pad novinarske zaposlenosti, koja je pak sa svoje strane dovela do smanjenja informativnosti i upitnosti ispunjenja funkcije koju mediji imaju u demokratskom procesu.

Od financijske do uredničke ovisnosti

Komercijalni mediji na tržištu isključivo opstaju pomoću marketinga što podrazumijeva drugačiji pristup temama gdje se gubi na kvaliteti novinarskog posla budući da ti mediji u tematskom pristupu podilaze masovnim ukusima.

U današnjem vremenu to je dominantan diskus u medijskom prostoru koji privlači veliki broj konzumenata tih informacija bez snažnijeg standarda i kriterija, a samim time, marketinška industrija se povodi tim sadržajima kao relevantnim, u smislu posjećenosti, slušanosti ili čitanosti, a pogotovo posjećenosti kada je u pitanju portalska scena.

Postavlja se pitanje, koliko pozitivno poslovanje u medijima moglo biti ako bi vlasnici medija poštovali svoje zakonske obaveze, kada su u pitanju socijalna prava djelatnika odnosno novinara?

Urednik jednog od najstarijih news portala u BiH Jurica Gudelj smatra da su mogućnosti pozitivnog poslovanja prilično male no ipak postoje. Priznaje da je teško voditi rentabilan ili samoodrživi medij. „Dnevnik.ba je tržišno orijentiran medij i najveći dio financija dolazi od marketinga, samim time postoji čitav niz subjekata koji će utjecati na rad medija no zadaća novinara i urednika jest da se odupru takvom ponašanju“, izjavio je Gudelj.

Posebno je indikativan zakup javnog prostora od strane političkih subjekata u vrijeme predizborne kampanje jer tada možemo stanovito iščitavati politički utjecaj prema određenim medijima i određenom medijskom prostoru.

„Način financiranja medija stopostotno utječe na način izvještavanja i uredničke politike“ tvrdi Dragiša Sikimić, osnivač i glavni urednik internet magazina „Moja Hercegovina“. „Najznačajniji izvor financiranja internet magazina ‘Moja Hercego-

vina’ čine grant/projekti (oko 90%prihoda) te marketing oko 10%. Veoma je teško istovremeno biti vidljvi i održiv jer kao ‘malom’ mediju potreban je terenski rad, angažirano i društveno odgovorno novinarstvo koje je ujedno i najskuplje“, komentirao je Sikimić.

Slobodno marketinško tržište trebalo bi biti neovisno u odnosu na centre moći i političke uticaje, a urednička neovisnost mogla bi se unaprijediti zapošljavanjem profesionalnijih kadrova i osiguravanjem financijske neovisnosti.

Plati i kreiraj!

Kvaliteta rada više nije imperativ nego sami sadržaj koji bi privlačio što više publike koji se svodi na spektakularizaciju tema i događaja koji su privlačni oku današnjeg konzumenta. Sve je teže prepoznati fake news, sve je više sponzoriranih članaka koji nisu istaknuti kao takvi, u odnosu na odgovorni medijski rad iza kog stoji ime i prezime.

Medijski proizvod gubi na informativnosti i, općenito, kvaliteti, što daje dodatni poticaj migraciji publika na internet, gdje su ti sadržaji slabije kvalitete barem besplatno dostupni.

„Utjecaj neregistriranih portala bez impresuma na javno mnijenje je dvojak – s jedne strane takvi mediji imaju mogućnost ostvarivanja svojih kratkotrajnih ciljeva i agendi. No, dugoročno, takvi projekti nemaju nikakvu šansu opstati, jer publiku čine ipak inteligentni ljudi koji žele znati tko stoji iza objavljenih tekstova“, izjavio je Gudelj.

Danas je na snazi savezništvo čitatelja i oglašivača. Od novinara se traži da stvaraju „ugodno ozračje za oglase“, a to isključuje bavljenje ozbiljnim temama. Mediji se potpuno podređuju oglašivačima, a novinari na to nemaju nikakvog utjecaja. Oglašivači, nažalost, time kupuju i stanovitu zaštitu od medijskih napisa.

Novinari sve više priznaju nemogućnost eliminacije političkog utjecaja, no smatra se da publika itekako zna prepoznati neovisan sadržaj. „Vidljiv i održiv može se biti prepoznatljivom uređivačkom politikom, autentičnošću i upornošću“, tvrdi izvršna urednica Dnevnog lista Sanja Bjelica Šagovnović. Prema sadržaju, strukturi, informaciji vijesti i pristupu temama možemo ustanoviti utjecaj političkih grupacija i gospodarskih subjekata. Bjelica Šagovnović smatra da „situacija u cijeloj BiH nije dobra, a u lokalnim medijima je još teža.“

Zanemaruju se interesi nekih starosnih grupa i raznih manjina, a tako medij gubi vezu s medijskim tržištem i publikom te postaju podložni utjecajima politike i državnih institucija.

U većini slučajeva lokalnih medija, tko plaća, taj i kreira, a njihova osnovna zadaća bi trebala biti da proizvode sadržaj bitan za publiku i zadovoljavaju javni interes.

Comments

comments

WordPress Video Lightbox Plugin